POSTANI BAPTIST
NAČELA VEROVANJA
Baptisi čvrsto stoje na osnovnim načelima verovanja protestantske Reformacije iz 16. veka: samo vera, samo milost i samo Sv. pismo („sola fide”, „sola gratia”, „sola scriptura”). Iz njih proističu sva ostala njihova verska načela. Baptisti poštuju simvole vere, ali im ne pridaju dogmatski značaj, već ih smatraju dobrim primerima sporazuma crkve oko važnih pitanja vere; njih se ne smatra obaveznim temeljima vere i prakse. Ono čemu baptisti pripisuju najveću važnost jeste – lični doživljaj Boga u iskustvu duhovnog preporoda. Baptisti veruju da je preporod (ili nanovo rođenje) Božiji duhovni zahvat u ljudskom srcu koji potpuno menja čovekov moralni karakter i pogled na svet.
Baptisti veruju da se čovek ne rađa kao hrišćanin (zato što je dete hrišćanskih roditelja ili što pripada hrišćanskoj naciji), već da čovek postaje hrišćanin u onom trenutku kad se na ozbiljan i promišljen način suoči s Bogom, a zamoli ga da se On, svojim Duhom, useli u njegovo/njeno srce. To mora biti svestan, zreo i iskren čin ozbiljnog i odgovornog čoveka. Na taj čin Bog se nikad ne oglušuje, jer on, u stvari, predstavlja čovekov odgovor na Božiji poziv upućen svim ljudima u Svetom pismu.
Preporod je jedinstven duhovni događaj koji se dešava jednom u životu i utiče da ceo život zadobije novi pravac. Preporod nije proces, već se dešava odjednom, u trenutku duhovnog prosvetljenja, kad čovek koji sagledava svoj život u svetlu Božije poruke shvati da je u Božijim očima duhovno mrtav i kad se pokaje zbog svojih greha. Nakon toga sledi proces posvećenja, ili duhovnog rasta, koji se zasniva na redovnom ličnom proučavanju Svetog pisma, molitvi, aktivnoj zajednici s drugim vernicima u okviru lokalne crkve. Taj proces traje ceo život.
Prema tome, baptisti veruju da spasenje ne potiče od dobrih dela čoveka, već od Božije milosti da nas spasi, ako mu se iskreno pokajemo. Međutim, dobra dela imaju svoju veliku ulogu u životu preporođene osobe, jer ona dolaze kao rezultat duhovno-moralne promene koja se u čoveku desila. Čovek se ne spasava dobrim delima, već za dobra dela. Dela su dokaz i test vere. Okupljena zajednica je uvek ta koja ocenjuje da li je neko nanovo rođen ili ne. Preporođena osoba je spremna za krštenje. Krštenje je javna, fizička i simbolična potvrda duhovnog preporoda koji se odigrao u ljudskom srcu. Baptisti veruju da bez preporoda krštenje nema nikakav duhovni značaj.
1. Baptisti veruju da se Bog najpotpunije objavio ljudima na dva načina, u ličnosti Isusa Hrista i putem Svetoga pisma, koje nas, takođe, usmerava na Spasitelja, Hrista. Stoga, postoji samo jedan put do Boga, a to je Spasitelj, Isus Hristos, koga svako mora da prihvati kao ličnog Spasitelja. Bez te odluke niko ne može da bude spasen, pa tako ni da bude pravi hrišćanin. Odluku da prihvati Isusa Hrista svako mora da donese sam, dobrovoljno.
Istine o sebi, Spasitelju Isusu Hristu i spasenju, Bog je objavio ljudima u Svetom pismu, tako da ono predstavlja jedini autoritet za verovanje i ponašanje hrišćanina. Sveto pismo su napisali Duhom Božijim nadahnuti ljudi, stoga ono predstavlja Božiju Reč.
2. Baptisti veruju da je Bog upravo onakav kako se objavio u Sv. Pismu, Stvoritelj, Održitelj i Vladar svega vidljivog i nevidljivog. On se ljudima objavio u tri lica, kao Bog Otac, Sin i Sveti Duh, objavio se kao Sveta Trojica. Bog je stvorio svet, a čoveka je stvorio po svom obličju.
3. Isus Hristos je jedinorođeni Božiji Sin, potpuno Bog i potpuno čovek (Bogočovek) začet Svetim Duhom i rođen od device Marije. Živeo je bezgrešnim životom i umro mučeničkom smrću, raspinjanjem na krst, kao žrtva za naše grehe i time od ljudi otklonio Božiji gnev i otvorio vrata otkupljenju od greha i pomirenju s Bogom. Treći dan je vaskrsao, a potom se i vazneo na nebo, gde je zauzeo položaj s desne strane Bogu. On će ponovo doći da sudi živima i mrtvima.
4. Sveti Duh je treća božanska osoba, jednaka u sili, svetosti i mudrosti Bogu Ocu i Sinu. On je Branitelj i Pomoćnik onih koji veruju u Isusa Hrista kao svog Spasitelja; a nevernike uverava u greh, nepravdu i Božiji sud.
5. Baptisti veruju da je čovek stvoren kao svet, ali se zatim pobunio protiv Boga i raskinuo zajednicu s njim. Tim prestupom prvog čoveka, svi ljudi postali su grešnici i skloni grehu. Kao takvi, ne mogu da spasu sami sebe i osuđeni su na večnu smrt. Međutim, Bog im je svojom milošću obezbedio izbavljenje od greha i večne smrti, time što je poslao svog Sina, Isusa Hrista, kao posrednika između sebe i ljudi. Hristos je svojom žrtvom ostvario potpuno delo spasenja za svakog čoveka koji verom i pokajanjem to delo prihvati.
6. Svoju odluku za Hrista i duhovni preporod čovek potvrđuje krštenjem u prisustvu okupljene zajednice, a svoju duhovnu pripadnost Hristovom telu vernik iskazuje i na simboličan način, učešćem u Večeri Gospodnjoj koja predstavlja zahvalnost za delo spasenja i obnovu zaveta s Bogom i sa zajednicom koja je naša nova duhovna porodica.
7. U svakodnevnom životu baptisti su pozvani da redovno proslavljaju Boga, sami i u zajednici s drugima, da čitaju Sv. pismo, mole se, vode radostan i osmišljen život u poniznosti i spremnosti na pomoć drugima.
Baptisti smatraju da je verska sloboda i sloboda savesti ljudsko pravo koje nam je dodelio sam Bog stvarajući nas na svoju sliku. Oni se ne povlače iz društvenih tokova, već se u njih uključuju, verujući da predstavljaju duhovno svetlo i sol, čime ljudima ukazuju na Hrista i u društvo unose pozitivne promene. Imaju veoma razvijene humanitarne aktivnosti.
Baptisti sebe shvataju delom velike hrišćanske porodice i ne smatraju da imaju monopol na istinu i da se spasenje može ostvariti samo u okviru njihovog verskog sistema. U načelu su otvoreni za saradnju sa drugim hrišćanskim crkvama, ali to često u dobroj meri zavisi od stavova pojedinih vođa i konkretne situacije na terenu.