Ti meni „Vlasi”, ja tebi „Muži”

Blachi se odnosi samo u nekim slucajevima i na Bugare, kod Nestora se neodnosi na Bugare.

Odakle je engleski tekst koji si gore naveo?

Dobro, Nestor ih i ne zove tako.
...
U pitaju je "Etnogeneza i kultura drevnih Slovena", Oleg Trubačov.
Ima link za rusku verziju.
...
Vlasi su baš enigma.
Definitivno imamo pomeranje značenja.
Исто и код мене испало тако- кад сам синоћ пратила имена обичног ораха- да се идентификују Гали и Власи.

The English Gaul is from French Gaule and is unrelated to Latin Gallia, despite superficial similarity (Latin Gallia would have regularly been turned to *Jaille in French)..
The name Gaul is derived from the Germanic term walha, "foreigner, Romanized person", an exonym applied by Germanic speakers to Celts and Latin-speaking people indiscriminately, making it partially cognate with the names Wales and Wallachia.
http://en.wikipedia.org/wiki/Gaul
Za Hrvate su Srbi Vlasi.
To nije slučajno.
 
Poslednja izmena:
Zanimljiva je kronika iz 1237. godine, koju je napisao dominikanac Ricardo, u kojoj se između ostaloga kaže da se zemlja zvana Ugarska nekad zvala [I]pascua Romanorum[/I].

Danas je Panonija žitnica Evrope, a onda je bila pašnjak Rimskog carstva? Ta ravnica stvarno je pascua laeata – pašnjak bogat:lol:



pascua=feeding place- mesto za hranjenje (koga?)
http://hablaa.com/latin-english/Pascua/

пашњаци и шуме=pascua et silvae
пашњак = pascua или раsturae
books

Код нас су, још увек, пашњаци колективна својина, одн. ничија, свако има право да пусти стоку на таква травништва, то ће сваки геометар да ти потврди.


Ja više volim izraz travnište, i Dušanov porez- travarinu.
И Римљани су убирали " траварину" од сточара (влаха) који су радили за њих и напасали стада по "пасишту Римском".

Znači li ti nešto na vlaškom јарбаашће?
 
Poslednja izmena:
И Римљани су убирали " траварину" од сточара (влаха) који су радили за њих и напасали стада по "пасишту Римском".

Znači li ti nešto na vlaškom јарбаашће?

Nisam cuo za rec јарбаашће.
Regionalno postoji ierbărit.
http://dexonline.ro/definitie/ierbărit

Vidi i Dr. PĂȘUNE., Mr. PĂȘUNE., Istr. PĂȘURE, – Lat. pastio, -onis.
http://dexonline.ro/definitie/pășune
 
Za Hrvate hrvatski i bosanski Srbi su Vlasi a Vlaji su Hrvati iz predela daleko od primorja. Koren reci je isti i ukazuje na asimilaciju Romana u Srbe kao sto i u Hrvate.

Vlajo nije vezana isključivo za Dalmaciju. Tako su i nas zvali Hrvati u Pokuplju. Oni su nas zvali "vlajama" ili "vlajima" a mi njih "šojama" od imenice Šokac. ("Sa vlajom jedi i pij ili mu stani na glavu. Što ti misli onaj s kojim piješ to ti misli i onaj kome si stao na glavu" kako su Hrvati lepo učili svoju decu). To je karakteristika govora a ne podela na vlahe Srbe i vlahe Hrvate i definitivno ne upućuje na asimilaciju Romana u Srbe i Hrvate
 
Vlajo nije vezana isključivo za Dalmaciju. Tako su i nas zvali Hrvati u Pokuplju. Oni su nas zvali "vlajama" ili "vlajima" a mi njih "šojama" od imenice Šokac. ("Sa vlajom jedi i pij ili mu stani na glavu. Što ti misli onaj s kojim piješ to ti misli i onaj kome si stao na glavu" kako su Hrvati lepo učili svoju decu). To je karakteristika govora a ne podela na vlahe Srbe i vlahe Hrvate i definitivno ne upućuje na asimilaciju Romana u Srbe i Hrvate

Jel to zato sto nije ni bilo asimilacije Romana u Srbe i Hrvate? :)

Morlaci su Crni Vlasi odnosno Mavro Vlahi (na grckom) odnosno Nigri Latini (Crni Latini) u Letopisu Popa Dukljanina. Pridev crn je geografski sa smislom severni.
 
Poslednja izmena:
Jel to zato sto nije ni bilo asimilacije Romana u Srbe i Hrvate? :)

Morlaci su Crni Vlasi odnosno Mavro Vlahi (na grckom) odnosno Nigri Latini (Crni Latini) u Letopisu Popa Dukljanina. Pridev crn je geografski sa smislom severni.

Naravno da je bilo asimilacije romanskog stanovništva u Srbe i Hrvate, moje poreklo je vlaško-romansko, ali Vlajo je imenica od milja koja je ovde upotrebljena u suprotnom značenju (kao kad mi tepamo "uje" ustašama") a ne posebna oznaka za Hrvate koji su potekli od vlaško-romanskog stanovništva.
Koliko znam, za "mauro" postoje dve teorije o nastanku, jedna da su naziv dobili zbog boje odeće (odatle i naziv karagunjci i crnovunci) a druga da potiču sa područja od današnje makedonske granice do Olimpa i dolje do Tesalije gde još uvek ima Vlaških (za njih veliko slovo) zajednica koje su migrirale na sever. Ona se zvala Meleno (ili slično) Vlahia. Meleno bi bio grčki naziv za crnu boju, a mauro romanski.
 
Naravno da je bilo asimilacije romanskog stanovništva u Srbe i Hrvate, moje poreklo je vlaško-romansko, ali Vlajo je imenica od milja koja je ovde upotrebljena u suprotnom značenju (kao kad mi tepamo "uje" ustašama") a ne posebna oznaka za Hrvate koji su potekli od vlaško-romanskog stanovništva.
Koliko znam, za "mauro" postoje dve teorije o nastanku, jedna da su naziv dobili zbog boje odeće (odatle i naziv karagunjci i crnovunci) a druga da potiču sa područja od današnje makedonske granice do Olimpa i dolje do Tesalije gde još uvek ima Vlaških (za njih veliko slovo) zajednica koje su migrirale na sever. Ona se zvala Meleno (ili slično) Vlahia. Meleno bi bio grčki naziv za crnu boju, a mauro romanski.
Slazem se da se secanje u vezi asimilacije Romana izgubilo i da danas vlajo ne znaci Roman.

A u vezi Morlaka, prvo, na grckom mavros znaci crn http://www.wordreference.com/gren/μαύρος
black adj (very dark in colour) (χρώμα) μαύρος επίθ

dok melanos znaci taman, crnoput http://www.wordreference.com/gren/μελαμψός
swarthy adj (dark skinned) μελαμψός, μελαχροινός επίθ.

Dakle na grckom Mavroi Vlachoi znaci Crni Vlasi, sto odgovara latinskom Nigri Latini, kako ih je Pop Dukljanin nazvao u 13 ili 14 veku. Romanski mauro je druga stvar, vezana Afrikom.

Verovatno Crni Vlasi (Morlaci) znaci Severni Vlasi, dok je etimologija u vezi boje koze ili odece pucka.

I nije bilo Meleno Vlahije nego Megali Vlahije (Velike Vlahije).
 
Poslednja izmena:
Slazem se da se secanje u vezi asimilacije Romana izgubilo i da danas vlajo ne znaci Roman.

A u vezi Morlaka, prvo, na grckom mavros znaci crn http://www.wordreference.com/gren/μαύρος
black adj (very dark in colour) (χρώμα) μαύρος επίθ

dok melanos znaci taman, crnoput http://www.wordreference.com/gren/μελαμψός
swarthy adj (dark skinned) μελαμψός, μελαχροινός επίθ.

Dakle na grckom Mavroi Vlachoi znaci Crni Vlasi, sto odgovara latinskom Nigri Latini, kako ih je Pop Dukljanin nazvao u 13 ili 14 veku. Romanski mauro je druga stvar, vezana Afrikom.

Verovatno Crni Vlasi (Morlaci) znaci Severni Vlasi, dok je etimologija u vezi boje koze ili odece pucka.

I nije bilo Meleno Vlahije nego Megali Vlahije (Velike Vlahije).

U pravu si za Megali Vlahiju, Melano je moja greška:zstidljivko:
No i dalje ne vidim koja je ideja iza nazivanja vlaha u dalmatinskom zaleđu Severnim? Logičnije je da su dobili naziv po odeći koja odmah upada u oči nego po stranama sveta.
 
Za Hrvate hrvatski i bosanski Srbi su Vlasi a Vlaji su Hrvati iz predela daleko od primorja. Koren reci je isti i ukazuje na asimilaciju Romana u Srbe kao sto i u Hrvate.
Možda Hrvati Srbe vide kao Romane.
Međutim teško možes Dinarce, Hercegovce predstaviti kao slovenizirane Romane. razlika je dirastična.

No, ima nešto drugo.
Na drugim temama sam zagovarao tezu da su Porfirogenitovi Beli Srbi u Panoniji (civitium Boikum et ...), i da su se odatle spustili u Dalmaciju.
Za Bele Hrvate znamo da su zapadno od Češke.

Po ovom kriterijumu, Srbi za Hrvate jesu Romani, Vlasi; iz davnine.

Plus bi živeli pored Panonaca, keltskih Volosa, što bi bilo izvorno značenje termina Vlah.
Plus, po Strabonu, tu je "pustinja Boja", gde okolna plemena napasaju stoku. Dakle stočari su.
 
Poslednja izmena:
Etnički Vlasi nisu dinarske građe:

Sami Morovlasi ne zovu se tim imenom, jer u nji Vlah ništa čestito ne označava, nit se takvo prima, već kao što i sam Faket a i Fortis tvrde: “većim dělom Srbima se nazivaju.”
U nas se običajno drži da Morovlasi dobijaju ime od običnoga naimenovanja pravoslavnog Srbina “Vlah”, a buduć da stanuju ukraj mora, to otuda “Morovlah”.
Morovla iz Zadarski Kotara ili onaj iz predela među Krkom i Cetinjom razlikuje se samo u boji, a jednog je stasa i uzrasta, svak je orijaška izgleda, nije tu kepeca ni uzetinje, već visok kao bor, a snažan kao rast, pravi brat Srba Ercegovca i banatski dištrikćana, duga ruka odgovara širokim plećima, i oštri pogled golemo otvorenom čelu, nakaze ne dolaze ni desetina na iljadu, majka narav podarila ga je atletskim sastavom.

“Obično odelo Morovla’a prosto je i siromašno, ali pri tom sasvim orijentalsko-tatarsko. Opanci služe i muškom i ženskom umešto obuće. Čakšire su od jake bele tkanice, oko pasa vunenim učkurom svezane, koje se kao kakva vreća oko tela skupljaju. Košulja je kratka, i jedva čakšire dostiže, preko košulje je kratki prsluk, a zimi preko toga još nose gornjicu (kabanicu) od grublje crvene čoje. Na glavu crvenu kapu, a preko ove uvijen turban, koga oni kalpakom zovu. Kosa je ošišana, samo jedan kurjuk na formu poljskog i tatarskog. Podpašuju se crvenim vunenim ili svilenim pojasem, i za ovim nose oružje, dva pištolja ostrag, a s preda veliki nož u mesingu okićen raznim dvoličnim kamenom, a često ga nose o vratu na mesingnom lancu, o kom i jedna kutija visi, s mazom za oružje, koje ga čuva od rđe i zla vremena, a često i na svoje rane upotrebljuju ga. Na istome lancu visu još i kese, jedna za novce i kresivo, a druga suva od bešike za duvan. Puška mu visi o ramenu, pa ma i samo jedan korak van svoje kolibe učinio.

Emil Čakra (1837-1884) gradski senator iz Novog Sada, urednik listova, pokrenuo novosadski Srbobran (1861.-1867.).
Opis nošnje, posebno crvena gruba kabanica, identičan je nošnji srednjevekovnog Šumadinca.

CRNI VLA' je takođe svaki doseljenik iz Karavlaške regije (Vlaške pod Turcima) ili iz pravca Karavlaške regije :
Po zapisima iz 1703.godine stolni grad Karavlaške je Bokorešte, gde je ugro-vlaški vojvoda Jon Konstantin Basarab, a u "Zemlji muntanskoj" boravi i naš Sava Branković, (Zbornik za istoriju SKA iz 1903 )
zbornikzaistorijuska190.png

Beše i Bogdanska zemlja, pa postade KaraBogdanska.
 
Poslednja izmena:
U pravu si za Megali Vlahiju, Melano je moja greška:zstidljivko:
No i dalje ne vidim koja je ideja iza nazivanja vlaha u dalmatinskom zaleđu Severnim? Logičnije je da su dobili naziv po odeći koja odmah upada u oči nego po stranama sveta.

Mozda si u pravu, ne znam. Ipak, etnicke grupe ne dobijaju niti prihvacaju nazive po odeci, ali su cesto oznaceni po zemljopisu: Crveni i Beli Hrvati, Beli Rusi, itd. U anticko doba i za razne narode boje su oznacavale pravce jug, sever, istok, zapad.

Ako zaista naziv Morlaka potice is grckog Mavroi Vlahoi, odnosno Severni Vlasi, Morlaci su ocito severno od Vlaha Grcke, Albanije i Makedonije.
 
Poslednja izmena:
Mozda si u pravu, ne znam. Ipak, etnicke grupe ne dobijaju niti prihvacaju nazive po odeci, ali su cesto oznaceni po zemljopisu: Crveni i Beli Hrvati, Beli Rusi, itd. U anticko doba i za razne narode boje su oznacavale pravce jug, sever, istok, zapad.

Ako zaista naziv Morlaka potice is grckog Mavroi Vlahoi, odnosno Severni Vlasi, Morlaci su ocito severno od Vlaha Grcke, Albanije i Makedonije.
Nema veze sa Grčkom.
Postoji teza da je tako u Persiji, pa se nje drže oni koji naginju oni koji zagovaraju Sarmatsko poreklo Srba i Hrvata. Crveni Hrvati ne postoje.
 
Culi smo od strucnjaka.:zskace:
Čudno je da ne znaš ovo.
...
Nešto ozbuljno na ovu temu http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_13_Pijovic.pdf
"Uobičajena tumačenja podrijetla pojma Vlah
Za početak valja navesti neka shvaćanja o podrijetlu ovoga pojma koja se u literaturi
često susreću, odnosno koja se uzimaju kao najizglednija. Prema vjerojatno najčešćem
tumačenju, termin Vlah bio bi slavenski pojam kojim se označavalo romansko, tj. romanofono
stanovništvo. Uglavnom se drži da isti potječe od germanske riječi Walha kojom
su neka germanska plemena navodno označavala jednu od njima susjednih keltskih skupina,
preciznije, misli se da je riječ o germanskoj izvedenici imena keltske/galske zajednice
poznate pod nazivom Volcae.1 Ujedno se uzima da se, kako se keltsko stanovništvo rimske
Galije dijelom postupno romaniziralo, i spomenutom pojmu Walha polako ‘pomicalo’
značenje, te da je taj pojam postajao oznakom i za Romane, odnosno za romanizirano,
te uopće romanofono stanovništvo.2 Pretpostavlja se da je do Slavena taj pojam, moguće
u obliku walha (možda od starovisoko-njemačkog Walh ili Walah),3 stigao posredstvom
Germana,4 da bi nešto kasnije, ovaj put posredstvom Slavena,5 stigao i do drugih (Slavenima
susjednih) jugoistočno-europskih zajednica.

Zaključak
Uzevši sve u obzir, čini se opravdanim za pretpostaviti da je termin Vlah (ili neki
tome vrlo sličan oblik) kod Slavena ili ‘autohton’, ili da je bar mnogo dulje u uporabi nego
što bi bio da je do njih došao (samo) preko Germana. Naime, biti će da je pojam Volos/
Veles praslavenski,41 pa tu nije potrebno tražiti nekakvu „germansku vezu“. A od Volosa/
Velesa, te s njime povezanog pojma Volhv/Volhov (ili nekog njemu vrlo sličnog oblika), u
značenju čarobnjak, te stranac, pa do pojma Vlah, ima tek nekoliko ‘koraka’: stoga je pitanje
u kojoj je mjeri održivo shvaćanje da je potonji pojam (dakle Vlah) morao Slavenima
biti posredovan putem neke druge jezične skupine.
U svakom slučaju, čini se izvjesnim da nazivi Vlah i Volos/Veles imaju zajednički
korijen, odnosno da su u međusobnoj vezi,42 te da pritom za pojavu naziva Vlah kod Slavena
nije bilo nužno posredovanje neke druge jezične grupe. Iz toga bi dakako slijedilo i
da sam termin Vlah ima (pra)slavensko, odnosno indoeuropsko podrijetlo, te da njegova
značenja nije potrebno tražiti u germanskim jezicima, niti ga zamišljati kao posuđenicu
iz istih.
U ovome je radu glavni cilj bio ukazati na postojanje nešto drugačijih mogućnosti (a
posebno onih, nazovimo ih „praslavenskih“, tj. „praslavensko-indoeuropskih“) tumačenja
nastanka termina Vlah kod Slavena, odnosno na postojanje nešto drugačijih odgovora na
pitanja o podrijetlu naziva Vlah od onih koji su se najčešće u historiografi ji nudili.
Je li pritom pojam Vlah kod ranosrednjovjekovnih Slavena, posebno južnih Slavena,
zaista značio stranca, ili pak stočara, ili nešto treće, to je vjerujem još otvoreno za diskusiju.

No ono što se čini daleko vjerojatnijim od toga da ćemo u neko skorije vrijeme
odgonetnuti što su sve za naše drevne pretke Vlasi bili, jest to da je pojam Vlah, temeljem
svega što je u ovome radu spomenuto, zaista staroslavenski pojam, a ne posuđenica iz
drugih jezika."
...
Češka knjiga o vlaškom pravu, Petar Skok
http://www.paundurlic.com/pdf/Petar_Skok-Ceska_knjiga_o_vlaskom_pravu.pdf

Zanimljiva je populacija Čeških Vlaha, Sloveni tu prispeli verovatno u poznom srednjem veku, reklo bi se da im genetika naginje ka nama.
 
Poslednja izmena:
Culi smo od strucnjaka.:zskace:
Ahil je u pravu, nema crvene niti roze Kreacije, to je bio pokušaj falsifikata.Mož' da bude Kreacija duginih boja:zelenko2:
Ima BELIH Srba, odnosi se na religiju (pagane) i na lokaciju (Belo=Baltičko more.)



Ona se zvala Meleno (ili slično) Vlahia.
Megleno-Vlahia, kod makedonske Pele, iznad slovenske Moreje
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Мегленски_Власи

Jedan od naziva za njih je i Karacaovalılarhttp://tr.wikipedia.org/wiki/Megleno-Rumenler
Većina Meglenskih Vlaha su pravoslavne veroispovesti, a jedan broj ih je islamiziran. Oni su se preselili u evropski deo Turske 1923. godine na osnovu dogovora između Grčke i Turske o razmmeni stanovništva. U Turskoj su poznati kao Karađovalides, što dolazi od od Karađova (turski naziv za Meglen).
Prvo mi se učinilo da, umesto "od Karađova" piše prezime mog omiljenog slikara "od Karavađa" https://www.google.rs/search?q=cara...gws_rd=cr&ei=1yWbVN-HCMqrPLCHgeAN#q=caravagio :neutral:
 
Poslednja izmena:
Čudno je da ne znaš ovo.
...
Nešto ozbuljno na ovu temu http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_13_Pijovic.pdf
"Uobičajena tumačenja podrijetla pojma Vlah
Za početak valja navesti neka shvaćanja o podrijetlu ovoga pojma koja se u literaturi
često susreću, odnosno koja se uzimaju kao najizglednija. Prema vjerojatno najčešćem
tumačenju, termin Vlah bio bi slavenski pojam kojim se označavalo romansko, tj. romanofono
stanovništvo. Uglavnom se drži da isti potječe od germanske riječi Walha kojom
su neka germanska plemena navodno označavala jednu od njima susjednih keltskih skupina,
preciznije, misli se da je riječ o germanskoj izvedenici imena keltske/galske zajednice
poznate pod nazivom Volcae.1 Ujedno se uzima da se, kako se keltsko stanovništvo rimske
Galije dijelom postupno romaniziralo, i spomenutom pojmu Walha polako ‘pomicalo’
značenje, te da je taj pojam postajao oznakom i za Romane, odnosno za romanizirano,
te uopće romanofono stanovništvo.2 Pretpostavlja se da je do Slavena taj pojam, moguće
u obliku walha (možda od starovisoko-njemačkog Walh ili Walah),3 stigao posredstvom
Germana,4 da bi nešto kasnije, ovaj put posredstvom Slavena,5 stigao i do drugih (Slavenima
susjednih) jugoistočno-europskih zajednica.

Zaključak
Uzevši sve u obzir, čini se opravdanim za pretpostaviti da je termin Vlah (ili neki
tome vrlo sličan oblik) kod Slavena ili ‘autohton’, ili da je bar mnogo dulje u uporabi nego
što bi bio da je do njih došao (samo) preko Germana. Naime, biti će da je pojam Volos/
Veles praslavenski,41 pa tu nije potrebno tražiti nekakvu „germansku vezu“. A od Volosa/
Velesa, te s njime povezanog pojma Volhv/Volhov (ili nekog njemu vrlo sličnog oblika), u
značenju čarobnjak, te stranac, pa do pojma Vlah, ima tek nekoliko ‘koraka’: stoga je pitanje
u kojoj je mjeri održivo shvaćanje da je potonji pojam (dakle Vlah) morao Slavenima
biti posredovan putem neke druge jezične skupine.
U svakom slučaju, čini se izvjesnim da nazivi Vlah i Volos/Veles imaju zajednički
korijen, odnosno da su u međusobnoj vezi,42 te da pritom za pojavu naziva Vlah kod Slavena
nije bilo nužno posredovanje neke druge jezične grupe. Iz toga bi dakako slijedilo i
da sam termin Vlah ima (pra)slavensko, odnosno indoeuropsko podrijetlo, te da njegova
značenja nije potrebno tražiti u germanskim jezicima, niti ga zamišljati kao posuđenicu
iz istih.
U ovome je radu glavni cilj bio ukazati na postojanje nešto drugačijih mogućnosti (a
posebno onih, nazovimo ih „praslavenskih“, tj. „praslavensko-indoeuropskih“) tumačenja
nastanka termina Vlah kod Slavena, odnosno na postojanje nešto drugačijih odgovora na
pitanja o podrijetlu naziva Vlah od onih koji su se najčešće u historiografi ji nudili.
Je li pritom pojam Vlah kod ranosrednjovjekovnih Slavena, posebno južnih Slavena,
zaista značio stranca, ili pak stočara, ili nešto treće, to je vjerujem još otvoreno za diskusiju.

No ono što se čini daleko vjerojatnijim od toga da ćemo u neko skorije vrijeme
odgonetnuti što su sve za naše drevne pretke Vlasi bili, jest to da je pojam Vlah, temeljem
svega što je u ovome radu spomenuto, zaista staroslavenski pojam, a ne posuđenica iz
drugih jezika."
...
Uf, ovo je dobro.
Češka knjiga o vlaškom pravu, Petar Skok
http://www.paundurlic.com/pdf/Petar_Skok-Ceska_knjiga_o_vlaskom_pravu.pdf

Zanimljiva je populacija Čeških Vlaha, Sloveni tu prispeli verovatno u poznom srednjem veku, reklo bi se da im genetika naginje ka nama.
Dosta mi je volova, дајкуце, ajmo malo Mercedesom u Gstaad.
 
Po zapisima iz 1703.godine stolni grad Karavlaške je Bokorešte, gde je ugro-vlaški vojvoda Jon Konstantin Basarab, a u "Zemlji muntanskoj" boravi i naš Sava Branković, (Zbornik za istoriju SKA iz 1903 )
Io (voievodal title particle)

Io is a particle of a title used mainly by Romanian royalty from both Moldavia and Walachia, preceding their names and the complete list of titles, in all their documents (written or engraved), since the formation of the respective principalities up to the Hohenzollern dynasty in the 19th century.

First used by the Assenid kings, the particle is the abbreviation of name Ioan (English: John, Latin: Ioannes), which comes from the original Hebrew Yohanan, meaning "God has favoured". Thus, in this context, the particle has the meaning "By the grace of God" (see divine right), rather than alluding to an actual name of John. It was always spelled with a Latin I and a Greek omega (in both Latin and Cyrillic documents). In some Latin accounts it was replaced by "Iohannes".
http://en.wikipedia.org/wiki/Io_(voievodal_title_particle)
 
Verovatno Crni Vlasi (Morlaci) znaci Severni Vlasi, dok je etimologija u vezi boje koze ili odece pucka.

U pravu si za odeću. Ali pućkaš i ti.


Hrvatska vikipedija, gde uz ovu sliku prepoznatljive nošnje Morlaka:

Morlaci.jpg

stoji ovaj, naravno kontradiktoran, tekst:
Quote:
Morlaci, čije ime označava u hrvatskom jeziku crne Vlahe, svoje ime dobivaju po odjeći od crnoga sukna, po kojoj su odmah bili prepoznatljivi.
Inače, ceo tekst o Morlacima na hrvatskoj vikipediji, u svojoj osnovi i detaljima teška budalaština, koncipiran je kao najcrnja propaganda. Jedino to je crno na stranici o Morlacima.

Na sreću, sliku verodostojno opisuje gornji citat iz Britanike:

Morlaci.jpg

Quote:
The Morlachs wear a picturesque and brightly-coloured costume, resembling that of the Serbs (see Servia).

Stara Vlaška je Srbija, Morovlaška je pri moru (i to je, za sada, jedino logično objašnjenje), Karavlaška je Rumunije, a tamo su Vlasi najtamnije boje kože (kara na turskom znači crn) jer su se najviše pomešali sa Romima. Sve te "Vlaške" su srpski prevod od latinskog, romanoromejskog "sklavinije" kao Romejske teritorijalno-upravne jedinice i tako su ostale, u srpskom prevodu (sklavus-vlak) do danas .
 
Stara Vlaška je Srbija, Morovlaška je pri moru (i to je, za sada, jedino logično objašnjenje), Karavlaška je Rumunije, a tamo su Vlasi najtamnije boje kože (kara na turskom znači crn) jer su se najviše pomešali sa Romima.

Naziv Karavlaska za Vlasku knezevinu je novijeg datuma, i Turci i Grci su je nazivali Bela Vlaska dok su Moldaviju nazivali Crna Vlaska. Takodje su postojali i nazivi Ungrovlahija za Vlasku i Rusovlahija za Modaviju. Nisu mogli da se izmesaju Vlasi sa Romima u Vlaskoj a da pritom ostanu Vlasi, zato sto su Romi bili u to vreme robovi, pa bi u tom slucaju Vlasi postali robovi, mozda je to razlog nastanka jedog dela danasnjih vlaskih Roma odnosno Bajesa.


books


[SUB]Јован ЦВИЈИЋ. Балканско Полуострво, Том 2, Сабрана дела, САНУ, 1987.[/SUB]
 
Poslednja izmena:
Stara Vlaška je Srbija,
Jeste, zbog asimilacije romanskog stanovnistva u Srbe.

Morovlaška je pri moru (i to je, za sada, jedino logično objašnjenje),
Morlaci = Mavroi Vlachoi (na grckom) = Nigri Latini (na latinskom u Letopisu Popa Dukljanina) = Crni (Severni) Vlasi

Karavlaška je Rumunije, a tamo su Vlasi najtamnije boje kože (kara na turskom znači crn) jer su se najviše pomešali sa Romima.
Karavlaska je noviji srpsko-bosanski naziv knezevine Vlaske, iz turskog Kara Iflak, sto na turskom znaci Crna (ili Severna) Vlaska. Uporedi sa Crnim i Belim Morima (Kara Deniz, Ak Deniz). Nema veze sa Romima, mada je tacno da ima Roma u Bosni, poreklom iz Rumunije, pozvatim Karavlasima.

Sve te "Vlaške" su srpski prevod od latinskog, romanoromejskog "sklavinije" kao Romejske teritorijalno-upravne jedinice i tako su ostale, u srpskom prevodu (sklavus-vlak) do danas .
Vrlo zanimljiva zamena teza.

Termin sclavus (rob) nije postojao u antickom latinskom jeziku. On se pojavlja tek posle dolaska Slovena na Balkan. Verovatno potice iz slovenskog Slaveni, Sloveni medju kojima su Franci porobljavali i prodavali robove u Sredozemlje.
 
Poslednja izmena:
. Jedino to je crno na stranici o Morlacima...Na srěću, sliku věrodostojno opisuje gornji citat iz Britanike:
Суседи су гледали у негатив фотографије:zblesav:

Megleno-Vlahia, kod makedonske Pele, iznad slovenske Moreje
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Мегленски_Власи

Jedan od naziva za njih je i Karacaovalılarhttp://tr.wikipedia.org/wiki/Megleno-Rumenler
Većina Meglenskih Vlaha su pravoslavne veroispovesti, a jedan broj ih je islamiziran. Oni su se preselili u evropski deo Turske 1923. godine na osnovu dogovora između Grčke i Turske o razmmeni stanovništva. U Turskoj su poznati kao Karađovalides, što dolazi od od Karađova (turski naziv za Meglen).
:neutral:

Ја сам синоћ читала о овој групи "Влаха", ношња им је српска, са карактеристичним оглављима за југ (одн.Македонију), али највише ме је збунила књига о њиховом речнику где нисам пронашла ни две влахофоне речи. Додуше, претраживала сам реч по реч, нисам успела да нађем пдф https://books.google.rs/books?ei=mF...&dq=карк++врат&focus=searchwithinvolume&q=ден
па можда је реалност другачија

напр
books


books


books


books


books


books


books


books


https://books.google.rs/books?id=oY...a=X&ei=k0ucVIPGJeSqywOsvoCIDQ&ved=0CEwQ6AEwBw

books

books


А ово је мегленска ношња, фотографије из дијаспоре 1932.г.(Добруџа)

arumani__1355746250.jpg


Још

 
Poslednja izmena:

Back
Top