Mrkalj
Buduća legenda
- Poruka
- 32.485
Prezimena Dančuo, Rašuo, Vuč(u)o itd. postala su od starijeg oblika Dančul, Rašul, Vučul - sva tri sa slovenskom osnovom (Danko, Rašo, Vuk) i latinskim sufiskom -ul(us). Tako ćemo sresti prezimena Dančulović, Rašulić, Vučulović i Vučelić
Dali kod Petra Šimunovića (2008) postoji obrada sufiksacij2 prezimena (ili makar još po koji primer) tipa:
- Kavaja, Ležaja, Babaja, Krnjaja, Lohaja, Resulaja, Bastaja, Talaja, Ljevaja, Bulaja, Repaja, Stegnjaja, Šolaja ...
- Tarbuk, Štambuk, Funduk...
- Benjkaj, Ratkaj, Koljnrekaj, Kolndrekaj, Dedukaj, Drekaj, Dukaj, Lekaj, Benkaj, Hakaj, Karanikaj, Nerekaj, Netzmeskaj, Nikđokaj...
- Petronje, Šonje...
- Grickat, Pazibat, Šojat...
- Baor, Butor, Čambor, Gambor, Grubor, Eror, Kapor, Kumbor...
- Labus, Janus, Beus, Omčikus...
- Ponoš, Metikoš...
- Bacelj, Macelj, Pecelj...
- Balaban, Laban...
- Burmaz, Šormaz...
i da li neko ima Šimunovića iz 2008?
Petar Šimunović 2008., knjiga 1, str. 41. -42.
Oblikovanje prezimena i onomastički sadržaj u prezimenskim strukturama
Svi -asi su Vlasi?
Don Aleksandar Boras uočio je mnogo prezimena na -as. Taj -as dodan imenicama prestao je "živjeti" u slavenskim jezicima. Zadržao se jedino u našim središnjim štokavskim govorima. Najčešće ga pratim na osobnim imenima i prezimenima Dinarskim gorjem, gdje je bilo rasprostranjeno i vlaško pučanstvo. ("Svi -asi su Vlasi!", znali. su mi reći na tamošnjim terenskim istraživanjima. Nisam im uvijek vjerovao.)
Sufiks -as je poglavito slavenski. odavao se prezimenima izvedenim od pokraćenih dvoleksemnih imena: Vukas i Vujas (: Vukoslav), Belas i Bilas : Beloneg), Vidas/Vitas (: Vitomir/Vidoslav), Milas (: Milomir), Prelas (: Prelimir, npr. u Ljetopisu popa Dukljanina), Radas (: Radomir); te od svetačkih imena, od kojih su neka imala dvoleksemnu strukturu (Perislav, Juroslav, Lukomir, a čini se i Krešimir: Krševan).
Tako su nastala prezimena: Petras, Juras, Lukas, Maras (: Maro), Baras (: Baro, Bartul), Brnas (: Brne, Bernard), Pavas(ović) (: Pavo), Matas (: Mato), Latas (: Lato, Latif). Nisu dakle ta prezimena konfesionalno i etnički, nego teritorijalno prepoznatljiva.
Naveo sam te primjere da svoje čitatelje uvjerim kako ne valja podrijetlo njegova prezimena tražiti u mađarskom Barosz, u švedskom gradu Boras, u imenu Napoleonova generala Borassa, koje je ime navodno "todbjegli francuski oficir donio u Vitinu", pa ni u prezirnenu Borras, selektora urugvajske reprezentacije, makar ima, kao što on točno navodi, naših iseljenika iz toga kraja u Urugvaju. Podvalio je don A. Borasu i onaj "ekspert" za prezimena iz Kanade, koji je naše Borase pretvorio u francuske plemenitaše doseljene iz Francuske.
Moj se čitatelj neće naljutiti ako mu prezime izvedem sasvim prozaično od Bor(as)
(: Borivoj, Borislav) sasvim po zakonitosti tvorbe, o kojoj je riječ, i zakonitošću njegova prostiranja: u Senju 16, Svetom Vidu 27, Kninu, u Sarajevu, u Derventi pa kod Brčkog, na periferiji prostiranja tog imenskog tipa, gdje je -as zamijenjen sufiksom -ac: Borac (umjesto Boras).
Imena na -as služe, dakle, kao prezimena. Ali i kao osobna imena na koja se dodaje patronimni sufiks -ić (-ović/-ević). I takva se prezimena nahode također u istom dinarskom arealu.
***
Kako je tvorba i razmještaj tih i sličnih prezimena na -as vrlo indikativna, navest ćemo neka od njih:
a) u imenskom liku s funkcijom prezimena: Radas (: Rad-), Vladas (:Vlad-), Bujas (: Buj-), Vidas (: Vid-), Baldas (: Baldo), Jardas (: Jardo, Jardović), Dudas (: Dud), Grgas (: Grg-), Pajas (: Paj), Jakas (: Jak-), Rakas (: Rako), Pekas (: Peko), Zlokas (: Zloko, Zloković), Jurkas (: Jurko), Đurkas (Đurko), Jukas (: Juko, Jukić), Čelas (: Čelo, Čelić), Lelas (: Lelo), Vulas (: Vule), Pavlas (: Pavl-), Miljas (: Miij-), Bornas (: Borna), Filipas (: Filip), Jadras, Jandras (: Ja(n)dro), Peras (: Per-), Juras (: Jur-), Lovras (: Lovr-), Ivetas (: Iveta), Vitas (: Vit-), Ivas (: Iv-), Lukas (: Luka), te zasad neprotumačena: Pehas, Juhas,
Pujas, Dehas, Bajkas, Boljkas, Mokas, Pokas, Balas, Bakalas, Pralas, Vilas, Ballas, Burmas, Bonas, Drnas, Karas, Lovas ... koji su neslavenskog podrijetla i korijeni će se nekima od njih zasigurno naći u albanskoj i vlaškoj antroponimiji;
b) u prezimenskom obliku. To su patronimska prezimena poput:
Vujasić,
Vukasić,
Vukasović,
Pokasić,
Perasić,
Perasović,
Petrasić,
Jurasić,
Malasić,
Radasović,
Grgasović,
Jakasović,
Rakasović,
Mikasović,
Bokasović,
Markasović,
Mrkasović,
Lukasović,
Matasović,
Vilasović,
Komasović,
Tomasović,
Franasović,
Marasović,
Pavasović,
Ivasović,
Jurasović,
Matasović,
Vitasović.
Nema sumnje da je u mnogim prezimenima sufiks -as slavenskoga podrijetla i da je danas živ i plodan u tvorbi hipokoristika: Bujas (Bujo), Dukas (Dilka, Dušan) u Bukovici i drugdje u središnjim, gorskim dijelovima južnoslavenskoga prostora.
Već vrlo rano taj se sufiks prožimao s albanskim sufiksom -as za tvorbu etnika: Alban-as (= Albanac), Tiranas (Tiranac). Vjerojatno je takva podrijetla u našim prezimenima: Dalmas (: Dalma), Lomas (: Lom), Harbanas, Skopas (: Skoplje/Skupi), Malasić (Mai), Arbanasić. Imena na -as dolaze u albanskim toponimima: Zajas, Kodras, Fushas, Nerhonas na Kosovu i u Albaniji.
Kako su u albanskome mnoga prezimena takva etničkog podrijetla, i pojavljuju se u toponimiji, a u Slavena patronimi u pluralnom liku označuju mala obiteljska naselja (katune), sufiks -as u prezimenima i -asi u toponimima (Vidasi, Prelasi) česti su i u ne slavenskim prezimenima:
Pujas, Bajkas, Mokas, Pokas, Balas, Bakalas, Pralas, Burmas, Baljkas itd.
Prezimena na -as prostiru se u Hrvatskoj uglavnom Dinarskim gorjem. Ta su se prezimena selila, dakle, putovima srednjovjekovnih Vlaha i Albanaca i -as nalazimo često u njihovim prezimenima.
Sam puk uočio je tu pojavu. Odatle izreka: Svi -asi su Vlasi!
U vezi sa sufiksom -as spomenut ćemo i albanski antroponimijski sufiks -ez, koji ima deminutivnu (Kokeza) i hipokorističnu funkciju: Ivčez, Prelez, Ivez, Kalez, Kekez, Gjudez, Malez, Sekelez ... , a nalazi se u istom arealu sa sufiksom -as, kako pokazuju prezimena:
Penezović,
Elezović,
Matezović,
Evezović,
Nikezić,
Bekezić,
Markezić,
Alezić,
Kalezić,
Celezić,
Nenezić,
Penezić,
Lepezić,
Matezić,
Ivezić ...
Ne znam još koliko su s tim prezimenima u vezi: Kekeza, Bareza, Murteza, Pere za i druga.
Taj zanimljiv problem srednjovjekovnog i novovjekovnog imenskog prožimanja s obzirom na čestoću pojave i razmještaj prezimena s navedenim sufiksima ovim je tek načet i čeka sustavnu znanstvenu obradu.
Dali kod Petra Šimunovića (2008) postoji obrada sufiksacij2 prezimena (ili makar još po koji primer) tipa:
- Kavaja, Ležaja, Babaja, Krnjaja, Lohaja, Resulaja, Bastaja, Talaja, Ljevaja, Bulaja, Repaja, Stegnjaja, Šolaja ...
- Tarbuk, Štambuk, Funduk...
- Benjkaj, Ratkaj, Koljnrekaj, Kolndrekaj, Dedukaj, Drekaj, Dukaj, Lekaj, Benkaj, Hakaj, Karanikaj, Nerekaj, Netzmeskaj, Nikđokaj...
- Petronje, Šonje...
- Grickat, Pazibat, Šojat...
- Baor, Butor, Čambor, Gambor, Grubor, Eror, Kapor, Kumbor...
- Labus, Janus, Beus, Omčikus...
- Ponoš, Metikoš...
- Bacelj, Macelj, Pecelj...
- Balaban, Laban...
- Burmaz, Šormaz...
i da li neko ima Šimunovića iz 2008?
Petar Šimunović 2008., knjiga 1, str. 41. -42.
Oblikovanje prezimena i onomastički sadržaj u prezimenskim strukturama
Svi -asi su Vlasi?
Don Aleksandar Boras uočio je mnogo prezimena na -as. Taj -as dodan imenicama prestao je "živjeti" u slavenskim jezicima. Zadržao se jedino u našim središnjim štokavskim govorima. Najčešće ga pratim na osobnim imenima i prezimenima Dinarskim gorjem, gdje je bilo rasprostranjeno i vlaško pučanstvo. ("Svi -asi su Vlasi!", znali. su mi reći na tamošnjim terenskim istraživanjima. Nisam im uvijek vjerovao.)
Sufiks -as je poglavito slavenski. odavao se prezimenima izvedenim od pokraćenih dvoleksemnih imena: Vukas i Vujas (: Vukoslav), Belas i Bilas : Beloneg), Vidas/Vitas (: Vitomir/Vidoslav), Milas (: Milomir), Prelas (: Prelimir, npr. u Ljetopisu popa Dukljanina), Radas (: Radomir); te od svetačkih imena, od kojih su neka imala dvoleksemnu strukturu (Perislav, Juroslav, Lukomir, a čini se i Krešimir: Krševan).
Tako su nastala prezimena: Petras, Juras, Lukas, Maras (: Maro), Baras (: Baro, Bartul), Brnas (: Brne, Bernard), Pavas(ović) (: Pavo), Matas (: Mato), Latas (: Lato, Latif). Nisu dakle ta prezimena konfesionalno i etnički, nego teritorijalno prepoznatljiva.
Naveo sam te primjere da svoje čitatelje uvjerim kako ne valja podrijetlo njegova prezimena tražiti u mađarskom Barosz, u švedskom gradu Boras, u imenu Napoleonova generala Borassa, koje je ime navodno "todbjegli francuski oficir donio u Vitinu", pa ni u prezirnenu Borras, selektora urugvajske reprezentacije, makar ima, kao što on točno navodi, naših iseljenika iz toga kraja u Urugvaju. Podvalio je don A. Borasu i onaj "ekspert" za prezimena iz Kanade, koji je naše Borase pretvorio u francuske plemenitaše doseljene iz Francuske.
Moj se čitatelj neće naljutiti ako mu prezime izvedem sasvim prozaično od Bor(as)
(: Borivoj, Borislav) sasvim po zakonitosti tvorbe, o kojoj je riječ, i zakonitošću njegova prostiranja: u Senju 16, Svetom Vidu 27, Kninu, u Sarajevu, u Derventi pa kod Brčkog, na periferiji prostiranja tog imenskog tipa, gdje je -as zamijenjen sufiksom -ac: Borac (umjesto Boras).
Imena na -as služe, dakle, kao prezimena. Ali i kao osobna imena na koja se dodaje patronimni sufiks -ić (-ović/-ević). I takva se prezimena nahode također u istom dinarskom arealu.
***
Kako je tvorba i razmještaj tih i sličnih prezimena na -as vrlo indikativna, navest ćemo neka od njih:
a) u imenskom liku s funkcijom prezimena: Radas (: Rad-), Vladas (:Vlad-), Bujas (: Buj-), Vidas (: Vid-), Baldas (: Baldo), Jardas (: Jardo, Jardović), Dudas (: Dud), Grgas (: Grg-), Pajas (: Paj), Jakas (: Jak-), Rakas (: Rako), Pekas (: Peko), Zlokas (: Zloko, Zloković), Jurkas (: Jurko), Đurkas (Đurko), Jukas (: Juko, Jukić), Čelas (: Čelo, Čelić), Lelas (: Lelo), Vulas (: Vule), Pavlas (: Pavl-), Miljas (: Miij-), Bornas (: Borna), Filipas (: Filip), Jadras, Jandras (: Ja(n)dro), Peras (: Per-), Juras (: Jur-), Lovras (: Lovr-), Ivetas (: Iveta), Vitas (: Vit-), Ivas (: Iv-), Lukas (: Luka), te zasad neprotumačena: Pehas, Juhas,
Pujas, Dehas, Bajkas, Boljkas, Mokas, Pokas, Balas, Bakalas, Pralas, Vilas, Ballas, Burmas, Bonas, Drnas, Karas, Lovas ... koji su neslavenskog podrijetla i korijeni će se nekima od njih zasigurno naći u albanskoj i vlaškoj antroponimiji;
b) u prezimenskom obliku. To su patronimska prezimena poput:
Vujasić,
Vukasić,
Vukasović,
Pokasić,
Perasić,
Perasović,
Petrasić,
Jurasić,
Malasić,
Radasović,
Grgasović,
Jakasović,
Rakasović,
Mikasović,
Bokasović,
Markasović,
Mrkasović,
Lukasović,
Matasović,
Vilasović,
Komasović,
Tomasović,
Franasović,
Marasović,
Pavasović,
Ivasović,
Jurasović,
Matasović,
Vitasović.
Nema sumnje da je u mnogim prezimenima sufiks -as slavenskoga podrijetla i da je danas živ i plodan u tvorbi hipokoristika: Bujas (Bujo), Dukas (Dilka, Dušan) u Bukovici i drugdje u središnjim, gorskim dijelovima južnoslavenskoga prostora.
Već vrlo rano taj se sufiks prožimao s albanskim sufiksom -as za tvorbu etnika: Alban-as (= Albanac), Tiranas (Tiranac). Vjerojatno je takva podrijetla u našim prezimenima: Dalmas (: Dalma), Lomas (: Lom), Harbanas, Skopas (: Skoplje/Skupi), Malasić (Mai), Arbanasić. Imena na -as dolaze u albanskim toponimima: Zajas, Kodras, Fushas, Nerhonas na Kosovu i u Albaniji.
Kako su u albanskome mnoga prezimena takva etničkog podrijetla, i pojavljuju se u toponimiji, a u Slavena patronimi u pluralnom liku označuju mala obiteljska naselja (katune), sufiks -as u prezimenima i -asi u toponimima (Vidasi, Prelasi) česti su i u ne slavenskim prezimenima:
Pujas, Bajkas, Mokas, Pokas, Balas, Bakalas, Pralas, Burmas, Baljkas itd.
Prezimena na -as prostiru se u Hrvatskoj uglavnom Dinarskim gorjem. Ta su se prezimena selila, dakle, putovima srednjovjekovnih Vlaha i Albanaca i -as nalazimo često u njihovim prezimenima.
Sam puk uočio je tu pojavu. Odatle izreka: Svi -asi su Vlasi!
U vezi sa sufiksom -as spomenut ćemo i albanski antroponimijski sufiks -ez, koji ima deminutivnu (Kokeza) i hipokorističnu funkciju: Ivčez, Prelez, Ivez, Kalez, Kekez, Gjudez, Malez, Sekelez ... , a nalazi se u istom arealu sa sufiksom -as, kako pokazuju prezimena:
Penezović,
Elezović,
Matezović,
Evezović,
Nikezić,
Bekezić,
Markezić,
Alezić,
Kalezić,
Celezić,
Nenezić,
Penezić,
Lepezić,
Matezić,
Ivezić ...
Ne znam još koliko su s tim prezimenima u vezi: Kekeza, Bareza, Murteza, Pere za i druga.
Taj zanimljiv problem srednjovjekovnog i novovjekovnog imenskog prožimanja s obzirom na čestoću pojave i razmještaj prezimena s navedenim sufiksima ovim je tek načet i čeka sustavnu znanstvenu obradu.
Poslednja izmena: