Sva patronimska prezimena na -as i na -ović srpskog su porekla

A kojim su slavenskim narodom Horvati u Hrv. Zagorju i zap. Slavoniji, di je to prezime kod nas najzastupljenije, bili okruženi ako ne Hrvatima? :np:

1280px-Naj%C4%8De%C5%A1%C4%87a_prezimena_po_%C5%BEupanijama_%282011%29.png

S tim da su tu vrlo vjerovatno svoje prste imali i Mađari jer oni su zaslužni za to prezime i davali su ga Hrvatima po Mađarskoj i Slovačkoj di je prezime Horvat također u top5 najčešćih u obe te države. A vidim da je u Slavoniji najčešće Kovačević, a prezime Kovač je u Mađarskoj i Slovačkoj također u samom vrhu pa virujem da to ima veze s Mađarima tj. ondašnjom Ugarskom s kojom smo bili u istoj državnoj zajednici skupa saSlovacima.
Imena po nazivima naroda su bila dosta česta u Srbiji i šire, npr. Hrvatin, Fružin (Franak, tj Franko/Frenki), etc, bez obzira na to da li je tamo bilo naselja tih naroda.

U okolini Dubrovnika je zabeleženo i lično ime Kumanin, iako tamo nije bilo nikakvog naseljavanja Kumana.
 
Ne mudruj jer se od pamtivijeka na Kvarneru koristi ekavica i ikavica (čak od strane istog govornika) šta možeš vidit iz proloženog Vinodolskog Zakona. I šta je najsmišnjije baš se ističe primjer Rijeke i kako se u tom kraju govori i Rika i Reka. A Vinodol ti je okvirno između Rijeke i Senja pa vidi koliko se to uklapa u tvoju teoriju kako samo Slovenci kajkavci koriste ekavicu za razliku od Hrvata.

Kako ti ne dosadi svaki dan nešto slagat ili smuljat? :np:
 
A kojim su slavenskim narodom Horvati u Hrv. Zagorju i zap. Slavoniji, di je to prezime kod nas najzastupljenije, bili okruženi ako ne Hrvatima? :np:

1280px-Naj%C4%8De%C5%A1%C4%87a_prezimena_po_%C5%BEupanijama_%282011%29.png

S tim da su tu vrlo vjerovatno svoje prste imali i Mađari jer oni su zaslužni za to prezime i davali su ga Hrvatima po Mađarskoj i Slovačkoj di je prezime Horvat također u top5 najčešćih u obe te države.
U Hrv. Zagorju i zap. Slavoniji su hrvati pridosli u 15. st, bili okruzeni Slovincima, odnosno danasnjim kajkavcima. Hrv. Zagorje i zap. Slavonija, podrucje na kojemu je Horvat najcesce prezime je sve do 16-17 stoljeca bilo Slovinje (Slovinska zemlja).Ti pridosli Horvati jesu bili hrvati (cakavci)i koji su pod udarom turaka izbjegli iz hrvatske a koja je bila juzno od Kupe i zapadno od Cetine, pa se naselili medju Slovince sjeverno od Kupe i medju madjare u madjarskoj, A dobili su to prezime jer izgleda da prethodno nisu imali stalna prezimena (osim vlastele koja je imala prezimena)
 
U Hrv. Zagorju i zap. Slavoniji su hrvati pridosli u 15. st, bili okruzeni Slovincima, odnosno danasnjim kajkavcima. Hrv. Zagorje i zap. Slavonija, podrucje na kojemu je Horvat najcesce prezime je sve do 16-17 stoljeca bilo Slovinje (Slovinska zemlja).Ti pridosli Horvati jesu bili hrvati (cakavci)i koji su pod udarom turaka izbjegli iz hrvatske a koja je bila juzno od Kupe i zapadno od Cetine, pa se naselili medju Slovince sjeverno od Kupe i medju madjare u madjarskoj, A dobili su to prezime jer izgleda da prethodno nisu imali stalna prezimena (osim vlastele koja je imala prezimena)
Aj provaj ponovo jer si falia branku koji kilometar ;)

Već sam na drugoj temi dokaza da prezime Horvat nisu dobijali progananici od Osmanlija jer među Gradišćanskim, Moravskim i Moliškim Hrvatima od nekih petstotinjak prezimena koja su se kroz tekstove spominjala samo je jedan jedini bia Horvat(šta ne znači da nije bilo još nositelja tog prezimena među prognanicima) već su sva bila ona klasična koja i inače susrećemo kod Hrvata. Da ne govorim da je do 16./17.st. velika većina Hrvata već imalo ustaljeno prezime jer su ih naši plemići i vlastela počeli nosit još od 12.st., a kroz idućih par se raširilo među građanima i seljacima. Tako da prognanim Hrvatima niko nije triba davat nikakva prezimena pa tako ni Horvat i njegove izvedenice.


Evo ti neki primjeri iz Poljske iz 14.st., u Mađarskoj je navodno zabilježeno još u 11.-12.st. prezime od etnonima Hrvat šta je znatno prije dolaska vaših budućih najboljih prijatelja:

"U Poljskoj se prezimena Karwat , Carwad, Charwat, Carwath, Horwat, Horwath, Horwatowie bilježe od 14. stoljeća u Krakovu , Przemyślu i drugdje, uglavnom među domaćim poljskim plemstvom, seljacima i lokalnim stanovništvom, ali ne i među strancima. Koristili su ga kao nadimak, vjerojatno zbog utjecaja imigracije iz Kraljevine Ugarske . Od 16. stoljeća prezime Harvat zabilježeno je u Rumunjskoj ."

Names_of_the_Croats_and_Croatia
 
Poslednja izmena:
Šta je najgore jučer sam na temi o heraldici stavlja neke primjere iz Poljske i neke njihove plemićke obitelji koje su nosile to slavno slavensko prezime. Za koga ja pišen i objavljujem sve ovo kad ništa ne pratite? Tužan sam radi toga :(


Księga herbowa rodów polskich

screenshot-1526-png.1825979



Za ovi još uvik nisam načisto jel mi milije prezime ili pak grb ove naše plemićke obitelji. Predivna kombinacija ;)

screenshot-1527-png.1826009


PS uvik postoji mogućnost da su ovi Horwati iz Gornji Lužica ;)
 
Aj provaj ponovo jer si falia branku koji kilometar ;)

Već sam na drugoj temi dokaza da prezime Horvat nisu dobijali progananici od Osmanlija jer među Gradišćanskim, Moravskim i Moliškim Hrvatima od nekih petstotinjak prezimena koja su se kroz tekstove spominjala samo je jedan jedini bia Horvat(šta ne znači da nije bilo još nositelja tog prezimena među prognanicima) već su sva bila ona klasična koja i inače susrećemo kod Hrvata. Da ne govorim da je do 16./17.st. velika većina Hrvata već imalo ustaljeno prezime jer su ih naši plemići i vlastela počeli nosit još od 12.st., a kroz idućih par se raširilo među građanima i seljacima. Tako da prognanim Hrvatima niko nije triba davat nikakva prezimena pa tako ni Horvat i njegove izvedenice.


Evo ti neki primjeri iz Poljske iz 14.st., u Mađarskoj je navodno zabilježeno još u 11.-12.st. prezime od etnonima Hrvat šta je znatno prije dolaska vaših budućih najboljih prijatelja:

"U Poljskoj se prezimena Karwat , Carwad, Charwat, Carwath, Horwat, Horwath, Horwatowie bilježe od 14. stoljeća u Krakovu , Przemyślu i drugdje, uglavnom među domaćim poljskim plemstvom, seljacima i lokalnim stanovništvom, ali ne i među strancima. Koristili su ga kao nadimak, vjerojatno zbog utjecaja imigracije iz Kraljevine Ugarske . Od 16. stoljeća prezime Harvat zabilježeno je u Rumunjskoj ."

Names_of_the_Croats_and_Croatia
drugar, bit ce da je dijametralno suprotno. Ne da si falija branku koji kilometar, nego si, da bidnemo iskreni, promasia ceo fudbal (oliti balun, ako ti je tako lipse).😉

To sto su neki pojedinacni primjeri iz Poljske ili Madjarske dobivali neka prezimena slicna kao Horvat u 11-12 st, nema apsolutno nikakve veze sa masovnom pojavom prezimena Horvat u slovinju (kajkavsko podrucje danasnje rvacke) niti sa masovnom pojavom prezimena Horvath u madjarskoj u 15-16-17 st.

Pitao si koji slavenski narod okruzuje hrvate u danasnjoj sjeverozapadnoj rvackoj, i odgovoreno ti je - Slovinci!

Masovna pojava prezimena Horvat u slovinju (kajkavsko podrucje danasnje rvacke) i masovna pojava prezimena Horvat u madjarskoj u 15-16-17 stoljecu ima iskljucivo veze sa masovnim izbjeglistvom hrvata sa njiovih dotad domicilnih podrucja (juzno od Kupe do mora, na zapadu do Rijeke (Reke? Rike?) , na jugoistoku do Cetine), a sve pod turskim udarima. Ta hrvatska bjezanija je udomljena u Slovinje (medju danasnje kajkavce, a tadasnje slovince pod feudalnom vlascu madjarske vlastele)) i u madjarskiu, i s obzirom da su bili strani etnicitet u tim podrucjima, grupno ih je domicilno stanovnistvo nazivalo Horvatima, da bi se jasno diferencirali od domicilnog stanovnistva. S obzirom da su to vecinom ocigledno bile kmetske mase, najvjerojatnije i nisu imali prezimena, pa im je taj etnicki pridjev Horvath postao prezime.

Pa u zagrebu imas naselje Horvati. Sta mislis zasto je to selo nazvano Horvatima, ako su i u svim ostalim selima bili hrvati?

🙄

Sto se tice Gradišćanskih, Moravskih i Moliških rvata, samo su djelomicno tzv gradiscanski hrvati stvarno hrvati. Medju njima je stara podjela izmedju cakavaca (stvarnih hrvata) i stokavaca ("rvata") a koji su ustvari Srbi izbosne, pa zatim pokatoliceni,,,,,
o Moravskim i Moliškim hrvatima smijesno je i pricati.

tako da..... aj brale provaj ponovo
 
Poslednja izmena:
Već sam na drugoj temi dokaza da prezime Horvat nisu dobijali progananici od Osmanlija jer među Gradišćanskim, Moravskim i Moliškim Hrvatima od nekih petstotinjak prezimena koja su se kroz tekstove spominjala samo je jedan jedini bia Horvat(šta ne znači da nije bilo još nositelja tog prezimena među prognanicima) već su sva bila ona klasična koja i inače susrećemo kod Hrvata.
😂

Koja to ?
Jovic? Milosevic? Stanic? Zivkovic? Knezevic? Draganovic? Popovic? Krstic? Vukobratovic?
(sam nastavi niz tih klasicnih "rvackih" prezimena.....)

😉
 
Poslednja izmena:
A kojim su slavenskim narodom Horvati u Hrv. Zagorju i zap. Slavoniji, di je to prezime kod nas najzastupljenije, bili okruženi ako ne Hrvatima? :np:

1280px-Naj%C4%8De%C5%A1%C4%87a_prezimena_po_%C5%BEupanijama_%282011%29.png

S tim da su tu vrlo vjerovatno svoje prste imali i Mađari jer oni su zaslužni za to prezime i davali su ga Hrvatima po Mađarskoj i Slovačkoj di je prezime Horvat također u top5 najčešćih u obe te države. A vidim da je u Slavoniji najčešće Kovačević, a prezime Kovač je u Mađarskoj i Slovačkoj također u samom vrhu pa virujem da to ima veze s Mađarima tj. ondašnjom Ugarskom s kojom smo bili u istoj državnoj zajednici skupa saSlovacima.
BTW, vidim da je prezime Rukavina danas najzastupljenije u Liki I Krbavi....

Znas li kako je nastalo to prezime, oklen su dosli i kada, i koje im je bilo prethodno prezime?

To svi u Liki znaju, ali niko ne smi kazat...

A odgovor se doslovno moze izvuci iz rukava...... hi hi hi
 
Kako Slovenci ne znaju da su Slavonija i Zagorje bili prepuni Slovenaca koje smo pohrvatili? :think:

Na koncu i genetska slika Zagorja i Slavonije pokazuje da su tamošnji Slaveni došli s područja na kojem se nalazila Velika-Bijela Hrvatska, a u kojoj su među inim plemenima živili upravo i Hrvati. Pa ako smo i pohrvatili koga, to su sve ili potomci Bijelih Hrvata ili njima srodnih plemena tako da ne vidim da smo nekom narodu nešto oteli.

Da ne govorim kako nema slavenskog naroda koji nije prisvoija dio bijelohrvata i integrira ih u svoj nacionalni korpus, a mi se moramo pravdavat jer smo takve iste potomke Bijelih Hrvata prisvojili sebi i prozvali ih Hrvatima. A dobro :D

PS već ti rekoh da smo stalna prezimena imali prije provale Osmanlija za razliku od vas koji ste ih usvojili tek u 19.st. kad ste se probudili nakon pesto godina sna.
 
Kako Slovenci ne znaju da su Slavonija i Zagorje bili prepuni Slovenaca koje smo pohrvatili? :think:

Na koncu i genetska slika Zagorja i Slavonije pokazuje da su tamošnji Slaveni došli s područja na kojem se nalazila Velika-Bijela Hrvatska, a u kojoj su među inim plemenima živili upravo i Hrvati. Pa ako smo i pohrvatili koga, to su sve ili potomci Bijelih Hrvata ili njima srodnih plemena tako da ne vidim da smo nekom narodu nešto oteli.

Da ne govorim kako nema slavenskog naroda koji nije prisvoija dio bijelohrvata i integrira ih u svoj nacionalni korpus, a mi se moramo pravdavat jer smo takve iste potomke Bijelih Hrvata prisvojili sebi i prozvali ih Hrvatima. A dobro :D

PS već ti rekoh da smo stalna prezimena imali prije provale Osmanlija za razliku od vas koji ste ih usvojili tek u 19.st. kad ste se probudili nakon pesto godina sna.
Tebe treba banovati zbog bljuvitina u vidu laži, mitomanije i polu istina koje odašiljaš svaki dan po 15 sati dnevno u prosjeku na srpskom forumu.
Moje prezime je dokumentovano od 17-og vjeka, a ti na pamet i to onako ironično tvrdiš da je nastalo u 19-om. :dash:
 
Sva prezimena koja završavaju na -as (Maras, Latas, Bujas) i na -ović gde je -ov deo prisvojnog prideva (npr. Mićović, Dragović) dolaze sa srpskog dijalekatskog područja. Prezime kao što je Maras (devojačko prezime hrvatske šovinistkinje Nele Eržišnik je Nevenka Maras) ili Đilas i sl, potiče od slovenskog (prisvojnog) genitiva ali sa isključivo srpskog dijalektalog područja kojem je nadodat privezak -s koji potiče od "sin". Pa tako ako se neko zove Maro, prisvojni genitiv daje oblik: Mara sin što daje Marasin, Marašin, Marasinović, Marašinović i Maras; Đilo tj. Đila sin daje Đilas, Đilašin i sl, Poenta je da na katoličkim (hrvatskim) prostorima nema dijalektološkog genitiva tipa Milo - Mila sin (Milas), nego Milo - Mile sin, Rako - Raka sin (Rakas) nego Rake sin, Rado - Rada sin (Radas), Pero (Peras i Peraš), Niko (Nikas), Lato (od Latif; Latas), Vito (od Vitomir; Vitas) .

Isto važi za prezimena koja nastaju od patronimskog prisvojnog prideva; npr. Jovo - Jovov (Jovović), Milo - Milov (Milović), Rado (Radović), Pero (Perović), Drago (Dragović), Risto (Ristović), Simo (Simović), Šćepo (Šćepović), Mato (Matović), Maro (Marović) itd.

Ove dve izoglose, genitiv tipa Pero-Pera, bato-bata i prisvojni pridev tipa Pero-Perov, bato-batov pripadaju srpskom dijalekatskom području, pa je i poreklo ovih prezimena takvo, tj. isključivo srpsko.


Vuko - Vukas (od Vukoslav i Vukosav),
Vujo - Vujas (od Vukoslav i Vukosav),
Belo i Bilo - Belas i Bilas (od Beloneg),
Vido - Vidas (od Vidoslav),
Milo - Milas (Milomir),
Prelo - Prelas (Prelimir, npr. u Letopisu popa Dukljanina),
Rado i Rade - Radas (Radomir);
Juro i Jure - Juras,
Luko - Lukas,
Maro - Maras (Maroje),
Baro - Baras (Bartul),
Brne - Brnas (Bernard),
Pavo - Pavas(ović) (Pavle),
Mato - Matas (Matija),
Lato - Latas (od Latif),
Boro - Boras (Borivoje, Borislav)
Bujo - Bujas (Budimir)
Vido - Vidas (Vid, Vidoslav)
Baldo - Baldas,
Jardo - Jardas,
Dudo - Dudas (Dušan, Dubravko),
Bujo - Bujas,
Duko - Dukas (Dušan),
Grgo - Grgas (Grigorije, Gregor, Grgur),
Pajo - Pajas (Pavle),
Jako - Jakas (Jakša),
Rako - Rakas (Rako),
Peko - Pekas,
Zloko - Zlokas (Zloko, Zloković),
Jurko - Jurkas,
Đurko - Đurkas (Đurko),
Đuro - Đuras (Đurađ)
Juko - Jukas,
Čelo - Čelas (Čelo, Čelić),
Lelo - Lelas (Lelo),
Vule - Vulas (Vuksan, Vukosav, Vukomir),
Jandro - Jandras (Andrija)
Pero - Peras (Petar),
Juro i Jure - Juras (Juraj),
Lovro - Lovras (Lovro),
Vito - Vitas (Vitomir),
Ivo - Ivas (Ivan),
Luko - Lukas (Luka),
Pujo - Pujas
Deho - Dehas
Baljko i Bajko - Baljkas i Bajkas (Baljak)
Moko - Mokas (Momir)
Poko - Pokas,
Balo - Balas,
Pralo - Pralas,
Vilo - Vilas (Vilotije, Filotije),

Neka od ovih patronimskih prezimena nalaze se i u oblicima sa sufiksom -ić i -ović.

Vujasić,
Vukasić,
Vukasović,
Pokasić,
Perasić,
Perasović,
Petrasić,
Jurasić,
Malasić,
Radasović,
Grgasović,
Jakasović,
Rakasović,
Mikasović,
Bokasović,
Markasović,
Mrkasović,
Lukasović,
Matasović,
Vilasović,
Komasović,
Tomasović,
Franasović,
Marasović,
Pavasović,
Ivasović,
Jurasović,
Matasović,
Vitasović.

Zasvedočeni kao toponimi: Vidasi, Prelasi.
Napisao si ep o prezimenima, a sve ti se temelji na jednoj fatalnoj grešci, a to je da nije dijalektologija ono što ti misliš da jest.

Sufiks -as u prezimenima u Dalmaciji, Lici, zadarskom i šibenskom zaleđu javlja se u ROMANSKOM i DALMATINSKOM jezičnom sloju još prije nego su Srbi ikad stupili tamo. To ti je nastavak koji je postojao u lokalnim govorima, i kod katolika i kod pravoslavaca, zato i JEST zajednički i nespecifičan.

Najveći dio tih prezimena prvi put se pojavljuje u DUBROVAČKIM, ZADARSKIM i MLETAČKIM zemljišnim knjigama, dakle na područjima gdje srpskog dijalekta tada ni u tragovima nema.
Nadalje, veliki broj tih prezimena uopće ne nastaje od "sin" nego od latinskih i romanskih oblika (Bujas, Brnas, Grgas, Juras, Lukas, Ivas…) gdje je -as samo nastavak za oblikovanje imena.

To što si ti od silne želje da sve bude srpsko napravio tablicu epskih razmjera ne mijenja činjenicu da se lingvistika ne radi kao mitološka alegorija..
X je Srbin jer završava na –as je otprilike na razini teorije da je pizza talijanska pa su zato svi koji jedu pizzu rimskog porijekla.
 
Tebe treba banovati zbog bljuvitina u vidu laži, mitomanije i polu istina koje odašiljaš svaki dan po 15 sati dnevno u prosjeku na srpskom forumu.
Moje prezime je dokumentovano od 17-og vjeka, a ti na pamet i to onako ironično tvrdiš da je nastalo u 19-om. :dash:

Pa kad su tvoji živili u drugačijem okruženju u kojem su stalna prezimena bila već debelo u uporabi, a od 18.st. i obavezna dok je u Srbiji to postalo sredinom 19.st. Ako sam dobro poveza dotad su tamo koristili patronime pa se događalo da u istoj kući imaš dida, ćaću i sina, a svaki sa svojim "prezimenom" čega u Hrvatskoj tj. tadašnjoj A-U nije bilo pa tako ni kod tebe i drugih ovdašnji Srba. Al vi niste mjerilo jer pričamo o većini i šta je bila praksa kod Srba u Srbiji ne u Hrvatskoj.

Ka da napišem kako Srbi danas imaju očajan standard i niske plaće, a ti mi uzvratiš kako lažem jer Srbi iz Njemačke i Amerike imaju visoka primanja, žive u skupim stanovima i voze skupa auta iako to nema nikakve veze s mojom početnom tvrdnjom i na šta se ona zaista odnosila.
 

Back
Top