То су неизбежне језичке "керефеке".
Нпр. Грци називају Французе (још увек, и званично) Галима, Француску зову Галија, мада су Гали били само један од народа који је живео на територији Француске, а Швајцарце - Хелветима, како су их називали још у време Римске републике.
I ova kompletna priča na ovoj temi je jezičko i birokratsko pitanje.
Mada je postavljač verovatno i hteo, da se korisnici uhvate diskusije na istu temu,
kako to upravo i jesu uradili.
Naime, kako su Srbi posebno u SFRJ živeli u svim republikama,
bio je Srbin Bosanac i Srbin Crnogorac, pa i Srbin Srbijanac u tom smislu te reči.
Međutim, kada Mađar živi u Srbiji, a žive i Romi i Rusini i Albanci
koji su sami sebe zvali Šiptari i Bugari i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda,
oni (najčešće) imaju državljanstvo Republike Srbije, a ako tom državljanstvu treba dodati pridev,
to svakako nije srpsko državljanstvo, već srbijansko državljanstvo.
Dakle pridev "srbijanski" i reč srbijanac, koristili su se u istoriji u različitim značenjima.
Srbin je reč koja označava pripadnika srpskog naroda,
a Srbijanac je reč koja označava državljanina Republike Srbije,
kako se sada ova jadna država zove.
Na srpskom jeziku.
Država je jedno, a narod je drugo.
U jednoj državi, po pravilu živi (stanuje, radi, rađa decu) više naroda.
Jedan narod, po pravilu živi (stanuje, radi, rađa decu) u više država.
To što su neki jezici drugačiji, manje ili više savršeni,
pa je u Hrvatskoj Hrvat i pripadnik hrvatskog naroda,
a ima i hrvatsko državljanstvo, ne znači da neko ko ima savršeniji
ili složeniji jezik, ne treba zbog ove činjenice da ga koristi.
Naprotiv.