Sta ce nam filozofija?

i odgovori mi da li ijedna od njih i sve sto su napisale mogu da se porede sa zaratustrom fridriha nicea....bas sam u razgovoru sa jedinim studentom filozofije postavio pitanje o zenskoj filozofiji...i uvazeno je misljenje medju filozofskim drustvom da se ona ne udaljava dalje od prosecnog...da je tako imala bi popularnost u sirim krugovima od feministkinja......

мушкарац се хвали да му је оноооликиии и пати што није јооооош већииии, жени ни прстић не треба...
филозофија је сурогат.
свесност, духовност, је ништа не трпати у фрижидер. на собној температури је таман...
 
i odgovori mi da li ijedna od njih i sve sto su napisale mogu da se porede sa zaratustrom fridriha nicea....bas sam u razgovoru sa jedinim studentom filozofije postavio pitanje o zenskoj filozofiji...i uvazeno je misljenje medju filozofskim drustvom da se ona ne udaljava dalje od prosecnog...da je tako imala bi popularnost u sirim krugovima od feministkinja......

bas sa...zaratrustrom...gdje to nadje...pa bilo koji telefonski imenik je sadrzajnije.."djelo"od tog pateticnog nusprodukta sifilisa...:(

sto se tvog..."studenta filozofije" tice; nije covjek kriv...
kao sto ni prosjecan student npr. istorije umjetnosti nije kriv...
sto je program po kome se skoluju...sirok ko palanacka ulicica...
 
bas sa...zaratrustrom...gdje to nadje...pa bilo koji telefonski imenik je sadrzajnije.."djelo"od tog pateticnog nusprodukta sifilisa...:(

sto se tvog..."studenta filozofije" tice; nije covjek kriv...
kao sto ni prosjecan student npr. istorije umjetnosti nije kriv...
sto je program po kome se skoluju...sirok ko palanacka ulicica...

Lepo je to za svoje slabosti okrivljavati drugog...:).

Profesor Übermensch odnosno Raso, koji najvise postuje na Tinejdzerima. :zcepanje:

edit mora da je greska, sigurno radi neko istrazivanje. :D

Profesor ubemensch ima 16 godina..tako da nznam sta je tu cudno..
 
iskljuciva je takodje i podela na subjektivnost i objektivnost..kad je u stvarnosti svaki pojedinac svestan sebe manje ili vise subjektivan te samim tim manje ili vise objektivan sto je dosta situaciono zavisno..iskljucivo subjektivan covek ne moze da postoji kao ni iskljucivo objektivan

Sama cinjenica da ti o svemu imas sud te cini subjektivnim...jer jelte ni jedan tvoj licni sud ne moze biti donet bez uplita makar i male kolicine tvojih emocija.......Svakako da sam svestan te podele..ali je podela pogresna....
 
Zbilja je interesatno promatrati mlade filozofe savremene provincijencije i specifične polivalencije kada započnu da govore o zastarelim epigonima, o filozofiji kao nečemu što se u vreme antike izjednačavalo s pojmom umno-razmtranje, pa su se otuda u srednjoškolskim užbenicima pojavile predrasude da je filozofija majka svih nauka , što ni u kom slučaju nije tačno. Tačno je da je starogrčka filozofija dala snažne temelje razvoju pojedinačnih nauka na zapadu i generalno Okcidentu, međutim kada je na primer Aristotel pokušavao da kategorizuje biljne i životinjske vrste to je već prelazlo u domen biologije samo što nije nosilo takvo ime.

Marks i potonji filozofi i terotičari kominikacije poput Popera, Lakotosa i Kuhna su jasno odredili u čemu je konkretna razlika između filozofije i / ili nauke , a ona je u ostavljanu posledica. Nauka ostavlja neposredne posledice , a filozofija tek onda kako to kaže Marks kada postane “svojina masa”. To zapravo znači da je svrha primene filozofskih zaključaka u mnjenju daleko latentnija od naučnih. Savremena filozofija se prema mišljenu većine autora nalazi u dubokoj krizi zato što su mnoge oblasti dale svoje zaključke. Pomenuta trojka P, L, i K su totalnu iscrpli temu filozofije nauke i precizno obrazložili nauci gde su njene granice , pa je tako nastao koncept da subjekt stvara objekt u smislu idejnih kontrukta koje se pojavljujuju kao objedinjene hipoteze u različtim disciplinama nauke i samoj njenoj metodologiji. Pošto je tu dat zaključak primećuje se u modernoj filozofiji prelaz ka etici odnosno preispitivanju primene kod nauke , a ne metodologije same po sebi.

Pragmtisti koji imaju snažnu struju u Americi su potpuno nezanimljivi publici zato što ona filozofiju pretežno doživljava zbog metafizke kao neku religiju. Inače, većina pragmatista sličnih Ričardu Rotriju ne samo što ne kritikuje metafiziku , već deklariše kao potpuno nepotrebno bavljenje njenim pojmovima kao apsolutima. S druge strane zaključak onih koji su pro-analzirali metafizičare poput Satra i Kamija bio je besmisao , odnosno uspostavljen je koncept besmislenog društva , ali pošto je besmisao konstatovan From je iskoračio dalje i kazao slično Satru i Adornu da ako život u pogledu socijalne interkacije nema smisla onda smo mi dužni da u zadajemo smisao tako što um sam sebi projektuje ciljani smisao. From se dosta bavio ovom tematikom u delu “Jednodimenzinalni čovek”
 
Zbilja je interesatno promatrati mlade filozofe savremene provincijencije i specifične polivalencije kada započnu da govore o zastarelim epigonima, o filozofiji kao nečemu što se u vreme antike izjednačavalo s pojmom umno-razmtranje, pa su se otuda u srednjoškolskim užbenicima pojavile predrasude da je filozofija majka svih nauka , što ni u kom slučaju nije tačno. Tačno je da je starogrčka filozofija dala snažne temelje razvoju pojedinačnih nauka na zapadu i generalno Okcidentu, međutim kada je na primer Aristotel pokušavao da kategorizuje biljne i životinjske vrste to je već prelazlo u domen biologije samo što nije nosilo takvo ime.

Marks i potonji filozofi i terotičari kominikacije poput Popera, Lakotosa i Kuhna su jasno odredili u čemu je konkretna razlika između filozofije i / ili nauke , a ona je u ostavljanu posledica. Nauka ostavlja neposredne posledice , a filozofija tek onda kako to kaže Marks kada postane “svojina masa”. To zapravo znači da je svrha primene filozofskih zaključaka u mnjenju daleko latentnija od naučnih. Savremena filozofija se prema mišljenu većine autora nalazi u dubokoj krizi zato što su mnoge oblasti dale svoje zaključke. Pomenuta trojka P, L, i K su totalnu iscrpli temu filozofije nauke i precizno obrazložili nauci gde su njene granice , pa je tako nastao koncept da subjekt stvara objekt u smislu idejnih kontrukta koje se pojavljujuju kao objedinjene hipoteze u različtim disciplinama nauke i samoj njenoj metodologiji. Pošto je tu dat zaključak primećuje se u modernoj filozofiji prelaz ka etici odnosno preispitivanju primene kod nauke , a ne metodologije same po sebi.

Pragmtisti koji imaju snažnu struju u Americi su potpuno nezanimljivi publici zato što ona filozofiju pretežno doživljava zbog metafizke kao neku religiju. Inače, većina pragmatista sličnih Ričardu Rotriju ne samo što ne kritikuje metafiziku , već deklariše kao potpuno nepotrebno bavljenje njenim pojmovima kao apsolutima. S druge strane zaključak onih koji su pro-analzirali metafizičare poput Satra i Kamija bio je besmisao , odnosno uspostavljen je koncept besmislenog društva , ali pošto je besmisao konstatovan From je iskoračio dalje i kazao slično Satru i Adornu da ako život u pogledu socijalne interkacije nema smisla onda smo mi dužni da u zadajemo smisao tako što um sam sebi projektuje ciljani smisao. From se dosta bavio ovom tematikom u delu “Jednodimenzinalni čovek”


Lep,sazet,pregled savremene filozofije. Verujem da se radi o slucajnoj greski (u kucanju,prosto poletu,itd...),ali samo da te ispravim- nije From napisao "Jednodimenzionalnog coveka" (kod nas vise puta prevedeno kao "Covek jedne dimenzije") vec H.Markuze (H.Marcuse).I to je interesantno,studenti,cesto i poneki profesori,"68-asi",su nosili tu knjigu sa sobom,poput Biblije.Sada su ti "68-asi",uglavnom,svuda na funkcijama,i na vlasti,i kod nas i u svetu,zaboravlii svoju mladost zarad sluzenja mister dolaru,evru,funti...i moci...Jedna Sartrova misao (..."toliko smo puta izdali svoju mladost da je prosto pristojno precutkivati je") sasvim dobro opisuje,odredjuje tu generaciju koja sada u svetu (a i kod nas!) vodi glavnu rec.Ne svi,naravno.Opisuje i stanje filozofske misli danas.I kada smo vec kod Sartra,tesko mogu da prihvatim odredjenje,definiciju Sartra kao metafizicara.Narocito onog iz "Kritike dijalektickog uma".
I tako. :)
 
Da jos postoje bilo kakve vrline kao hrabrost, mudrost, pravednost i umjerenost, ovakvo pitanje bi bilo sramota postaviti, a moderator bi sigurno ako ne banovao takve teme, nego bio i sam banovan kad to ne bi uradio.

Ali posto je zavladala nepravda, kukavicluk, budalestina i neumjerenost, onda ce vrle ljude na ovom forumu jos i da ismiju. Zar ne pjevacice?

Pjevacicino pitanje nije "Sta treba da uradimo da bi smo bili junaci (jer se oni poznaju na muci)?", nego "Sta da radimo da se vise ne mucimo?". Nedavno je priznala da je najsladje profitirati preko veze, sto podrazumijeva kupovinu i diploma i polozaja, a najvjerovatnije i glasa. Sta god da MP prodaje, to je najvjerovatnije mucka i laznjak, ukljucujuci i njenu nadaleko i nasiroko razvikanu "nevinost"! Pred sudom sasvim sigurno nisi nevina, a kao "ekspert u seksu i ljubavi" nevinost u tvojim ustima zvuci suludo.

Moje pitanje je: sta ce nam "pjevacica"?
 
Poslednja izmena:
Реалисти нису ништа створили, него само примењивали туђе стварање, а кад год су се одмакли од туђег узора, они су само кварили. (Јован Дучић)

Problem vrijednosti jednog covjeka je rijesen ako se odredi koliko realnosti je on u stanju da ukljuci u svoje stvaranje. Najrealniji i najvredniji umjetnici su stoga oni koji u svoju umjetnost ukljucuju najvise muke i patnje - epski umjetnici i politicki filozofi.

Necemo se ljutiti ako mali Tucic nakostrijesi perje od straha!

Realisti prepoznaju pravilnosti u procesima koje niko nije htio ni da primijeti ni da opise. Oni shvataju da se neke stvari moraju ponavljati i nastoje da ih preduhitre.

Mudrost, kultura i realizam je jedno te isto: »Kultura upravo znači naučiti se proračunavanju, naučiti se otkrivanju uzroka, preduhitravanju, verovanju u nužnost.«

Nema nista bolje od istorije i filozofije!

Nema nista gore od modernh nauka a i demokratije u nauci.
 
@ Nerej ,
nisam nazvao Satra i Kamija metafizičarrima, ali sada kada pogledam sosptveni post jasno mi je zbog čega ste to pomislisli. Vršio sam aluziju na one koji su pro-analizirali metafizku i metafizičare (ne same po sebi) , a to su činili Satr i Kami jer bez te analize ne bi bilo ni njhovog koncepta o besmislenom društvu.

Što se tiče Froma ,bojim se da me ponovo niste razumeli. Govorio sam o njegovom poslednjem objavljenom delu iz 1997 “On Being Human“ , a čija je glavna temtika upravo „jednodimenzonalnom čovek“ .
 
Poslednja izmena:
@ Nerej ,
nisam nazvao Satra i Kamija metafizičarrima, ali sada kada pogledam sosptveni post jasno mi je zbog čega ste to pomislisli. Vršio sam aluziju na one koji su pro-analizirali metafizku i metafizičare (ne same po sebi) , a to su činili Satr i Kami jer bez te analize ne bi bilo ni njhovog koncepta o besmislenom društvu.

Što se tiče Froma ,bojim se da me ponovo niste razumeli. Govorio sam o njegovom poslednjem objavljenom delu iz 1997 “On Being Human“ , a čija je glavna temtika upravo „jednodimenzonalnom čovek“ .

Pa,dobro.Nemam to Fromovo delo u svojoj biblioteci.Istina,tesko da je tada (1997) mogao da objavi,jer je vec davno bio mrtav.Elem,slabo stojim sa engleskim,ali,cini mi se da je rec o zaostavstini,dakle njegovim govorima,pisanijama,itd., posle njegove smrti (bice,ako sam dobro upoznat,da je rec o delu "O ljudskosti").Ali From je sasvim dobro preveden kod nas.Kao i Kami,Sartr...
I,dobro.Preporucujem ti Kamijevu knjigu,prevedenu kod nas - "Mit o Sizifu" (Mythe de Sysiphe).Rec je o njegovim esejima,koji se bitno ticu filozofije (i po francuskim priredjivacima). I,tako...
Nista zlonamerno.Tebi,pozdrav.
 
"Nerej

Delo je objavljeno posthumno .Imate na običnoj wikipediji podatke o tome, samo ukucajte njegove ime na (English). Ne razumem šta je nejasno jer vama zasigurno poznato da se nedovršena dela mnogih autora objave nakon njihove smrti? Znam kada su živeli svi ljudi koje pominjete.

Ps: Mit o Sizifu sam čitao prvi put sa dvadeset godina,. Preporučujem ga i ja.

PPs Izvinjavam se , nisam video vašu rečenicu da slabo stojite s engleskim. Da dopunim , nije reč o delu “o ljudskosti”. Drugo je u pitanju , a čitao sam ga na engleskom, i mislim da kod nas ti poslednji njegovi radovi nisu ni prevedeni. Možda ih sada ima, ali sećam se da ih ranije nije bilo ni na univerzitetskim bibliotekama što je žalosno.

Pozz!
http://en.wikipedia.org/wiki/Erich_Fromm
 
Poslednja izmena:

Dakle, za sta nam sluzi filozofija?
Sta dobijamo od nje?
Sta uzimamo od nje?
Da li nam ona nesto daje?
Da li moramo da se mucimo, dok dobijemo to sto hocemo?

можеш да "с*раеш", ништа да не радиш а притом испаднеш "паметан"
апсолутно ништа
губљење времена
оно што узмемо
зависи од способности човека
 
Problem vrijednosti jednog covjeka je rijesen ako se odredi koliko realnosti je on u stanju da ukljuci u svoje stvaranje. Najrealniji i najvredniji umjetnici su stoga oni koji u svoju umjetnost ukljucuju najvise muke i patnje - epski umjetnici i politicki filozofi.

Necemo se ljutiti ako mali Tucic nakostrijesi perje od straha!

Realisti prepoznaju pravilnosti u procesima koje niko nije htio ni da primijeti ni da opise. Oni shvataju da se neke stvari moraju ponavljati i nastoje da ih preduhitre.

Mudrost, kultura i realizam je jedno te isto: »Kultura upravo znači naučiti se proračunavanju, naučiti se otkrivanju uzroka, preduhitravanju, verovanju u nužnost.«

Nema nista bolje od istorije i filozofije!

Nema nista gore od modernh nauka a i demokratije u nauci.

Наука мери духом који је ограничен, а песник мери душом којој се не знају границе и која је у вези с'душом ствари.
Наука када мисли да нешто тумачи, она само класификује феномене. Зато се научне (реалистичне) истине често потиру међу собом, али велике истине које су казали песници, ништа није демантовало.
(Ј. Дучић)
 

Back
Top