Nije titula Hrvatske na trećem mjestu, jer je titula kralj Dalmacije i Hrvatske, a ne posebno Dalmacije i posebno Hrvatske.
Dubrovnik je komunicirao s ugarskim i hrvatskim kraljem i izravno, ali i preko hrvatskog bana.
Termin Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo postoji u historiografiji kako bi se lakše opisao odnos dviju kraljevina, nešto poput Austro-Ugarske koja je također isključivo historiografski pojam, jer se ta državna tvorevina nije nikada tako nazivala.
Zapravo se radilo o dva kraljevstva, ugarskom i hrvatskom pod zajedničkom krunom.
Tako se, primjerice, u pismu hrvatskog bana Mihajla Živkovića upravi grada Zadra navodi isključivo hrvatsko kraljevstvo, jer je to bio realitet tadašnjeg vremena:
"Na pismeno traženje upućeno nam od vaše velemožnosti o činjeničnom stanju i običaju ovog kraljevstva hrvatskoga s obzirom na posjede i to plemensko-rodovske, kupljene i na dar primljene vašoj velemožnosti posvjedočavamo i iste vam (običaje) saopćujemo, kako se nasljeđuju dobra plemenska i obiteljsko-očinska hrvatskih plemića. Da sve posjede svih plemića dvanaest plemena kraljevstva hrvatskog nasljeđuju muški potomci, bliža braća, koja potječu od njihove loze, jedan za drugim. Ti posjedi tih plemića ne smiju se otuđiti stranima na štetu njihovu, niti se mogu za dušu oporučiti niti zavještati preko tri gonjenja. Posjede pak, koje su plemićki preci ili njihovi prethodnici kupili i na dar primili, kako je označeno, a poslije toga ostavljene njihovim baštinicima, moraju naslijediti svi potomci onoga, koji je ta dobra na dar dobio, uz sličan način i uvjete, kako druga stara obiteljska dobra prelaze od pokoljenja na pokoljenje, kako je gore pisano. Još o posjedima kupljenim i na dar primljenim: Ako bi koji plemić svojim samo marom i trudom što kupio i na dar dobio, taj plemić slobodan je ta dobra, koja je on kupio i na dar primio, otuđiti, zato, jer ono, što je netko sam stekao, može sam i da razdijeli. Žene nemaju dijela od obiteljskih posjeda, nego ih treba opremiti pokretninama pri udaji. Te obićaje po ovom našem pismu dajemo do znanja vašoj velemožnosti.
Dano u Kninu, 5. studenog 1459. Mihajlo Živković od Prozora, poban kraljevstva Dalmacije i Hrvatske; hrvatski plemićki suci stola kninskoga."