Srpsko slikarstvo 20.veka

U čast začetnika srpskog impresionizma Milan Milovanović
unnamed (1).jpg

Srpski slikar i likovni pedagog Milan Milovanović (1876-1946) bio je rodom iz Kruševca gde je
završio osnovnu školu i nižu gimnaziju, da bi 1896. upisao je likovnu školu čuvenog Kirila Kutlika u Beogradu, a godinu kasnije stigao u atelje Antona Ažbea u Minhenu. Završio je studije umetnosti na dve Akademije – minhenskoj i pariskoj, posle čega se vratio u Beograd kao jedan od najobrazovanijih srpskih slikara. Sa Nadeždom Petrović i Mališom Glišićem smatra se začetnikom srpskog impresionizma
unnamed.jpg
 
Milić od Mačve

„За Милића од Мачве сам одувек био сигуран да је луд, али генијално луд, и стога могу
увек издати уверење да је чисти геније”.
milic-od-macve-620x350.jpg




Овако је записао лекар-психијатар Веселин Савић у предговору аутобиографије сликара
Милића Станковића, познатијег као Милић од Мачве, а ту оцену пренео је и дневни лист “Политика”. Што се мене, пак, тиче, морам признати да сам генија сасвим другачије замишљао.

Управо је овај сликар Милић од Мачве, током несрећне десете деценије 20. века, безброј пута иступао као нека врста гласноговорника такозване Српске аутохтонистичке школе. Експониран на многим медијима, грмео је како су Срби најстарији народ на свету, бесомучно нападао германску берлинско-бечку школу и најгоре говорио о Српској академији наука и уметности. Ишао је чак дотле да је предлагао да се српским академицима – међу којима има научника светског угледа – одузму докторати и дају нови које би требало да напишу тобож непристрасно.

Milic-od-Macve-Misticna-zagonetka-univerzuma.jpg

Milic od Macve-Misticna zagonetka univerzuma
 
Nenad Mirkovich - Tutt'Art@ (4).jpg

Nenad Mirković
Nenad Mirković je vrhunski i multimedijalni slikar koji je dugo vremena na umetničkoj
svetskoj sceni. Njegove slike su trajno svedočanstvo brilijantne umetnosti koje uveravaju
kolekcionare i ljubitelje slikarstva da je Nenad svojim dugogodišnjim radom usavršio mnoge
stilove postignuvši velike vrednosti; raznovrsnog, jedinstvenog prepoznatljivog, originalnog
ličnog pečata koje govore o njegovoj genijalnoj umetničkoj ličnosti!
Lako kombinuje suprotnosti; dramatičnost sa mirnom lepotom, tamu i senke sa svetlošću i
suncem, pokret sa mirom! Najviše ga obraduje reakcija publike kad shvate da je to sve samo
jedan čovek uradio. Naslikao je preko 1000 slika (ne zna tačan broj) koje zbog velike traženosti
nisu stigle na neku od izložbi. Sve su prodate. Najpoznatiji je po svom realizmu i portretima!
Rođen je u Beogradu 1950. god. Po struci je elektroinžinjer. Radio je 12 god. kao illustrator za
“Politikin zabavnik”.
 
Marko Murat- Dolazak cara Dušana u Dubrovnik, 1900.g
119753292_3054883454638358_8057662474390226585_o.jpg


Slika je zajedno sa „Krunisanjem cara Dušana” Paje Jovanovića predstavljala Kraljevinu Srbiju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine, kada je nagrađena bronzanom medaljom.

Bavljenje ovom tematikom bilo je poželjno u ovom periodu srpske istorije jer je država težila da se istakne kao nosilac kontinuiteta srpskog srednjovekovnog carstva, ali i da se prikaže naslednicom njene ratničke slave u susret odlučujućim ratovima. Stoga je sam kralj Aleksandar Obrenović materijalno potpomogao Murata tokom izrade ovog dela, a njegov otac kralj Milan, kao kolekcionar i poznavalac umetnosti, veoma je pohvalno govorio o njemu kada je slika pre odlaska u Pariz kratko vreme izložena u Beogradu. Po povratku sa izložbe, sliku je trebalo da otkupi Narodni muzej, ali je posle pregovora sa činovnicima, umetnik odlučio da je pokloni kralju Aleksandru Obrenoviću. Govorio je da želi da „kralj srpski kad god prođe pored te slike seti se Dubrovnika koji čeka oslobođenje“. Nakon Majskog prevrata slika je ostala u dvoru, a tokom Prvog svetskog rata ukradena je od strane austrijskih vojnika. Vraćena je u Beograd 1922. godine u oštećenom stanju i o tome je Murata lično obavestio kralj Aleksandar I Karađorđević, pozivajući ga da je restauira uoči njegove velike posete Dubrovniku. Murat je tada o stanju slike i njenoj restauraciji ostavio podatak: „Sliku Dolazak c. Dušana bijaše neprijatelj, bežeći iz Srbije, dosta oštetio: divljački je odrezao od kajlrama i zavio je tako da je boja otpadala itd. Ja sam je stoga, restaurovao 1922. g, i, ljut na divljake, napisao ispod potpisa Post barbarorum invasionem ab auctore restauratum a. s. 1922. (Posle invazije varvara restaurovano od autora god. sp. 1922)”. Ovaj natpis stajao je do sledeće okupacije, kada su ga kustosi muzeja premazali, plašeći se odmazde okupatora. Slika se danas nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu.
 
11262.jpg
11290.jpg


Đorđe Andrejević Kun bavio se slikarstvom i grafikom i bio član SANU. Poznat je po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugog svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Tvorac je idejnih rešenja za ordenje i grb nove jugoslovenske države formirane 1943. godine na Drugom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu. Bio je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i rektor Umetničke akademije. Ilustrovao je i opremio brojna književna dela: (Žena u košulji, Kolona, Crvene ribe, Riba na belom...) Na njegov rad uticali su Georg Gros i Frans Maserel. Umro je 1964. godine u Beogradu.
 

Back
Top