Sremska Mitrovica

„Serbika“ iz Sremske Mitrovice APSOLUTNI pobednik Internacionalg festivala horova „Melodianum“​


Apsolutni pobednik trećeg Internacionalg festivala horova „Melodianum“, koji je ovog vikenda održan u Kikindi, je Ansambl srpske horske umetnosti „Serbika“ iz Sremske Mitrovice. Ovom horu pripao je „Gran pri“ jer je pobednik i u kategoriji mešovitih kamernih horova i dobitnik je specijalne nagrade za najbolju interpretaciju kompozicije starog majstora. „Serbika“ nastupa pod dirigentskim rukovodstvom mr Vladimira Opačića.

Za onlajn takmičenje na trećem „Melodianumu“ prijavilo se 40 horova, iz pet zemalja u regionu, Severne Makedonije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i, naravno, Srbije. NJihovo pevanje žiri je ocenjivao u osam kategorija: mešoviti horovi sa više od 28 pevača, mešoviti kamerni horovi, ženski horovi, duhovna horska muzika, dečji horovi, dečji horovi osnovnih škola, pop-horovi, vokalne grupe i vokalno instrumentalni ansambli.

– Čestitamo svima. Volimo „Melodianum“ i radu mu se vraćamo.Topao, dobro osmišljen i organizovan događaj, srdačni ljudi, profesionalan odnos – poručili su horisti „Serbike“.

Predsednica žitija i dirigentica kikindskog hora „Attendite“ prof. dr Biljana Jeremić zadovoljna je jer se za festival prijavljuje sve više kvalitetnih horova.

– Ove godine horovi su bolje uvežbani, jer se očigledno, za razliku od perioda pandemije, kontinuirano radi – ocenila je Jeremićeva.

Osim takmičenja, Festival horova protekao je uz dva koncerta, Pevačko društvo ,,Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina pevalo u hramu Svetog oca Nikolaja u centru grada, a Ženska vokalna grupa ,,Res Miranda“ iz Novog Sada, prošlogodišnji pobednik, i Muška pevačka grupa ,,Panonika“ iz Zrenjanina koncert su održali u Narodnom muzeju. Nažalost, zbog bolesti pojedinih članova, izostao je nastup zrenjaninskog „Kamernog orkestra“. Održana su i dva stručna predavanja. Organizator festivala horova „Melidianum“ su Kulturni centar i Grad Kikinda, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

Izvor Novosti

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/serb...k-internacionalg-festivala-horova-melodianum/
 
Iskopine na Žitnom trgu...nekad..

F27896z.jpg
 

„Domovi kulture za 21. vek u AP Vojvodini“ Sremska Mitrovica predstavila Ustanove kulture grada​

„Domovi kulture za 21. vek u AP Vojvodini“ naziv je izložbe i okruglog stola održanog danas u Novom Sadu, na kojem je inicirano umrežavanje ovih domova kako bi kulturni sadržaji bili dostupni i manjim sredinama u Pokrajini.

Izložba i okrugli sto „Domovi kulture za 21. vek u AP Vojvodini“ održani su u Digitalnom omladinskom centru u Novom Sadu. Grad Sremska Mitrovica je učestvovao u ovom projektu. Predstavljen je Centar za kulturu Sirmiumart, Ustanova Srem, Dom kulture Divoš i Dom kulture Mačvanska Mitrovica.

319272082_8389505287786080_8099729351145491051_n-1170x1634.jpg


U realizaciji izložbe “Domovi kulture za 21. vek u AP Vojvodini” sarađivalo je 45 vojvođanskih opština koje imaju domove kulture, od kojih su organizatori uspeli da dobiju materijale za 41 plakat. Sama izložba, kako je rečeno, ima više misija.
Na okruglom stolu učestvovali su i predstavnici opština čiji su domovi kulture deo postavke koji su razgovarali o realizaciji ideje “Domovi kulture za 21. vek”, ali i o stanju u kojem se ovi objekti danas nalaze i šta im nedostaje.

Izvor: https://www.ozon.rs/kultura/2022/do...mitrovica-predstavila-ustanove-kulture-grada/
 

Olgica Savić i Anica Jelenković među pobednicima – „Čuvari tradicije“​


Dve nagrade dodeljene su u kategoriji pustovanja i obe su otišle u Sremsku Mitrovicu, Anici Jeleneković i Olgici Savić, članicama Udruženja “ Zlatno runo Sirmijuma“.
Olgica Savić i Anica Jelenković iz Sremske Mitrovice, Dragana Vukas iz Inđije, David Đorđević iz Zaječara, Biljana Vasović i Slavica Vasović iz Sombora pobednici su ovogodišnje IX žirirane izložbe „100 žena – 100 minijatura“, na kojoj su predstavljene unikatne minijature rađene u tradicionalnim tehnikama vez, zlatovez i pustovanje.
Nagrađeni autori posebno su se istakli u oštroj konkurenciji od ukupno 80 priloženih radova, izloženih u rezidenciji ambasade Kanade. Tema ovogodišnje izložbe je “Čuvari tradicije”, a svoje umeće na njoj je predstavilo 40 majstora starih zanata iz 17 gradova i opština Srbije, kao i iz regiona, navodi se u saopštenju organizatora izložbe.

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/olgica-savic-i-anica-jelenkovic-medju-pobednicima-cuvari-tradicije/
 

Sutra promocija časopisa “Svetogorac” uz nastup horova​


Časopis “Svetogorac” biće promovisan u petak, u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici.

Drugi broj časopisa „Svetogorac“ časopis koji je nastao na inicijativu hora “PoliFonika”, a u okviru projekta “Mladi kompozitori i tekstopisci Srbije stvaraju horsku pesmu” biće objavljen i promovisan u petak, 16. decembra, u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, programom promocije počinje u 18:30 časova.

Na koncertu će biti predstaviljeno 10 najuspešnijih pesama, nastalih zahvaljujući angažovanju i radu učenika osnovnih i srednjih škola Srbije, uz podršku učitelja i nastavnika, a kroz projekat koji finansira Ministarstva kulture Republike Srbije.
Zbornik sadrži 43 pesme i 9 kompozicija.
Najuspešnije i nagrađene tekstove čitaće učenici OŠ “Jovan Popović” – članovi dečjeg hora “PoliFonika”, a najuspešnije kompozicije čućete u izvođenju 4 hora:
  1. Dečji hor “PoliFonika”
  2. Hor osnovne muzičke škole “Teodor-Toša Andrejević” iz Rume
  3. Omladinski hor “Кrančević” – MŠ “Petar Кrančević”
  4. Hor (odraslih) “PoliFonika”
Gost promocije je pesnikinja Željka Avrić, koja je imala zadatak da pročita sve pristigle radove i, analizirajući koji autor je na najkvalitetniji način odgovorio zahtevima Кonkursa za tekst pesme duhovnog karaktera, izdvoji 10 najuspešnijih radova.

Pored Željke Avrić, govoriće i Isidora Skuratović, nastavnik hora i solfeđa, ali i autor 3 kompozicije koje će se naći u ovom Zborniku.

Pored Isidore Skuratović, autori kompozicija su i Marija Galjević iz Beograda, Dimitrije Beljanski i Jovanka Ivanić iz Sremske Mitrovice.

U kategoriji osnovnih škola pobednički tekstovi dolaze od:
Ane Milenković (Futog), Jovane Кarić (Кikinda), Odeljenjske zajednice III-2 (Dračić- Žabari), Andrije Jeličića (Zemun), Andreja Jovića (Vranje), Jovane Glidžić (Niš), a u kategoriji srednjih škola od:
Nikole Кalinića (Inđija), Sandre Mitić (Niš) i Кristine Marković (Vrnjačka Banja).


Promocija se realizuje, pored pokroviteljstva Ministarstva kulture, uz podršku Gradske uprave za kulturu i sport, kao i saradnika na projektu kao što su Muzej Srema, Osnovna muzička škola iz Rume, Muzička škola iz Sremske Mitrovice, Mesna zajednica “Blok B” i drugih saradnika i prijatelja.

Promocija časopisa „Svetogorac“ 2021. godina.

Izvor: https://www.ozon.rs/kultura/2022/sutra-promocija-casopisa-svetogorac-uz-nastup-horova/
 

Novogodišnji koncert u Sremskoj Mitrovici​

Studio modernog i klasičnog baleta „Olena“ završiće ovu ali i otpočeti novu 2023. godinu u velikom stilu. Novogodišnji duh širiće se kroz Pozorište „Dobrica Milutinović“ jer će zaljubljenici u kulturu i umetnost imati prilike da uživaju u zimskim plesnim čarolijama koje će početi 17. decembra u 19.30 časova.

novogodisnji-koncert-olena.jpg

Novogodišnji koncert biće održan u subotu, 17. decembra sa početkom u 19.30 časova u Pozorištu „Dobrica Milutinović“ a ulaz je 300 dinara.

Gosti koncerta biće Tamara Pajkanović i članovi hora ,,Vivak“, Nikola Ljahovic ,,Kolomejka“, Ivana Šević Marketanović ,,Etno grupa“, voditelj programa Sandra Štetina.

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/novogodisnji-koncert-u-sremskoj-mitrovici/
 

100 godina ljubavi​


Pre 100 godina osnovan je fudbalski klub „Radnički“, koji do danas nije menjao ime i koji u kontinuitetu funkcioniše čitav vek. U to ime u zgradi Opštine obeležena je stogodišnjica od osnivanja kluba, svečanom Akademijom, kojoj su prisustvovali predstavnici uprave kluba, bivši i sadašnji fudbaleri, stučni štab, ostali zaposleni, prijatelji, simpatizeri, predstavnici Opštine Sremska Mitrovica, Sportskog saveza Opštine Sremska Mitrovica, zvaničnici, generalni sekretar FSS Jovan Šurbatović i Dragan Simović predsednik FSV.
318746108_1069036904496125_8100761218619781581_n.jpg

Jovan Šurbatović, generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije rekao je na svečanosti da je proslaviti jedan vek postojanja kluba velika stvar, ne samo za Sremsku Mitrovicu i Radnički nego i ceo srpski fudbal.
Ovo su retke prilike da mogu kao sekretar krovne fudbalske organizacije da prisustvujem ovom velikom događaju, malo je klubova u Srbiji koji imaju ovako veliku tradiciju. Radničkom želim u budućnosti da igra utakmicu Superlige na novom stadionu, video sam taj projekat, nadam se da ćemo u 3-5 godina gledati Radnički na novom stadionu, ako ne u Superligi onda u Prvoj ligi. Želim da odam priznanje svima koji su ikada bili u stvaranju kluba, koji su doprineli uspesima i rezultatima. Želim da u narednih 100 godina naprave još veće sportske rezultate. Pratio sam Radnički, Mitrovica je regionalni centar i mislim da ovaj deo Srbije zaslužuje stabilnog Prvoligaša, to zavisi od ljudi iz grada, a drago mi je da imaju podršku lokalne samouprave, fudbalski savez će sufinansirati svaki dobar projekat da dalje napreduje fudbal.”
„Radnički“ nije, samo fudbaleri. Radnički su navijači iz Hesne, iz Sremske Mitrovice, entuzijasti, fantasti tog vremena, verovatno i ne sluteći šta će fudbal postati. Svako ko je bio u klubu „Radnički“, dao je deo svoje energije, postoje ljudi koji su život posvetili klubu igrači, treneri, članovi uprave, navijači. Za sve njih „Radnički“ nije samo klub, samo fudbal, to je način života, više od igre, rekao je Vasilj Ševo, načelnik gradske uprave za kulturu i sport. – Ove godine obeležavamo vek postojanja Fudbalskog kluba “Radnički” – jubileja koji malo koji klub u našoj zemlji može da obeleži. Ovo je jedan veliki jubilej, sto godina je zaista velika brojka i veliki vremenski period, dodao je Ševo i čestitao na organizaciji, poželeo klubu još jedan vek trajanja i uspešnosti i izrazio nadu da će „Radnički“ igrati u Super ligi Srbije.

Fudbalski klub „Radnički“ danas je u Prvoj ligi Srbije, 100 godina istorije je velika stvar a najveći podstrek za „Radnički“ je to što je grad uz klub, rekao je Dragan Despotović, sportski direktor FK “Radnički”.

Nadamo se da će sledećih sto godina biti još uspešnije, ovo je jedan od sigurno najuspešnijih perioda što se fudbala tiče. Organizacijski i rezultatski ostvareni su dobri rezultati, podvlačim da je podstrek to što je ceo grad prepoznao klub kao deo sebe i da je dao punu podršku klubu, a klub na pravi način reprezentuje Sremsku Mitrovicu. Uvek sam neko ko je realan i govori ono što misli, osnovni cilj je „plej of“, to nam daje motiv za angažovanje, ako bude sreće, pravde i ako pomogne Bog biće to dobro. Probaćemo i u kupu iako smo izvukli Crvenu zvedu. Pozitivna strana je to što smo izbacili Partizan, to je uticalo na nas, posle toga nismo izgubili devet utakmica. Dobićemo i nagradu kao najbolji fudbalski klub u Vojvodini. Ono što nam dolazi je deo strepnje, igraće protiv Crvene zvezde, pokazali smo da možemo da se nosimo sa jakim klubovima.
Brojnim gostima prikazan je film i predstavljena monografija povodom stogodišnjice postojanja ovog kluba.

Dodeljena su priznanja bivšim igračima i zaslužnim pojedincima za razvoj fudbala u Sremskoj Mitrovici.

– Predstavnici FSS Jovan Šurbatović i FSV Dragan Simović.

– Lakatos Slobodan Bata, član uprave koji je najduže radio u klubu

– Posthumno Matković Joca, trener koji je zaslužan za ćitave generacije dobrih i uspešnih fudbalera i ljudi. Čovek koga su deca najvise volela.

– Lončarević Dragoljub, dugogodisnji predsesnik kluba koji se posebno zalagao za unapređivanje kako igre, tako i samog kluba

– Levajac Zoran, član uprave kluba, generalni sekretar i počasni predsednik kluba

– Stević Jovica, član uprave, hroničar i velika podrška kluba

– Posthumno Goran Matić predsednik kluba 2010. godine. Pod njegovim mandatom, posle 44 godine osvojen je Kup Srema.

– Stojković Saša, prvi do prvog, dugogodišnji potpresednik kluba

– Knezević Velimir, predsednik kluba, član uprave i veliki prijatelj.

– Posthumno Dobrila Zečević, baka – kažu, najbolji ekonom u istoriji kluba, majstor, ložač, baka, mama…

– Kopčić Ratomir Brnja, proveo je blizu 20 godina u stručnom štabu, apsolutni rekorder u istoriji kluba

Sa 255 utakmica odigranih u crveno-belom dresu prvi na tabeli je Ruzojčic Milenko-Šerif …Posthumno, crvenu loptu je preuzeo unuk Jovan.

250 utakmica u dresu Radničkog- Milošičevic Dragoljub Šeki

240 utakmica – kažu najbolji golman u istoriji Radničkog, Vranić Radovan Vrana. Zahvalnicu prima ćerka Sanja

214 odigranih utakmica – Manojlovic Dragan Zorka

195 – Tepić Saša

191 – Veselinović Zoran

189 – Rac Eugen -Jole

186 utakmica – posthumno Steranko Dimitrije

183 – Marić Dragan

167 – Đurđević Lazar

I Petrović Miodrag koji je postigao najviše golova u toku jedne polu – sezone igranja u klubu.

Fudbalski klub „Radnički“ je osnovan 15. aprila 1922. godine u starom mitrovačkom industrijsko – radničkom naselju poznatom kao Hesna, odnosno “29. novembar”.U to vreme u gradu je postojalo jedno fudbalsko igralište, na kojem su svi gradski klubovi igrali utakmice. Okosnicu kluba „Radničkog“ su činili igrači Hesne, tadašnjeg naselja u Sremskoj Mitrovici, gde je izgračen stadion. A upravu, trenere, ekonome, pomoćne radnike – čitave porodice iz ovog sremskomitrovačkog naselja.
Od osnivanja, zaštitni znak kluba je crvena boja. „Radnički postaje prvak Sremske lige 1966/67. godine. U svojoj istoriji, „Radnički“ je bio višestruki prvak, ne samo Sremske i Vojvođanske lige, nego i međuopštinske, opštinske lige Sremske Mitrovice i kupa Vojvodine, kupa Srema… 2013. godine, prema plasmanu, bio je među 32 najbolja kluba u Srbiji.
Osnivači kluba bili su Ivan Konrad, Josef Kleininger, Johan Mike, Ivica Mikulči i Čeda Obradović i u perodu osnivanja i rada u Kraljevini Jugoslaviji pa sve do 1944. godine “Radnički” je bio klub u kojoj je većinu činila nemačka omladina, ali i omladina svih nacionalnosti zaposlena u Fabrici za preradu drveta “Mitrošper”.
Tokom narednih decenija nekoliko puta je zabranjivan rad “Radničkom”, međutim on je opstajao, odolevao raznim (ne)prilikama i postizao zapažene rezultate u rangovima u kojima je nastupao, a najčešće u Sremskoj ligi koju je tri puta osvajao (1956/57, 1965/66, i 1988/89. godine).
Preokret u radu kluba, kao i njegov veliki uspon desio se 2011. godine kada je lokalna samouprava Grada Sremska Mitrovica na čelu sa gradonačelnikom Branislavom Nedimovićem uzela klub pod svoje okrilje. Kruna te saradnje je ulazak u Srpsku ligu gde je “Radnički” proveo nekoliko godina i stabilnom igrom tabao sebi put i za stepenik više, a za to vreme uređen je i modernizovan stadion.
Prethodne sezone klub je zakoračio u Prvu ligu Srbije i tako zlatnim slovima ispisao još jednu od mnogih, stranica u svojoj dugoj istoriji.
Danas je „Radnički“ stigao do najvećeg uspeh u istoriji kluba, četvrtog mesta na tabeli Prve lige Srbije. Uspesi se nižu i u Kupu Srbije.

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/100-godina-ljubavi/
 
Poslednja izmena:

Cvet koji nije više spomenik tuge već radosti i životu​

Fontana Kameni cvet se nalazi u centru gradskog parka u neposrednoj blizini Srpskog doma u Sremska Mitrovica napravljena je 1948. godine, autora Ruskinje Irine Nepokojčicke, prve poznate žene arhitekte u Sremskoj Mitrovici. Vodoskok je postavljen na mestu nekadašnje „carske lipe”, koju je zasadila Petrovaradinska imovna opština 1879. godine kao spomen na srebrni jubilej (pir) carskog bračnog para – cara Franje Josifa i carica Jelisavete.
Ruskinja Irina Nepokojčicka se sa svojom porodicom doselila u Sremsku Mitrovicu 1918 godine i ovde je završila školu. Imala je 11 godina kada je zajedno sa roditeljima emigrirala iz bivšeg SSSR u ondašnju Jugoslaviju.

Njen dolazak u Sremsku Mitrovicu je bio težak mada je vrlo brzo završila škole. Završila je fakultet u Zagrebu i zaposlila se u Gradskoj upravi u Sremskoj Mitrovici.
Ona je izmedju ostalog bila i inicijator osnivanja Narodnog Muzeja.

Irina se uklopila ali je uvek osećala tugu prema svom kraju pa je iz te tuge nastao i ovsj cvet, fontana kao simbol njene žudnje koju je osećala za rodnim krajem

Fontana jedan je od simbola Sremske Mitrovice . Cvet koji je Irina osmislila krije jednu divnu legendu. Često Irina noću nije spavala i jedne noći u snu joj se pojavi princeza, ćerka cara Tiberija.

Princeza je u snu Irini rekla da vidi njenu tugu, i da želi da u ovom Gradu ostave simbol njihove tuge i suza i predložila joj da napravi spomenik tužnog cveta koji će stalno da plače.
Istorija prožeta mitom kaže sledeće. Avarski poslanici dođoše kod cara Tiberija i tražiše mu da otvori kapije grada, a Avarski knez Bajan im nudi zauzvrat prijateljstvo. Car je izbezumljeno odgovori: „Recite svom knezu da ću mu radije dati jednu od svojih ćerki, kojih imam dve, nego da svojevoljno predam Sirmium“. Tada je nastala izreka da Sirmium vredi više od careve ćerke. U palati grada sedela je uplakana princeza i uznemirena kad je čula da je otac nudi Bajanu. Od tada Sirmium postaje za nju grad tuge i bolesti. Tuga je bilo toliko velika da je ubrzo umrla. Njene poslednje misli su bile upućene ocu, i Sirmiumu, i želji da zadobije očevu ljubav, a to je jedino mogla ako bi se poistovetila sa Sirmiumom. Priča se da je bog ispunio želju mlade, lepe prinzeze i pretvorio je u kameni cvet, koji je postao deo grada. Kameni cvet plače za sve stanovnike drevnog grada te ostavlja više vremena za ljubav i ostale radosti zivota.

Irina je osmislila cvet u obliku krina koji je i fontana, pa voda u fontani simolizuje njihove suze.

Irina je na neki način našla satisfakciju kroz izgradnju kamenog cveta.

Ovaj cvet odavno nije više samo spomenik tuge već radosti i životu. Kraj Kamenog cveta, mnogi su prohodali, deca se tu penju i skaču i tu su prvi put i upala u vodu, kraj cveta se proslavljaju mature, počinju ljubavi, dele najlepše uspomene… I sve to zahvaljujući Ruskinji koja je ostavila trajno obeležje o sebi i svom životu u gradu na Savi.
U Sremu je radila na projektovanju i izgradnji škola, od kojih je osmoletka u Vojki, najveća seoska škola u to vreme, podignuta po njenom projektu i pod njenim nadzorom. Radila je i na izgradnji puteva i kanalizacionih mreža, stambenih zgrada i drugih javnih objekata. Posle oslobođenja Sremske Mitrovice 1944. godine organizovala je prikupljanje građevinskog materijala za podizanje pet spomenika, i to dva za poginule crvenoarmejce i tri za poginule heroje NOV. Uz pomoć tadašnje narodne vlasti i uz odobrenje nadležnih ruskih komandi na Sremskom frontu, Irina je ostvarila želju, prenevši posmrtne ostatke ruskih heroja, iz Laćarka i Jarka, na mitrovačko pravoslavno groblje.

Irina je bila član Odbora za osnivanje Muzeja Srema. Pod njenim nadzorom obavljena je i prva rekonstrukcija crkve posvećene arhiđakonu prvomučeniku Stefanu i niz drugih veoma značajnih aktivnosti. Od svih građevina, međutim, koje je iza sebe ostavila, jedino fontana Kameni cvet čuva legendu o nastanku.

Irina Nepokojčicka je rođena u selu Kuzbekova, u Rusiji, 1909. godine. U Sremsku Mitrovicu se doselila 1937. godine, gde je ostala do prerane smrti. Umrla je 14. oktobra 1948. u 39. godini od teške bolesti karcinoma, samo pet meseci pošto je isklesala kamenu fontanu. Sahranjena je u porodičnoj grobnici na Pravoslavnom groblju u Sremskoj Mitrovici.


Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/video-cvet-koji-nije-vise-spomenik-tuge-vec-radosti-i-zivotu/
 

U četvrtak svečano otvaranje “Novogodišnje ulice” uz nastup hora „Piccolo“ i orkestar „Rockschool Guitar“​

Sremska Mitrovica će u 2023. godinu ući sa manifestacijom “Novogodišnja ulica” koja se svečano otvara u četvrtak, 22. decembra.

Manifestacija „Novogodišnja ulica“ biće svečano otvorena u četvrtak u 17 časova. Ove godine, u praznično dekorisanom ambijentu Trga Ćire Milekića, na otvaranju “Novogodišnje ulice” će zabavljati lokalni scenski umetnici i muzički sastavi koji će svojim nastupima, najaviti početak zimske manifestacije u Sremskoj Mitrovici.

Usled aktuelnih mera i preporuka Vlade Srbije za uštedu energije, ove godine neće upaljena novogodišnja dekoracija pa će se tako centralna manifestacija biti “Novogodišnja ulica”.

Na samom otvaranju nastupiće hor „Piccolo“ i orkestar „Rockschool Guitar“.

73C31AC2-C4CE-41E3-87A7-9E0020D956C9.jpeg


631E709B-9CE6-4E7F-A58A-B82C16061C35.jpeg


Izvor:https://www.ozon.rs/vesti/2022/u-ce...up-hora-piccolo-i-orkestar-rockschool-guitar/
 

I zatvaranje, svečano!​


Početkom decembra u Sremskoj Mitrovici, otvorena je izložba u sali Muzeja Srema, posvećena velikanu srpske i jugoslovenske arhitekture, Bogdanu Bogdanoviću.

Velika retrospektivna izložba posvećena stogodišnjici rođenja velikana srpske i jugoslovenske arhitekture, Bogdanu Bogdanoviću (1922, Beograd – 2010, Beč), „VEČITO“, nakon beogradske premijere tokom septembra i oktobra meseca, nastavila je život u nizu drugih gradova u kojima se nalaze Bogdanovićevi memorijali, tak i u Sremskoj Mitrovici. Uz izložbe priređuje se i novi, dodatni korpus izložbe posvećen monografski tamošnjem spomeniku, uz seriju predavanja i radionica koje se tematski odnose na njegovu istoriju i prostorno-umetničke vrednosti.

Za zatvaranje izložbe u Sremskoj Mitrovici, u petak, 23. decembra, mitrovčani mogu učestvovati u radionici, slušati o izložbi i čuti o istorijat Spomen groblja u Sremskoj Mitrovici.

svecano-zatvaranje-program-706x1024.jpg

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/i-zatvaranje-svecano/
 

Promocija Godišnjaka Književne zajednice​

U Galeriji „Lazar Vozarević“ u Sremskoj Mitrovici 27. decembra u 19.00 časova, održaće se promocija 12. Godišnjaka Književne zajednice Sremska Mitrovica. U muzičkom delu nastupaju Todora Stojinović i Etno grupa „Hram“.

O Godišnjaku Književne zajednice Sremska Mitrovica 2022.

Svaki čovek ima snove, ali pisci sanjaju pomalo drugačije. Njihovi snovi se stihovima i proznim zapisima ispisuju, oni su ponekad burevesnici novih vremena, a vrlo često i ispovest duše koja za srećom traga. Nije lako boriti se sa silinom osećanja, radostima i tugama, i sve to beležiti rečima koje su svačije i ničije, za koje se pisac grčevito hvata, verujući da je delo njegovo.

Zar nisu mnogi bili na istim odstojanjima, isto voleli i praštali, drhtali nad svakom reči pokušavajući da dodirnu nečije srce, izmame osmeh ili suzu. Sizifovska sudba je mnoge dotakla, dok snovi su davali nadu da će sve biti drugačije.

Pisci ponekad kao da nisu od ovoga sveta, njihova hipersenzibilnost im pomaže da sve vide drugačije i zahvaljujući tome nastaju reči koje se u vekove upisuju.

Godišnjak Književne zajednice Sremska Mitrovica dvanaesti po redu će biti još jedno knjigohranilište vremena. Članovi Književne zajednice Sremska Mitrovica i svi oni koji neguju lepotu pisane reči vam daruju poeziju i prozne zapise o otadžbini koja nije samo ime i onome što je njihova trenutna impresija želeći da vas obraduju novim Godišnjakom Književne zajednice Sremska Mitrovica.

Pozivnica-1170x560.jpg


Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/promocija-godisnjaka-knjizevne-zajednice-6/
 

Domu zdravlja uručena oprema za kontrolisano čuvanje vakcina​


Delegacija EU u BiH donirala je danas Domu zdravlja Sremska Mitrovica rashladni uređaj za kontrolisano čuvanje vakcina, vrednosti 800 hiljada dinara.
91E4B058-631A-4F94-9369-3AA1A08B3F9B-1024x768.jpeg


Predsednik Skupštine grada Sremska Mitrovica, Vladimir Pavlović istakao je značaj ove donacije, koja će doprineti čivanju i proširenju kapaciteta za čuvanje vakcina.

„Primarna zdravstvena zaštita je u nadležnosti lokalne samouprave, te u skladu sa tim potreba za ovim frižiderom je postojala i na zahtev nadležnih iz Doma zdravlja, nabavili smo i predali Domu zdravlja ovaj uređaj. Važne su potrebe građana Sremske Metrovice i svih sa teritorije grada, iz tog razloga planiramo dalje ovu aktivnosti, u toku je rad na planu obnove ambulante u Zasavici 2, a istovremeno već početkom naredne godine stiže i vozilo za polivalentnu patronažu za potrebe građana sa teritorije grada Sremska Mitrovica”, rekao je Pavlović.

Ovom donacijom povećali smo kapacitete hladnog lanca na svim nivoima zdravstvenih ustanova u Sremskoj Mitrovici, rekao je direktor Doma zdravlja, Adil Elhag.

„Uređaji je predat Domu zdravlja, trenutno smo mi jedini Dom zdravlja u Srbiji koji ima ovakav uređaji. U Sremskoj Mitrovici postoji još jedan rashladni uređaj za kontrolisano čuvanje vakcina u Zavodu za javno zdravlje, koji je bio potreban tokom pandemije”, rekao je dr Elhag.

On je istakao da će ova oprema pojačati kapacitete za sigurno skladištenje vakcina, ovde će se čuvati vakcine i za decu i za odrasle, a mi sada u Domu zdravlja imamo mogućnost da skladištimo godišnje potrebe za vakcinama.

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/domu-zdravlja-urucena-oprema-za-kontrolisano-cuvanje-vakcina/
 

MODERNI SPARTANAC: Jedanaest godina prvak države, tri puta osvajao Balkan​


Vedran Samac je Mitrovčanin koji je 2018. godine oborio juniorski državni rekord u bacanju koplja star preko 30. godina, taj rekord je držao Sead Krdžalić.

Vedran je srpski atletičar, rođen u Sremskoj Mitrovici, 1990. godine, 22. januara i specijalista je za bacanje koplja.

2008. godine počinje njegova sportska karijera u atletici, pre toga se bavio fudbalom ali na nagovor prijatelja odlučuje da se oproba u bacanju koplja i tu i ostaje.

2009. godine bio je dvanaesti na Evropskom juniorskom prvenstvu, a na Univerzijadi nije uspeo da se kvalifikuje za finale. Iste godine 9. maja bacio je koplje 70,38 i postavio juniorski rekord Srbije sa 70,38 , koji 1. jula popravlja na 71,52 metra. Godine 2014. popravlja lični rekord na 79,22 m, čime je ispunio normu za Evropsko prvenstvo u Cirihu. To mu je bio prvi nastup u seniorskoj konkurenciji. Nije uspeo da se plasira u finale.

Jedanaest godina Vedran je prvak države, a tri puta je osvajao Balkan.

Član je Atletskog kluba “Srem”.

“Trenirao sam fudbal jako dugo, uvek mi je bilo zanimljivo bacati kamenje, pa su to verovatno moji drugari i primetili. Na prvom takmičenju sam pobedio, 2008. godine, medalja me je povukla kao i roditelji koji su bili zadovoljni. Na fudbalu sam ostao još možda godinu dana i samo sam se prebacio na atletiku. Privuklo me je to što sam video da sam bio talentovan za to, loša stavka je ta što nisam prošao školu atletike koju su sva deca prolazila. Imam jak adrenalin, dajem svoj maksimum i trebalo mi je dosta da stasam u glavi, sve je u glavi, tada kreće profesionalizam.” rekao je Samac.

Sa svoje 32. godine kaže da se oseća bolje nego ikad i naglašava da su najbolje godine za kopljaše od 29. godine do 36. godine.

Kako izgleda tvoj trening?

“Treninzi su teški ali ja smatram da najviše treba uložiti u oporavak i vrhunsku ishranu koja nije jeftina. Ovo je sport u kojem ste sami, individualni, zovu je kraljica sportova. Koplje zahteva eksplozivnost, radimo trening teretane, trčanja prepona, imitacije vežbi luka izbacivanja, radimo i neke vrste gimnastike, treninzi skočnosti, motorike i slično. Od ponedeljka do subote se trenira, nedeljom odmaramo. Moj trener je pun entuzijazma i zna šta radi.”

Vedranova kuhinja zasniva se na žitarice, hrono hleb, salate, konjetinu, teletinu, kuva na maslinovom i grožđanom ulju, indijski orah, badem i slično i upravo je kuhinja ta koja iziskuje najviše novca u njegovoj profesionalnoj karijeri.

“Zahvalio bih se sportskom Savezu Grada koji mi izlazi u susret, olakšali su mi karijeru u zadnje tri godine i snalazim se, poprilično je sve skupo ali to je profesionalni sport, ne mogu i neću da se žalim.” ističe Vedran.

Šta nakon karijere?

Volim dosta da dajem savete, kod nas su treneri dosta sujetni, slabo ljudi pitaju, ali bih voleo da ostanem u koplju i nakon karijere. Iskusan sam i imam volju, smatram da je teško usmeriti dete od 16-17 godina da se fokusira, većina je preuzela internet i igrice. Imam ponude iz inostranstva ali ja želim da ostanem u Srbiji.”

Vedran uskoro putuje u Bar gde će ostati 21. dan i gde će se pripremati za letnji deo sezone.

Bacanje koplja je sportska disciplina u kojoj atletičari zaletom i specifičnim kretanjima pri izbačaju nastoje baciti koplje što dalje.

Bacanje koplja je kao takmičarska disciplina uvedena na jubilarnim Olimpijskim međuigrama 1906. godine u Atini, a u zvanični program na Olimpijskim igrama 1908. godine u Londonu.

Težina koplja za muškarce je 800 grama, a dužina varira od 260 cm do 270 cm, dok dužina koplja za žene iznosi od 220 cm do 230 cm, a težina je 600 grama.

izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/moderni-spartanac-jedanaes-godina-prvak-drzave/
 

Za kraj godine, izložba Udruženja likovnih umetnosti „Sirmium“​


Muzej Srema će svoju izlagačku delatnost za 2022. godinu završiti izložbom Udruženja likovnih umetnosti „Sirmium“.

Tradicionalna decembarska izložba ovog, najstarijeg mitrovačkog društva likovnih stvaralaca predstavlja retrospektivni pregled i godišnji presek delatnosti njegovih članova.

Izložba će biti otvorena u svečanoj sali Muzeja Srema u sredu 28. decembra u 18 ;asova, a biće postavljena do 11. januara. Ulaz je besplatan.

Izvor: https://www.ozon.rs/vesti/2022/za-kraj-godine-izlozba-udruzenja-likovnih-umetnosti-sirmium/
 

Back
Top