Übermensch
Iskusan
- Poruka
- 6.016
Jesi realan si, iz svog subjektivnog ugla.
covek moze biti iskljucivo subjektivan....
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Jesi realan si, iz svog subjektivnog ugla.
covek moze biti iskljucivo subjektivan....
Ali ne i covecica, sovinisto i rasisto.
realisto?
i odgovori mi da li ijedna od njih i sve sto su napisale mogu da se porede sa zaratustrom fridriha nicea....bas sam u razgovoru sa jedinim studentom filozofije postavio pitanje o zenskoj filozofiji...i uvazeno je misljenje medju filozofskim drustvom da se ona ne udaljava dalje od prosecnog...da je tako imala bi popularnost u sirim krugovima od feministkinja......
i odgovori mi da li ijedna od njih i sve sto su napisale mogu da se porede sa zaratustrom fridriha nicea....bas sam u razgovoru sa jedinim studentom filozofije postavio pitanje o zenskoj filozofiji...i uvazeno je misljenje medju filozofskim drustvom da se ona ne udaljava dalje od prosecnog...da je tako imala bi popularnost u sirim krugovima od feministkinja......
bas sa...zaratrustrom...gdje to nadje...pa bilo koji telefonski imenik je sadrzajnije.."djelo"od tog pateticnog nusprodukta sifilisa...
sto se tvog..."studenta filozofije" tice; nije covjek kriv...
kao sto ni prosjecan student npr. istorije umjetnosti nije kriv...
sto je program po kome se skoluju...sirok ko palanacka ulicica...
Profesor Übermensch odnosno Raso, koji najvise postuje na Tinejdzerima.
edit mora da je greska, sigurno radi neko istrazivanje.
Lepo je to za svoje slabosti okrivljavati drugog....
Profesor ubemensch ima 16 godina..tako da nznam sta je tu cudno..
iskljuciva je takodje i podela na subjektivnost i objektivnost..kad je u stvarnosti svaki pojedinac svestan sebe manje ili vise subjektivan te samim tim manje ili vise objektivan sto je dosta situaciono zavisno..iskljucivo subjektivan covek ne moze da postoji kao ni iskljucivo objektivancovek moze biti iskljucivo subjektivan....
iskljuciva je takodje i podela na subjektivnost i objektivnost..kad je u stvarnosti svaki pojedinac svestan sebe manje ili vise subjektivan te samim tim manje ili vise objektivan sto je dosta situaciono zavisno..iskljucivo subjektivan covek ne moze da postoji kao ni iskljucivo objektivan
nemam sud o necemu sto jeste a ja "nisam informisan"Sama cinjenica da ti o svemu imas sud te cini subjektivnim...jer jelte ni jedan tvoj licni sud ne moze biti donet bez uplita makar i male kolicine tvojih emocija.......Svakako da sam svestan te podele..ali je podela pogresna....
Zbilja je interesatno promatrati mlade filozofe savremene provincijencije i specifične polivalencije kada započnu da govore o zastarelim epigonima, o filozofiji kao nečemu što se u vreme antike izjednačavalo s pojmom umno-razmtranje, pa su se otuda u srednjoškolskim užbenicima pojavile predrasude da je filozofija majka svih nauka , što ni u kom slučaju nije tačno. Tačno je da je starogrčka filozofija dala snažne temelje razvoju pojedinačnih nauka na zapadu i generalno Okcidentu, međutim kada je na primer Aristotel pokušavao da kategorizuje biljne i životinjske vrste to je već prelazlo u domen biologije samo što nije nosilo takvo ime.
Marks i potonji filozofi i terotičari kominikacije poput Popera, Lakotosa i Kuhna su jasno odredili u čemu je konkretna razlika između filozofije i / ili nauke , a ona je u ostavljanu posledica. Nauka ostavlja neposredne posledice , a filozofija tek onda kako to kaže Marks kada postane “svojina masa”. To zapravo znači da je svrha primene filozofskih zaključaka u mnjenju daleko latentnija od naučnih. Savremena filozofija se prema mišljenu većine autora nalazi u dubokoj krizi zato što su mnoge oblasti dale svoje zaključke. Pomenuta trojka P, L, i K su totalnu iscrpli temu filozofije nauke i precizno obrazložili nauci gde su njene granice , pa je tako nastao koncept da subjekt stvara objekt u smislu idejnih kontrukta koje se pojavljujuju kao objedinjene hipoteze u različtim disciplinama nauke i samoj njenoj metodologiji. Pošto je tu dat zaključak primećuje se u modernoj filozofiji prelaz ka etici odnosno preispitivanju primene kod nauke , a ne metodologije same po sebi.
Pragmtisti koji imaju snažnu struju u Americi su potpuno nezanimljivi publici zato što ona filozofiju pretežno doživljava zbog metafizke kao neku religiju. Inače, većina pragmatista sličnih Ričardu Rotriju ne samo što ne kritikuje metafiziku , već deklariše kao potpuno nepotrebno bavljenje njenim pojmovima kao apsolutima. S druge strane zaključak onih koji su pro-analzirali metafizičare poput Satra i Kamija bio je besmisao , odnosno uspostavljen je koncept besmislenog društva , ali pošto je besmisao konstatovan From je iskoračio dalje i kazao slično Satru i Adornu da ako život u pogledu socijalne interkacije nema smisla onda smo mi dužni da u zadajemo smisao tako što um sam sebi projektuje ciljani smisao. From se dosta bavio ovom tematikom u delu “Jednodimenzinalni čovek”
Реалисти нису ништа створили, него само примењивали туђе стварање, а кад год су се одмакли од туђег узора, они су само кварили. (Јован Дучић)
@ Nerej ,
nisam nazvao Satra i Kamija metafizičarrima, ali sada kada pogledam sosptveni post jasno mi je zbog čega ste to pomislisli. Vršio sam aluziju na one koji su pro-analizirali metafizku i metafizičare (ne same po sebi) , a to su činili Satr i Kami jer bez te analize ne bi bilo ni njhovog koncepta o besmislenom društvu.
Što se tiče Froma ,bojim se da me ponovo niste razumeli. Govorio sam o njegovom poslednjem objavljenom delu iz 1997 “On Being Human“ , a čija je glavna temtika upravo „jednodimenzonalnom čovek“ .
da yebemo radoznaleDakle, za sta nam sluzi filozofija? Sta dobijamo od nje? Sta uzimamo od nje? Da li nam ona nesto daje? Da li moramo da se mucimo, dok dobijemo to sto hocemo?
Dakle, za sta nam sluzi filozofija?
Sta dobijamo od nje?
Sta uzimamo od nje?
Da li nam ona nesto daje?
Da li moramo da se mucimo, dok dobijemo to sto hocemo?
Problem vrijednosti jednog covjeka je rijesen ako se odredi koliko realnosti je on u stanju da ukljuci u svoje stvaranje. Najrealniji i najvredniji umjetnici su stoga oni koji u svoju umjetnost ukljucuju najvise muke i patnje - epski umjetnici i politicki filozofi.
Necemo se ljutiti ako mali Tucic nakostrijesi perje od straha!
Realisti prepoznaju pravilnosti u procesima koje niko nije htio ni da primijeti ni da opise. Oni shvataju da se neke stvari moraju ponavljati i nastoje da ih preduhitre.
Mudrost, kultura i realizam je jedno te isto: »Kultura upravo znači naučiti se proračunavanju, naučiti se otkrivanju uzroka, preduhitravanju, verovanju u nužnost.«
Nema nista bolje od istorije i filozofije!
Nema nista gore od modernh nauka a i demokratije u nauci.
osnovno se pita sta je sve sto jeste, pa iz toga onda sve.........Dakle, za sta nam sluzi filozofija? Sta dobijamo od nje? Sta uzimamo od nje? Da li nam ona nesto daje? Da li moramo da se mucimo, dok dobijemo to sto hocemo?