Cek, ako je to napravio neki srpski vladar, isoada da je srediste Srba bilo o Bosni? :O I otkud im uopste u osmom veku kinta za tako nesto? :O
Problem sa ovakvim nalazima je to što su nedovoljno istraženi, što su delomice oštećeni (kao za vreme iskopavanja Karla Pača u austrougarska vremne) i naravno, to što ne postoji interesovanje za određene oblasti. Da li stvar proste navike, ili malčice i pitanje političke korektnosti, pitanje je; ono što je evidentno da se Srbi gotovo uopšte nisu interesovali za krstionicu kneza Višeslava. Ako izuzmemo Đorđa Jankovića, koji kao kontroverzna ličnost može više štete naneti nego koristi jerbo to po prirodi stvari tera kolege da ne prave iste postupke kako bi se distancirali i na taj način izbegli potencijalnu diskreditaciju, tim pitanjem su se bavili samo među filolozima prof. Aleksandar Loma i od istoričara Srđan Pirivatrić, koji je i zaslužan za to što je on dospela u jedan od školskih udžbenika.
Bojim se da Aleksić tu oko nalaza u Brezi malčice operiše domenom spekulacija, predstavljajući ih kao notornu sigurnost. Sve pohvale za hrabrost, ali čini mi se da to ne beznačajnim delom stoji na klimavim nogama (npr. u tom periodu nisu sve hrišćanske bogomolje nužno bile smeštene u pravcu zapad-istok). Ovde oko Višeslavove krstionice dosta je ubedljiv. I to više od
one rasprave Marka Atlagića i Filip Obradovića, kojoj je i nakaradno ime dato sasvim u duhu prakse jednog od njenih autora.
Ono što je vrlo zanimljivo jeste da se pogleda ovaj period iz očiju jednog arheologa. Istoričari često pišu o ovom razdoblju (kada prave sinteze) tako što uzmu šta kažu pripovedački izvori, pa samo prepričaju, i onda
eventualno obogate sa strane nekim pojedinačnim stvarima (i to koje obično moraju da budu dosta dobro dokumentovane, potvrđene i prihvaćene). Npr. ostaci crkve u Dabravini (isto nedaleko od Visokog, dakle u tom rejonu gornje Bosne) su izuzetno interesantni:
Posebno je intrigantna ova opaska da je u Dabravini možda bilo episkopsko sedište.
Orlovi.
