Šta bi bilo da Jugoslavija i dalje postoji

[radoznao_62]

Par godina pre toga su krenuli sa javnim pozivom za nezavisnost Slovenije. Mnoge stvari su stavljene u pogon da se to desi, uključujući i izmene zakona. Bilo je više nego jasno da Slovenija želi i da će uspeti da se odcepi. Srbi (Milošević) nije krvolok kakvim ga kasnije predstavljaju, jer da jeste on je taj pokret na veoma malom prostoru i sa relativno malo učesnika mogao olako da uguši na silu.

Može taj neki primjer gdje Slovenija (ili Hrvatska) traže neovisnost. Hrvatska rukovodstvo uglavnom šuti, Slovenci se svađaju sa Srbijom kako Slobo preuzima jer ruši Ustav iz 1974. kojega Slovenija smatra "svojim".

Slobo je izokrenuo Jugoslaviju naglavačke s tzv. mitinzima istine. Slobo je srušio u roku od dvije godine vojvođansko, kosovsko i crnogorsko rukovodstvo (u CG tek iz drugoga pokušaja), u BiH zbog neumske afere jednostavno nije mogao. Srpski Ustav iz 1988. bio je u direktnoj koliziji s Ustavom SFRJ iz 1974.

A onda kada se 1990. raspala SKJ, onda se odlučio s Mamulom i Kadijevićem za vojnu varijantu. Koja nas sve usrećila. Nego što nego krvolok.

 

[Casual Observer]

Poznajem jako dobro i Italiju i Njemačku. Znam je Bavarac prvo Bavarac, a onda sve ostalo, ali jednako da je i Nijemac. Znam da pola Austrije bi vrlo rado u Njemačku. Znam sve regionalne razlike, govorim njemački od maloljetnosti i znam sve regionalne svađe, svu sitničavost. Znam jako dobro da se Milan i Napulj mrze, da nitko ne voli Rim i da je Lega Nord bila snaga sve donedavno. Ali svi imaju istu kulturu. Moja kulturaje slična u Bratislavi i Lavovu, nije južno od Save i Dunava i istočno od Drine. Limes je isti od 5. stoljeća.

Koliko se to razumeju Bavarci i severni Nemci koji govore Plattdütsk, i da ne pominjemo zapadnoaustrijske Schwiizertüütsch?

 

[radoznao_62]

Bilo bi bolje kada bi uspela Aleksandrova zamisao Jugoslovenske nacije različitih vera.

Ali, kad imaš Srbe i Hrvate sa svojim kompleksima u takvom eksperimentu i od kojih zavisi to, zna se rezultat. Stime da su na početku Hrvati tu bili veći problem.

Hrvati su samo tražili što su imali u Austro-Ugarskoj. Ništa više, ništa manje. Ali bio je očito problem brkatom vladaru zajedničke nam države.

 

[Will to Power]

Najveća greška kralja Aleksandra je ta, što je hteo je*enu Jugoslaviju, da ujedini je*ene brđane. A mogla je da bude mnogo veća Srbija sa izlazom na more. Je*em ti budalu.

To je nase proklestvo, zna se ponuda koja je bila na stolu. Velika Srbija sa izlazom na more ili Kraljevina Jugoslavija i veca drzava, on izabrao ovo drugo da bude vladar sto vece drzave i ukopa nas za sva vremena. Da je izabrao drugacije, popusili bi dobro verovatno u drugom svetskom ratu, ali zato ne bi postojao josip, bar ne kod nas i samim tim ne bi imali rat 90-ih, sada bi bili mnogo veca drzava, i dosta naprednija vec sto je ovo sada.

 

[radoznao_62]

Koliko se to razumeju Bavarci i severni Nemci koji govore Plattdütsk, da ne pominjemo Schwiizertüütsch?

Postoji Hochdeutsch.

Kakve veze švicarski njemački ima s njemačkim? Od 16. stoljeća de facto drugi jezik.

 

[Sensei]

Može taj neki primjer gdje Slovenija (ili Hrvatska) traže neovisnost.

In 1987 a group of intellectuals demanded Slovene independence in the 57th edition of the magazine Nova revija. Demands for democratisation and more Slovenian independence were sparked off. A mass democratic movement, coordinated by the Committee for the Defence of Human Rights, pushed the Communists in the direction of democratic reforms.
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovenia

Hrvatska rukovodstvo uglavnom šuti, Slovenci se svađaju sa Srbijom kako Slobo preuzima jer ruši Ustav iz 1974. kojega Slovenija smatra "svojim".

Slobo je izokrenuo Jugoslaviju naglavačke s tzv. mitinzima istine. Slobo je srušio u roku od dvije godine vojvođansko, kosovsko i crnogorsko rukovodstvo (u CG tek iz drugoga pokušaja), u BiH zbog neumske afere jednostavno nije mogao. Srpski Ustav iz 1988. bio je u direktnoj koliziji s Ustavom SFRJ iz 1974.

A onda kada se 1990. raspala SKJ, onda se odlučio s Mamulom i Kadijevićem za vojnu varijantu. Koja nas sve usrećila. Nego što nego krvolok.

Narativ koji se razvlači kroz ceo Balkan a koji su čak i Srbi prihvatili jer Srbima niko nikada nije valjao, osim Nemanjića, i to samo zato što je u jednom trenutku bila carevina

 

[Will to Power]

Bilo bi bolje kada bi uspela Aleksandrova zamisao Jugoslovenske nacije različitih vera.

Ali, kad imaš Srbe i Hrvate sa svojim kompleksima u takvom eksperimentu i od kojih zavisi to, zna se rezultat. Stime da su na početku Hrvati tu bili veći problem.

Nije on imao nikakvu zamisao visenacionalne drzave, vec je tikvan zeleo da vlada sto vecom drzavom ne gledajuci moguce posledice, koje su po nas od tada pa do sada katastrofalne..

 

[Casual Observer]

Postoji Hochdeutsch.

Kakve veze švicarski njemački ima s njemačkim? Od 16. stoljeća de facto drugi jezik.

Inače Hitlerov maternji jezik.

 

[Casual Observer]

Nije on imao nikakvu zamisao visenaciobalne drzave, vec je tikvan zeleo da vlada sto vecom drzavom ne gledajuci moguce posledice, koje su po nas od tada pa do sada katastrofalne..

 

[radoznao_62]

In 1987 a group of intellectuals demanded Slovene independence in the 57th edition of the magazine Nova revija. Demands for democratisation and more Slovenian independence were sparked off. A mass democratic movement, coordinated by the Committee for the Defence of Human Rights, pushed the Communists in the direction of democratic reforms.
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovenia

Narativ koji se razvlači kroz ceo Balkan a koji su čak i Srbi prihvatili jer Srbima niko nikada nije valjao, osim Nemanjića, i to samo zato što je u jednom trenutku bila carevina

Je, Nova Revija srušila Jugu. Ekipa smotana kao Slavoj Žižek čije je spise znala bolje slovenska udba nego oni sami.

A zašto je nastao slovenski Komitet za ljudska prava? Što je ono izvela JNA u Ljubljani 1988?

 

[Casual Observer]

Hrvati su samo tražili što su imali u Austro-Ugarskoj. Ništa više, ništa manje. Ali bio je očito problem brkatom vladaru zajedničke nam države.

Misliš na one Kuen Hedervarijeve zabrane korišćenja hrvatskog jezika u Zagrebu?

 

[Sensei]

Je, Nova Revija srušila Jugu. Ekipa smotana kao Slavoj Žižek čije je spise znala bolje slovenska udba nego oni sami.

A zašto je nastao slovenski Komitet za ljudska prava? Što je ono izvela JNA u Ljubljani 1988?

Ovi su počeli ranije, 1987.
Za sve postoji uzrok i posledica. Problem je kada se zanemari uzrok pa se posledica proglasi neprovociranim uzrokom

 

[Casual Observer]

Ovi su počeli ranije, 1987.
Za sve postoji uzrok i posledica. Problem je kada se zanemari uzrok pa se posledica proglasi neprovociranim uzrokom

Počeli su oni još pre nego što je počelo:

 

[Sanovnik]

Срба би било још мање, него што их има. Можда би Срби као народ потпун нетали. Него, увек ме занимало, да ли ови заљубљеници у југославију осећају захвалност према Србима, који су је на своју штету направили?

 

[Povjesnitchar]

To je nase proklestvo, zna se ponuda koja je bila na stolu. Velika Srbija sa izlazom na more ili Kraljevina Jugoslavija i veca drzava, on izabrao ovo drugo da bude vladar sto vece drzave i ukopa nas za sva vremena. Da je izabrao drugacije, popusili bi dobro verovatno u drugom svetskom ratu, ali zato ne bi postojao josip, bar ne kod nas i samim tim ne bi imali rat 90-ih, sada bi bili mnogo veca drzava, i dosta naprednija vec sto je ovo sada.

i ta druga opcija je Nerealna jer bi uključivala bar 4 naroda koja nebi htela veštačku Veliku Srbiju: Bošnjake, Crnogorce, Makedonce i Albance.

Možda biste sa Crnogorcima napravili neki kompromis i dobili taj sanjani izlaz na more ali sa ostalima nebi.

 

[Will to Power]

Ne mogu shvatiti ljude koji podrzavaju josipa i Jugoslaviju iz razloga sto smo se sa njim opekli itekako, u principu nasa propast je krenula od kralja Aleksandra, josip nas je samo uspeo dobro nasamariti i zavaditi sa nasim saveznicima iz prvog svetskog rata. Da nije bilo josipa verujem da bi i danas imali te saveznike na nasoj strani ali kao mnogo veca i stabilnina drzava.
Mozda cu omasiti sa mestom, ali mislim da je u pitanju Kozarska Dubica, prvi vojnik iz tog mesta u JNA je otisao 1965 godine, a pre 1965 godine imao si ljude koji su vec poceli odlaziti u Nemacku da rade, znaci u Nemacku koja je 20 godina pre bila sravnjena sa zemljom, eto, to je bila josipova Jugoslavija, strasna drzava.

 

[radoznao_62]

Misliš na one Kuen Hedervarijeve zabrane korišćenja hrvatskog jezika u Zagrebu?

Koje to akademiče?

 

[Casual Observer]

Срба би било још мање, него што их има. Можда би Срби као народ потпун нетали. Него, увек ме занимало, да ли ови заљубљеници у југославију осећају захвалност према Србима, који су је на своју штету направили?

Ne, Srbi su im krivi što im više nema “Jugoslavije”.

 

[radoznao_62]

Ovi su počeli ranije, 1987.
Za sve postoji uzrok i posledica. Problem je kada se zanemari uzrok pa se posledica proglasi neprovociranim uzrokom

Memorandum SANU je iz 1986. Slovenci samo reagiraju na njega. Hrvati mudro šute sve do izbora 1990.

 

[Will to Power]

i ta druga opcija je Nerealna jer bi uključivala bar 4 naroda koja nebi htela veštačku Veliku Srbiju: Bošnjake, Crnogorce, Makedonce i Albance.

Možda biste sa Crnogorcima napravili neki kompromis i dobili taj sanjani izlaz na more ali sa ostalima nebi.

To bi sve bilo ali nikako vestacka drzava, jer bi bila medjunarodno priznata i imala veoma jaku zaledjinu, i ta drzava bi verujem jos uvek trajala. Ne postoji opcija da bi se ona raspala kao Jugoslavija, ako gledas taj sled dogadjaja onda se grdno varas. Cak mislim da bi u takvoj drzavi dosta bolje prosli i u drugom svetskom ratu vec sto smo prosli.

 

[Casual Observer]

Koje to akademiče?

Khuen-Héderváry, Karoly
madžarski hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, političar
Rođen(a): Gräfenberg kraj Freiwaldaua, danas Jeseník, Češka, 23. V. 1849.
Umr(la)o: Budimpešta, 16. II. 1918.


Khuen-Héderváry (udomaćeno [ku'en he'dervari], madž. izgovor [ku:n he:'dεrva:ri]), Karoly (Dragutin),hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i madžarski političar (Gräfenberg kraj Freiwaldaua, danas Jeseník, Češka, 23. V. 1849 – Budimpešta, 16. II. 1918). Nakon studija prava u Zagrebu i Bratislavi bio je član skupštine okruga Siget (od 1875), veliki župan u Győru (1882–83), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1883–1903) i ugarski ministar-predsjednik (1903., 1910–12). Kao zagovornik politike dinastije Habsburgovaca i madžarske velikodržavne ideje, bio je osoba od povjerenja austrijskoga cara i hrvatskoga kralja Franje Josipa I. te madžarske političke elite. Na mjesto hrvatskoga bana bio je imenovan kako bi se obuzdalo hrvatsko državotvorstvo i otpor madžarizaciji. Izravan povod njegovu imenovanju bila je afera s postavljanjem dvojezičnih grbova na zgradama financijskih ureda u Hrvatskoj, koja je izazvala val protumadžarskoga raspoloženja u Hrvatskoj. Tijekom svoje dugogodišnje vladavine Khuen je uspostavio apsolutističku vlast, provodio političko nasilje nad oporbenim strankama i nasilno provodio izbore za Hrvatski sabor, koji je učinio sredstvom provedbe svojih osobnih, ali i velikomadžarskih političkih interesa. U njegovo je doba donesen zakon kojim je samo dva posto pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji imalo pravo glasa. Ograničio je autonomiju Sveučilišta, otežavao rad JAZU, plijenio tisak, zabranjivao skupštine oporbenih stranaka i sl. Madžarski jezik uveden je 1894. u realne gimnazije kao obvezatan predmet, a u Hrvatskoj su se mogle osnivati i madžarske škole. Srbima u Hrvatskoj i Slavoniji dao je narodno-crkvenu autonomiju. Unatoč protuhrvatskoj politici, za njegove je vladavine došlo do znatnoga gospodarskoga i prosvjetno-kulturnoga napretka zahvaljujući I. Kršnjavom i J. J. Strossmayeru. Khuen je tijekom svoje dvadesetogodišnje vladavine neumoljivo provodio mjere koje su trebale dovesti do pretvaranja Hrvatske i Slavonije u ugarsku pokrajinu.

Citiranje:
Khuen-Héderváry, Karoly. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 25.9.2025.

U njegovo je doba donesen zakon kojim je samo dva posto pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji imalo pravo glasa. Ograničio je autonomiju Sveučilišta, otežavao rad JAZU, plijenio tisak, zabranjivao skupštine oporbenih stranaka i sl.

Madžarski jezik uveden je 1894. u realne gimnazije kao obvezatan predmet, a u Hrvatskoj su se mogle osnivati i madžarske škole.

https://enciklopedija.hr/clanak/khuen-hedervary-karoly

 

[radoznao_62]

Khuen-Héderváry, Karoly
madžarski hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban, političar
Rođen(a): Gräfenberg kraj Freiwaldaua, danas Jeseník, Češka, 23. V. 1849.
Umr(la)o: Budimpešta, 16. II. 1918.


Khuen-Héderváry (udomaćeno [ku'en he'dervari], madž. izgovor [ku:n he:'dεrva:ri]), Karoly (Dragutin),hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i madžarski političar (Gräfenberg kraj Freiwaldaua, danas Jeseník, Češka, 23. V. 1849 – Budimpešta, 16. II. 1918). Nakon studija prava u Zagrebu i Bratislavi bio je član skupštine okruga Siget (od 1875), veliki župan u Győru (1882–83), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1883–1903) i ugarski ministar-predsjednik (1903., 1910–12). Kao zagovornik politike dinastije Habsburgovaca i madžarske velikodržavne ideje, bio je osoba od povjerenja austrijskoga cara i hrvatskoga kralja Franje Josipa I. te madžarske političke elite. Na mjesto hrvatskoga bana bio je imenovan kako bi se obuzdalo hrvatsko državotvorstvo i otpor madžarizaciji. Izravan povod njegovu imenovanju bila je afera s postavljanjem dvojezičnih grbova na zgradama financijskih ureda u Hrvatskoj, koja je izazvala val protumadžarskoga raspoloženja u Hrvatskoj. Tijekom svoje dugogodišnje vladavine Khuen je uspostavio apsolutističku vlast, provodio političko nasilje nad oporbenim strankama i nasilno provodio izbore za Hrvatski sabor, koji je učinio sredstvom provedbe svojih osobnih, ali i velikomadžarskih političkih interesa. U njegovo je doba donesen zakon kojim je samo dva posto pučanstva u Hrvatskoj i Slavoniji imalo pravo glasa. Ograničio je autonomiju Sveučilišta, otežavao rad JAZU, plijenio tisak, zabranjivao skupštine oporbenih stranaka i sl. Madžarski jezik uveden je 1894. u realne gimnazije kao obvezatan predmet, a u Hrvatskoj su se mogle osnivati i madžarske škole. Srbima u Hrvatskoj i Slavoniji dao je narodno-crkvenu autonomiju. Unatoč protuhrvatskoj politici, za njegove je vladavine došlo do znatnoga gospodarskoga i prosvjetno-kulturnoga napretka zahvaljujući I. Kršnjavom i J. J. Strossmayeru. Khuen je tijekom svoje dvadesetogodišnje vladavine neumoljivo provodio mjere koje su trebale dovesti do pretvaranja Hrvatske i Slavonije u ugarsku pokrajinu.





https://enciklopedija.hr/clanak/khuen-hedervary-karoly

Nisi odgovorio na pitanje gdje je zabranio hrvatski jezik. Uvijek neka muljanja i trolanja.

 

[limunada]

Bili bismo bitna clanica Evropske unije.

Ja bih bio jedan od Evroposlanika iz Srbije.

Moźda te se i sad sjete.Zasluźio si.Nije lako postaviti obe silne slike na krsti.

 

[limunada]

Kako kome. Slovencima sigurno ne bi.

Zasto onda sad Slovenci kukaju za Jugom?
Svi Slovenci koje poznajem su jugonostalgicni i zale za starim,dobrim vremenima.
Njima je u Jugoslaviji bilo najbolje ako cemo iskreno.I bilo bi i dalje najbolje.
Ljubljana je nekad bila grad.
Sad je nekako provincija u EU.

 

[limunada]

Nema Zapadni Balkan mentalitet Čeha i Slovaka da se potpisom raziđu.

Etnička pripadnost, kultura i religija pa i jezik u Ex-Yu je toliko šarolika da je nemoguća zajednička država. Kralj Aleksandar je imao ambicioznu zamisao ali se još za njegovo vreme dokazala nemogućom i najbolje dalje više ne čačkati.

Sve bi bilo moguce,ali Zapadu bas i ne odgovara.
U tome je razlika.Razbili bi oni nas i na jos vece komadice,od razbijanja Jugoslavije.
Ne zele oni stabilan Balkan.