Srpska hrana na udaru evropske

Добро дошли

Buduća legenda
Poruka
27.853
Slobodan uvoz hrane iz Evrope i neminovno spuštanje rampe na carine od sledeće godine, doneće nam niže cene hrane, ali će posebno uzdrmati domaću prehrambenu industriju i agrar.Srpska poljoprivreda još nije spremna za stranu konkurenciju i mnogi stručnjaci upozoravaju na to da će otvaranje granica uništiti veliki broj proizvođača.Pod naletom jeftinijih proizvoda, koje se očekuje zbog povoljnijeg uvoza, stradaće najpre mali, a ubrzo i veći proizvođači hrane.

"Samo iz Italije uvezli smo šargarepe i cvekle u vrednosti od 109.000 dolara, kupusa i kelerabe za 61.000 dolara, brašna za 62.000 dolara. Na spisku su i zamzrnute maline i višnje. To je očigledno 'probni balon' kada nam se 2014. otvore granice za uvoz robe iz EU.

Produktivnost
Mada je domaća hrana po kvalitetu "na glasu" i može da parira svima, produktivnost je i do deset puta manja nego što je to prosek u EU, objašnjavaju stručnjaci.
http://www.novimagazin.rs/ekonomija/srpska-hrana-na-udaru-evropske
*****************************************
Апсолутно је нејасно зашто нам је храна скупа.
Ако страни инвеститори долазе у Србију због јевтине радне снаге која битан чинилац продуктивности, онда је нејасно шта ми то и како радимо па нам је храна скупа.
Технологија производње хране није нека нарочито чувана тајна да би битно утицала на продуктивност.
Мислим да је провизија код неконтролисаног увоза хране битна па домаћи произвођачи надокнађују губитак промета већом ценом. Та већа цена додатно смањује промет домаћем произвођачу и он неминовно пропада. Ови стручњаци који говоре о малој продуктивности, изгледа да се више баве ,,технологијом увоза'' хране уместо технологијом производње исте.
Очигледно да је ЕУ потребно тржиште хране и приморава нас да скидамо царинске забране. А држава уместо да штити домаћег произвођача, као на тацни поклања српско тржиште хране странцу.
И не само по питању хране!
 
potpuno se slazem sa ovim sto si napisao
sa logikom - necu da platim skuplje ovde kad mogu to da kupim preko ili preko neta zatvaramo polako malu i veliku privredu komplet i dolazimo u robovsko stanje kad vise necemo biti u situaciji da biramo da li cemo domace ili uvozno
bojim se da tada necemo imati para ni za gmo uvozno
srbine, lupi glavom o zid!
svi smo mi u lancu..kad jedna karika ispadne, posle toga ispadamo svi..
pre ili kasnije
 
Slobodan uvoz hrane iz Evrope i neminovno spuštanje rampe na carine od sledeće godine, doneće nam niže cene hrane, ali će posebno uzdrmati domaću prehrambenu industriju i agrar.Srpska poljoprivreda još nije spremna za stranu konkurenciju i mnogi stručnjaci upozoravaju na to da će otvaranje granica uništiti veliki broj proizvođača.Pod naletom jeftinijih proizvoda, koje se očekuje zbog povoljnijeg uvoza, stradaće najpre mali, a ubrzo i veći proizvođači hrane.

Treba postaviti pitanje, zasto nasa poljoprivreda nije spremna za stranu konkurenciju?

Mada je domaća hrana po kvalitetu "na glasu" i može da parira svima, produktivnost je i do deset puta manja nego što je to prosek u EU, objašnjavaju stručnjaci.

I kako smo dosli do toga da smo i do 10x manje produktivni?
 
Hrana koja dolazi u nasu zemlju izvana,jeste hrana proizvedena uz pomoc subvencija tih drzava koje one daju svojim poljoprivrednim proizvodjacima.Dakle,a ova tema je ispricana i iskomentarisana ovde mali milion puta,da bi mogli sa njima u korak i nasa drzava mora subvencionisati.Da bi subvencije uspele sigurno,moraju se suzbiti ,,uvoznici"koji sada ocigledno uzivaju zastitu politicke moci.To vec spada u anti-monopolsku borbu,koja mora jasno biti definisana Zakonima.Kada nestane monopola,vremenom ce nestati i potreba za subvencijama,a to znaci da ce drzava prestati da se mesa i delovanje slobodnog trzisnog mehanizma.Ovo sada sto imamo nije u domenu slobodne trgovine,tj.ne dela se po zakonima trzisnog mehanizma gde ponuda je odredjena potraznjom.Imamo,zahvaljujuci uvoznickoj mafiji,ponudu po ne-fer cemnama,pa nasi proizvodjaci ne mogu slobodno konkurisati.Konkurencija se unistava cenom i kvalitetom,a ovde je tako nesto nemoguce izvesti nasem proizvodjacu.Dakle,drzava je na potezu sto je i logicno;ona je i sama stvorila ovu situaciju.
 
Slazem se i sa subvencijama i sa monopolom, ali to ne moze da bude cela prica.

Produktivnost je vise povezana sa tehnikama uzgajanja i raspolozivim resursima, od kojih je veoma bitan voda, tj. navodnjavanje useva. Od kad pamtim vesti i komentare o poljoprivredi, govori se da navodnjavanje nije dovoljno razvijeno, da treba vise da se ulozi, kako ce ovo godine resiti taj problem i skoro nista.
Pre mesec dana bio je clanak u novinama da je u okolini Sabca naglo porastao broj zasada jagoda, nakon sto je opstina ulozila pare u saniranje oko 60 bunara(?) i na taj nacin omogucila adekvatno navodnjavanja jagoda. Da li ce te jagode doneti zaradu ili nece, pitanje je, ali bez vode nije bilo sanse ni da se posade.
Ne mogu da nadjem video o engleskoj farmi jagoda, ali ova ima neke elemente slicne njoj.


Prvi minut je interesantan. Radi se delimicno pokrivenoj povrsini (koja mozda moze i potpuno da se zatvori?), sa velikom kolicinom sadnica.
A ljudi u okolini Sabca, do sada nisu imali dovoljno vode da zalivaju obican zasad, a voda je samo jedan elemenat proizvodnje.
 
pando,pando...stari rakunu.....pa to su ti subvencije,jedan od vidova subvencionisanja proizvodnje.Samo naizgled je to besplatna i bespovratna pomoc,ali drzava kroz ojacanu proizvodnju svojih poljoprivrednih proizvodjaca ima visestruku korist,tako da ulaganje u te bunare nije bacanje para kao sto moze to biti kada idu subvencije u vidu direktne podele materijalnih sredstava proizvodjacima.Sad se tu vracamo na osnove realne ekonomije gde zakoni ekonomskih nauka kazu,,kome banka ne daje kredit,ne treba ni drzava davati nikakav vid materijalnih davanja jer takav privredni cinilac na taj nacin ocenjen od banke,nije siguran ucesnik na trzistu".
 
Meni je to razvijanje infrastrukture, ali to je manje bitno.
Poenta je da, ako nemas neki cinilac u proizvodnji, a okolina Sabca nije imala bitan cinilac u proizvodnji, nema ni proizvodnje ili je na niskom nivou.

Ukidanje carina ce uticati lose, ali losi uslovi proizvodnje uticu jos gore.
 
Moraju se primeniti iste mere kao i u onim drzavama iz koje nam stizu te prehrambene namirnice,bez obzira da li je rec o mladom luku iz Kine ili kupusu iz Italije.Pre svega uopste,stati za vrat uvoznickom lobiju.Dakle,osigurati regularnost trzisne utakmice.
 

Back
Top