- Poruka
- 3.973
Kada uradimo nešto što nije uobičajno za nas, porodica i prijatelji kažu " Ti si lud, ti si luda".
Odgovor na pitanje šta znači biti normalan, dobijamo od diplomiranog psihologa.
Mr Sanja Marjanović
dipl.psiholog
Laici su, često, skloni da pojmove “normalnosti” i “nenormalnosti” ili “ludila” koriste u pogrešnom kontekstu dajući sebi slobodu da arbitrarno procenjuju tuđe ili svoje ponašanje. Kao parametar normalnosti često mogu uzeti svoje ili ponašanje većine osoba iz svoje okoline-sve što odstupa od nekog “standarda” koji važi za većinu. Obično se zaključci donose na osnovu ustaljenih društvenih, vrednosnih normi, nepotpunih informacija o duševnim oboljenima koje se dobijaju iz medija ili onih koji se dobijaju uz pomoć internet pretraživača, koje donekle mogu biti od pomoći ali su uglavnom pogrešno protumačene i prema tome štetne.
Da li postoji definicija normalnosti?
Istina je da ne postoji jedna prihvaćena definicija normalnosti, ako bismo rekli da je normalno ono što je u skladu sa društvenim normama onda bismo imali problem jer bi se ta definicija menjala s obzirom na vreme, mesto, kulturu u kojoj se nalazimo-uporedimo samo kulturološke razlike između naroda Evrope i Azije, i razmislimo o tome kako se menja pojimanje o tome šta je “normalno” ponašanje kroz istorjiske epohe. S druge strane, ako smatramo da je normalno ponašanje ono koje je svojstveno za većinu ljudi opet upadamo u problem, onda bismo mogli da kažemo da je ponašanje političkih disidenata abnormalno, takođe ponašanje većine se razlikuje od kulture do kulture. Rešenje ove problematike se nalazi u tome da se psihološki normalno ponašanje može definisati samo u odnosu na psihološki poremećaj.
Definicije i klasifikacije mentalnih oboljenja su izvršene u okviru različitih verzija Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (najnovija verzija DSM-5) američke psihijatrijske asocijacije (APA) u kojima su taksativno navedeni simptomi ovih oboljenja. Opšta definicija psihološkog poremećaja u DSM-u se sa jedne strane opet oslanja na društvene norme, pa se poremećaj opisuje kao ponašanje osobe koje narušava društvene norme, koje je retko u datom kulturološkom kontekstu i koje uzrokuje distres u svakodnevnom životu pojedinca. Iako je oslanjanje na društvene norme diskutabilno posebno treba obratiti pažnju na deo koji govori o distresu koji osoba doživljava. Ukoliko je reakcija osobe na stres/-ove takva da se u dužem vremenskom periodu loše odražava na različite aspekte njenog života kao što su funkcionisanje na poslu, u školi, kući i u medjuljudskim odnosima (nema odnosa sa drugima, ili su oni smanjeni, nekonstruktivani ili ugrožavajući za druge) može se govoriti o psihološkom poremećaju. Treba naglasiti da je psihološki poremećaj rezultat interakcije biološkog nasleđa, socijalnih uticaja i stresogenih situacija.
Nastavak teksta na https://www.vaspsiholog.com/2015/09/sta-znaci-biti-normalan/
Da li olako, bez razmišljanja, govorimo za nekoga da nije normalan?
Kako biste vi definisali pojam normalnost?