Srbija za vreme Prvog Svetskog Rata?

fosilvaso

Buduća legenda
Poruka
39.135
Prošlo već 103 godine od završetka toga rata. U normalnim državama se već polako otvaraju arhive, a i prošla su vremena 'bratstva i jedinstva' pa valjda to više i nisu TABU teme? :zcepanje:Eto, mene bi malo zanimalo kako je to bilo, kako se živelo, kako je okupator tretirao porobljene Srbe itd? Mnoge ustaše iz WW2 su tada bile još u pelenama pa je sve možda bilo koliko toliko pristojno? Čisto ono da malo za promenu slušamo i neke druge priče, a ne samo kako je Karđorđevićeva 'Srbija' maltretirala, ugnjetavala, proganjala i ubijala jadne i nedužne Hrvate! :zcepanje:Pucajte!
 
Samo neka od pitanja :
1. Zasto je Gavrilo Princip uopste pucao na Ferdinanda ? Sta je mislio da ce postici ? Taj atentat je jako skupo kostao Srbiju.
2. Zasto su srpski vonici bespotrebno zrtvovali za odbranu Beograda 1915 , kada se sa tim nije resavalo nista ?
3.Zasto su srpski vojnici bespotrebno zrtvovani na solunskom forntu ? Jer Osmansko carstvo je bilo pred kolapsom, vlada Austrougarske je bila u haosu, a moćna nemačka vojska je poražena na Zapadnom frontu. Bugarski vojnici nisu bili voljni da se bore i poginu za izgubljenu stvar.

Nepotreban rat i nepotrebno zrtvovanje srpskog naroda.....
 
Samo neka od pitanja :
1. Zasto je Gavrilo Princip uopste pucao na Ferdinanda ? Sta je mislio da ce postici ? Taj atentat je jako skupo kostao Srbiju.
2. Zasto su srpski vonici bespotrebno zrtvovali za odbranu Beograda 1915 , kada se sa tim nije resavalo nista ?
3.Zasto su srpski vojnici bespotrebno zrtvovani na solunskom forntu ? Jer Osmansko carstvo je bilo pred kolapsom, vlada Austrougarske je bila u haosu, a moćna nemačka vojska je poražena na Zapadnom frontu. Bugarski vojnici nisu bili voljni da se bore i poginu za izgubljenu stvar.

Nepotreban rat i nepotrebno zrtvovanje srpskog naroda.....

Da,ovo citirano je sve tacno,tj sasvim logicna pitanja...

Najveci srpski problem u prvom svetskom ratu (pored toga sto je uopste i doslo do njega) je nastavak ratovanja posle 1914 i sjajnih pobeda koje je srpska vojska izvojevala na Ceru i Kolubari......tim pobedama Srbija svima stavlja do znanja da nije "maciji kasalj" i postalo je jasno da sama Austrougarska ne moze da pobedi Srbiju........onda je Srbija imala sansu da se izbori za nekakav separatni mir sa silama osovine i prakticno izadje iz rata...i zamislite koliko zivota bi tako bilo sacuvano?......koliko bi tek danas Srbija imala stanovnika?

A ovako smo dobili sta?......posle 1915 napadaju nas sa svih strana....i Nemacka i Austrougarska i Bugarska (noz u ledja)....zemlja biva okupirana,fizicki i ekonomski razorena....vojska i vlada se povlace preko Albanije gde je vise te vojske stradala od smrzavanja i gladi nego od napada neprijatelja....pa manje bi imali zrtava da su kapitulirali i ostali u Sbriji
 
....koliko bi tek danas Srbija imala stanovnika?

Šta bi bilo da je bilo ...stalnost u tvojim komentarima.

Mogli bi prilično raelno da procenimo upoređujući svoje i stanovništvo susednih zemalja tada i sada.
Ja nemam te podatke a ako ih neko ima mogao bi da ih priloži.

Ja verujem da smo tada po broju stanovništva bili približno jednaki sa Bugarskom kao i sada,
Ne vidim da su nas Hrvati pretekli sa brojem stanovnika, itd itd.
 
Први светски рат треба да остане уписан као један од највећих момената и највећих победа у српској историји. Због људских губитака, то је вероватно и најтрагичнији догађај, наравно заједно са Другим светским ратом. И истина је да са дистанце дуже од једног века може и треба да се обрати пажња на то да ли је све морало овако да буде. Јер ми до сада нисмо доводили у питање оно што је рађено током рата, већ узроцима почетка рата и после тога стварањем заједничке државе из које је изашао нови пакао.

Ако се не варам, а нека ме неко упућени исправи, постојала је алтернатива повлачењу преко Албаније, а то је стварање фронта на југу наше земље, негде на линији Космета и Македоније. Сад, колико је бугарски улазак у рат и нож у леђа, где су нам улетели у јужни део земље, то омео, не знам. Али из ове перспективе то је деловало као нека логичнија одлука. Такође, одбијала се свака могућност капитулације. Она је сматрана нечасном и свака част на том ставу. Са друге стране, то је значило неколико стотина хиљада жртава које су можда могле бити избегнуте.

Када је Први светски рат у питању, наш највећи проблем је био тај што смо материјално били веома слабо припремљени за њега. Зависили смо од стране муниције, коју смо у сред оних околности морали да плаћамо. Додуше, узимали смо кредите, али није била бесплатна. Али истини за вољу, Краљевина Србија се трудила до последњег тренутка да избегне ратни сукоб и то се не сме занемарити. Јер и сами смо знали да нам је након балканских ратова требало време да се опоравимо. На жалост, некада не зависи све баш од нас. Добро је поменуто да је Србија избегла рат и 1908. године, када је народ био ратоборан и захтевао да се зарати са Аустроугарском због анексије Босне и Херцеговине.

Када је у питању сам атентат на Франца Фердинанда, доста је ту ствари чудно. Суверен једне од највећих сила планете тог доба (иако је био слабије утицајан у монархији) је био, веровали или не на одмору. И од толике јадранске обале, од Алпа, панонских равница и свих чудеса које су тада биле Аустроугарска, он је некако изабрао да дође у јеб-ено Сарајево. И то на Видовдан, што су многи Срби сматрали дрском провокацијом. И још горе од свега, истог дана већ је једном ваљда покушан атентат на њега, тако да је Гаврило Принцип био други који је покушао и на крају успео, да га убије. Занимљиво је да је Франц био нека мекша струја у монархији који је ваљда хтео да направи тријаритетну монаргхију. То је значило да би свој део осим Аустрије, Угарске имали и словенски народи. Плус се нагађа да је прва мета атентата требао да буде салонски генерал Оскар Поћорек. Али ето, догодило се што се догодило и крај приче.

Оно што мени смета у читавом Првом светском рату и то не само у Србији и на нашем ратишту, то је једна скроз суманута војна стратегија. Ја бих то назвао "грудима на метак". Скоро читав рат се сводио на то да се људи залећу на положаје одакле их непријатељ гађа, па ко дође до рова онда крене борба прса у прса. Без заклона, без ичега, буквално грудима на метак.

Оно што ми смета у српској војној стратегији, то је наш неуспешан покушај напада на Аустроугарску. Мислим да смо то радили на наговор савезника, пре свега Француске која је била у повлачењу. Имали смо офанзиву у Срем, ослободили смо Земун и неке положаје смо заузели, али је то брзо пропало и имали смо тешке губитке. Али то је ваљда цена савезништва.

Ипак, оно што ми највише смета је што смо пљунули на све жртве које смо имали када смо правили заједничку државу са хрватима и осталима. Али то је нека друга прича.
 
Poslednja izmena:
Samo neka od pitanja :
1. Zasto je Gavrilo Princip uopste pucao na Ferdinanda ? Sta je mislio da ce postici ? Taj atentat je jako skupo kostao Srbiju.
2. Zasto su srpski vonici bespotrebno zrtvovali za odbranu Beograda 1915 , kada se sa tim nije resavalo nista ?
3.Zasto su srpski vojnici bespotrebno zrtvovani na solunskom forntu ? Jer Osmansko carstvo je bilo pred kolapsom, vlada Austrougarske je bila u haosu, a moćna nemačka vojska je poražena na Zapadnom frontu. Bugarski vojnici nisu bili voljni da se bore i poginu za izgubljenu stvar.

Nepotreban rat i nepotrebno zrtvovanje srpskog naroda.....
То нису питања за ову тему.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Можеш мислити како је било народу у окупираној земљи где је букнуо једини устанак против окупатора у окупираној Европи у том рату.
 
Šta bi bilo da je bilo ...stalnost u tvojim komentarima.

Mogli bi prilično raelno da procenimo upoređujući svoje i stanovništvo susednih zemalja tada i sada.
Ja nemam te podatke a ako ih neko ima mogao bi da ih priloži.

Ja verujem da smo tada po broju stanovništva bili približno jednaki sa Bugarskom kao i sada,
Ne vidim da su nas Hrvati pretekli sa brojem stanovnika, itd itd.

Znaci,mislis da prvi svetski rat u Srbiji (u kojem je po nekim procenama stradala cetvrtina musko vojno sposobnog stanovnistva) nije ostavila neke vidljivije posledice na brojnost stanovnistva Srbije? :hahaha:
 
Samo neka od pitanja :
1. Zasto je Gavrilo Princip uopste pucao na Ferdinanda ? Sta je mislio da ce postici ? Taj atentat je jako skupo kostao Srbiju.
2. Zasto su srpski vonici bespotrebno zrtvovali za odbranu Beograda 1915 , kada se sa tim nije resavalo nista ?
3.Zasto su srpski vojnici bespotrebno zrtvovani na solunskom forntu ? Jer Osmansko carstvo je bilo pred kolapsom, vlada Austrougarske je bila u haosu, a moćna nemačka vojska je poražena na Zapadnom frontu. Bugarski vojnici nisu bili voljni da se bore i poginu za izgubljenu stvar.

Nepotreban rat i nepotrebno zrtvovanje srpskog naroda.....
Ovo se sve može reći za zločinački partizanski pokret i njegove podvige protiv "okupatora" i "kvislinga". Valjda su srpski oficiri, generali, vojvode i srpsko političko rukovodstvo znalo zašto braniti Beograd 1915. godine i zašto ratovati na Solunskom frontu. Ipak su 5 godina na Vojnoj akademiji izučavali sledeće predmete:

1.) Religija

2.) Egzercirna, pešadijska, konjička, artiljerijska i inžinjerska pravila službe

3.) Garnizonska, gradska, poljska, unutrašn ja služba

4.) Disciplina

5.) Delovodostvo i stilistika

6.) Celokupna vojna administracija

7.) Ustrojstvo naše cele vojske i regrutovanje

8.) Opširna geografija balkanskog poluostrva, a naročito susednih pokrajina i načela vojne geografije.

9.) Istorija srpskog naroda

10.) Istorija ratne veštine

11.) Taktika celokupna

12.) Pojmovi iz strategije

13.) Poljska fortifikacija

14.) Nauka o oružju i teorija gađanja

15.) Matematika, analitička geometrija

16.) Premeravanje i nauka o zemljištu

17.) Osnovi mehanike

18.) Fizika

19.) Hemija

20.) Higijena i antropologija

21.) Hipologija

22.) Stenografija

23.) Jezici (ruski, nemački, francuski)

24.) Jahanje

25.) Gimnastika

26.) Strategija s ratnom istorijom i pogledom na srpske ratove

27.) Taktika

28.) Stalna fortifikacija

29.) Administracija

30.) Politička ekonomija i statistika

31.) Izvod građanskog zakonika (Međunarodno i ratno pravo)

32.) Kartografija

33.) Nacrtna geometrija

34.) Jezici (nemački, francuski)

35.) Jahanje i dresura konja

Tada svi preci Titoističkih komunista bili nepismeni.
 
Ovo se sve može reći za zločinački partizanski pokret i njegove podvige protiv "okupatora" i "kvislinga". Valjda su srpski oficiri, generali, vojvode i srpsko političko rukovodstvo znalo zašto braniti Beograd 1915. godine i zašto ratovati na Solunskom frontu. Ipak su 5 godina na Vojnoj akademiji izučavali sledeće predmete:

1.) Religija

2.) Egzercirna, pešadijska, konjička, artiljerijska i inžinjerska pravila službe

3.) Garnizonska, gradska, poljska, unutrašn ja služba

4.) Disciplina

5.) Delovodostvo i stilistika

6.) Celokupna vojna administracija

7.) Ustrojstvo naše cele vojske i regrutovanje

8.) Opširna geografija balkanskog poluostrva, a naročito susednih pokrajina i načela vojne geografije.

9.) Istorija srpskog naroda

10.) Istorija ratne veštine

11.) Taktika celokupna

12.) Pojmovi iz strategije

13.) Poljska fortifikacija

14.) Nauka o oružju i teorija gađanja

15.) Matematika, analitička geometrija

16.) Premeravanje i nauka o zemljištu

17.) Osnovi mehanike

18.) Fizika

19.) Hemija

20.) Higijena i antropologija

21.) Hipologija

22.) Stenografija

23.) Jezici (ruski, nemački, francuski)

24.) Jahanje

25.) Gimnastika

26.) Strategija s ratnom istorijom i pogledom na srpske ratove

27.) Taktika

28.) Stalna fortifikacija

29.) Administracija

30.) Politička ekonomija i statistika

31.) Izvod građanskog zakonika (Međunarodno i ratno pravo)

32.) Kartografija

33.) Nacrtna geometrija

34.) Jezici (nemački, francuski)

35.) Jahanje i dresura konja

Tada svi preci Titoističkih komunista bili nepismeni.
Đeneralštabni odsek:

1.) Taktika

2.) Đeneralštabni poslovi s đeneralštabnim putovanjem

3.) Nekoliko epohalnih ratova kritički posmatranih s gledišta organizacije, administracije, strategije i taktike

4.) Francuski i turski jezik

Inžinjerijski odsek:

1.) Tehnika stalne fortifikacije

2.) Građevina sa arhitekturom i građevinska mehanika

3.) Nauka o mahinama

4.) Hemijska tehnologija

5.) Viša matematika

Artiljerijski odsek:

1.) Viša artiljerija

2.) Gradska vojna

3.) Nauka o mahinama

4.) Hemijska tehnologija

5.) Viša matematika
 
Ovo se sve može reći za zločinački partizanski pokret i njegove podvige protiv "okupatora" i "kvislinga". Valjda su srpski oficiri, generali, vojvode i srpsko političko rukovodstvo znalo zašto braniti Beograd 1915. godine i zašto ratovati na Solunskom frontu. Ipak su 5 godina na Vojnoj akademiji izučavali sledeće predmete:

1.) Religija

2.) Egzercirna, pešadijska, konjička, artiljerijska i inžinjerska pravila službe

3.) Garnizonska, gradska, poljska, unutrašn ja služba

4.) Disciplina

5.) Delovodostvo i stilistika

6.) Celokupna vojna administracija

7.) Ustrojstvo naše cele vojske i regrutovanje

8.) Opširna geografija balkanskog poluostrva, a naročito susednih pokrajina i načela vojne geografije.

9.) Istorija srpskog naroda

10.) Istorija ratne veštine

11.) Taktika celokupna

12.) Pojmovi iz strategije

13.) Poljska fortifikacija

14.) Nauka o oružju i teorija gađanja

15.) Matematika, analitička geometrija

16.) Premeravanje i nauka o zemljištu

17.) Osnovi mehanike

18.) Fizika

19.) Hemija

20.) Higijena i antropologija

21.) Hipologija

22.) Stenografija

23.) Jezici (ruski, nemački, francuski)

24.) Jahanje

25.) Gimnastika

26.) Strategija s ratnom istorijom i pogledom na srpske ratove

27.) Taktika

28.) Stalna fortifikacija

29.) Administracija

30.) Politička ekonomija i statistika

31.) Izvod građanskog zakonika (Međunarodno i ratno pravo)

32.) Kartografija

33.) Nacrtna geometrija

34.) Jezici (nemački, francuski)

35.) Jahanje i dresura konja

Tada svi preci Titoističkih komunista bili nepismeni.
Nepotrebni gubici !
 
Izvor naravno nemas kao i obicno.
Za veoma kratko vreme su Austrougari izgubili 10 hiljada boraca u borbama za Beograd. Od 53 nemačkih čamaca je na desnu obalu reke Dunav prešlo samo osam. U invaziji na Srbiju 1915. godine su agresori imali skoro toliko užasne gubitke kao partizani na Neretvi i Sutjesci. Nepotrebni gubici su bili oni u Drugom svetskom ratu poput Sremskog fronta , bitke na Neretvi i bitke na Sutjesci. Za razliku od pobeda u Prvom svetskom ratu, takozvane partizanske podvige niko u svetu ne proučava.
 
Za veoma kratko vreme su Austrougari izgubili 10 hiljada boraca u borbama za Beograd. Od 53 nemačkih čamaca je na desnu obalu reke Dunav prešlo samo osam. U invaziji na Srbiju 1915. godine su agresori imali skoro toliko užasne gubitke kao partizani na Neretvi i Sutjesci. Nepotrebni gubici su bili oni u Drugom svetskom ratu poput Sremskog fronta , bitke na Neretvi i bitke na Sutjesci. Za razliku od pobeda u Prvom svetskom ratu, takozvane partizanske podvige niko u svetu ne proučava.
izvor ? :lol:
 
Znaci,mislis da prvi svetski rat u Srbiji (u kojem je po nekim procenama stradala cetvrtina musko vojno sposobnog stanovnistva) nije ostavila neke vidljivije posledice na brojnost stanovnistva Srbije? :hahaha:
Tito bi rekao: Da je više Srba preživelo Prvi Svetski rat, ja bih imao više posla nakon oktobra 1944-e! z:lol:

Pogodak teme: Čekamo OTVARANJE arhiva....
 
Da,ovo citirano je sve tacno,tj sasvim logicna pitanja...

Najveci srpski problem u prvom svetskom ratu (pored toga sto je uopste i doslo do njega) je nastavak ratovanja posle 1914 i sjajnih pobeda koje je srpska vojska izvojevala na Ceru i Kolubari......tim pobedama Srbija svima stavlja do znanja da nije "maciji kasalj" i postalo je jasno da sama Austrougarska ne moze da pobedi Srbiju........onda je Srbija imala sansu da se izbori za nekakav separatni mir sa silama osovine i prakticno izadje iz rata...i zamislite koliko zivota bi tako bilo sacuvano?......koliko bi tek danas Srbija imala stanovnika?

A ovako smo dobili sta?......posle 1915 napadaju nas sa svih strana....i Nemacka i Austrougarska i Bugarska (noz u ledja)....zemlja biva okupirana,fizicki i ekonomski razorena....vojska i vlada se povlace preko Albanije gde je vise te vojske stradala od smrzavanja i gladi nego od napada neprijatelja....pa manje bi imali zrtava da su kapitulirali i ostali u Sbriji
Koja je bila alternativa umesto povlačenja na Krf? U WW2 se vojska nije povukla, nego je većina vojnika nakon kapitulacije završila u nemačkim radnim logorima...
 
A koje druge vojske je i bilo tamo, osim u tragovima?

Pa jesi cuo nekada za francusku vojsku na solunskom frontu?

Uostalom da nije bilo pomoci saveznika,srpska vojska nikada ne bi mogla ni da se oporavi i spremi za nastavak ratovanja 1918....

Koja je bila alternativa umesto povlačenja na Krf? U WW2 se vojska nije povukla, nego je većina vojnika nakon kapitulacije završila u nemačkim radnim logorima...

Alternativa je bila separatni mir koji je Srbija mogla da ponudi pocetkom 1915...to bi bilo ubedljivo najbolje moguce resenje....

A takodje,koliko god apsurdno zvucali,mislim da bi srpskoj vojsci bilo bolje da je 1916 kapitulirala,nego sto se mrcvarila u tom povlacenju po Albaniji...

Inace,u WWII velika vecina vojnika koji su zavrsili po logorima se posle par godina vrtila kuci.....a tek je pitanje (10 puta besmislenije) sto se Jugoslavija uopste i borlila protiv Nemacke,kada su svi znali da moze izdrzati najvise 10ak dana,a pomoc nece nikada stici....
 
Ovo se sve može reći za zločinački partizanski pokret i njegove podvige protiv "okupatora" i "kvislinga". Valjda su srpski oficiri, generali, vojvode i srpsko političko rukovodstvo znalo zašto braniti Beograd 1915. godine i zašto ratovati na Solunskom frontu. Ipak su 5 godina na Vojnoj akademiji izučavali sledeće predmete:

1.) Religija

2.) Egzercirna, pešadijska, konjička, artiljerijska i inžinjerska pravila službe

3.) Garnizonska, gradska, poljska, unutrašn ja služba

4.) Disciplina

5.) Delovodostvo i stilistika

6.) Celokupna vojna administracija

7.) Ustrojstvo naše cele vojske i regrutovanje

8.) Opširna geografija balkanskog poluostrva, a naročito susednih pokrajina i načela vojne geografije.

9.) Istorija srpskog naroda

10.) Istorija ratne veštine

11.) Taktika celokupna

12.) Pojmovi iz strategije

13.) Poljska fortifikacija

14.) Nauka o oružju i teorija gađanja

15.) Matematika, analitička geometrija

16.) Premeravanje i nauka o zemljištu

17.) Osnovi mehanike

18.) Fizika

19.) Hemija

20.) Higijena i antropologija

21.) Hipologija

22.) Stenografija

23.) Jezici (ruski, nemački, francuski)

24.) Jahanje

25.) Gimnastika

26.) Strategija s ratnom istorijom i pogledom na srpske ratove

27.) Taktika

28.) Stalna fortifikacija

29.) Administracija

30.) Politička ekonomija i statistika

31.) Izvod građanskog zakonika (Međunarodno i ratno pravo)

32.) Kartografija

33.) Nacrtna geometrija

34.) Jezici (nemački, francuski)

35.) Jahanje i dresura konja

Tada svi preci Titoističkih komunista bili nepismeni.

Sta ti ovde sve izbaljezga...

Srpski oficiri,generali a narocito srpsko politicko rukovodstvo nije znalo ni sta ce samo sa sobom 1915 a ne zasto su branili Beograd.......

i smislili su najgluplje moguce resenje....zrtvovati sve sto se zrtvovati moze.....cak su poveli skoro 20.000 srpskih mladica u to suludo povlacenje preko ALbanije,od kojih se vecina nije vratila ziva...
 
Sta ti ovde sve izbaljezga...

Srpski oficiri,generali a narocito srpsko politicko rukovodstvo nije znalo ni sta ce samo sa sobom 1915 a ne zasto su branili Beograd.......

i smislili su najgluplje moguce resenje....zrtvovati sve sto se zrtvovati moze.....cak su poveli skoro 20.000 srpskih mladica u to suludo povlacenje preko ALbanije,od kojih se vecina nije vratila ziva...
Ponovimo još jednom: Za nekoliko dana borbi su Austrougari izgubili preko deset hiljada boraca na području Beograda. Od 53 nemačkih čamaca je na desnu obalu reke Dunav prešlo samo osam. Srpska vojska je bila jedina saveznička armija na Solunskom frontu koja je pobeđivala. Ostali Saveznici su izgubili sve bitke u kojima nije učestvovala i srpska vojska. Nesposobnost Saveznika je bila više nego očigledna. Za napad na Srbiju su Austrougarska, Nemačka i Bugarska zajedno angažovale više vojnika nego na istočnom frontu protiv Rusije. Gubici agresora su bili stravični.
 
Ponovimo još jednom: Za nekoliko dana borbi su Austrougari izgubili preko deset hiljada boraca na području Beograda. Od 53 nemačkih čamaca je na desnu obalu reke Dunav prešlo samo osam. Srpska vojska je bila jedina saveznička armija na Solunskom frontu koja je pobeđivala. Ostali Saveznici su izgubili sve bitke u kojima nije učestvovala i srpska vojska. Nesposobnost Saveznika je bila više nego očigledna. Za napad na Srbiju su Austrougarska, Nemačka i Bugarska zajedno angažovale više vojnika nego na istočnom frontu protiv Rusije. Gubici agresora su bili stravični.

Ali sta je Srbija iz svega toga dobila?...da li je odbranjena sloboda,nezavisnost,teritorija,vojska,narod?.....nisu.......imali smo samo ogromne ljudske i materijalne zrtve....

Ispada da smo koristili saveznicima kao neka vrsta "topovskog mesa",tj nesto za sta ce sile osovine da vezu deo svojih snagam,kako bi saveznicima na zapadnom frontu bilo lakse......narocito britancima

I prilikom napada Nemacke,AU monarhije i Bugarske na Srbiju,gubici agresora uopste nisu bili stravicni,imali su oko 60000 zrtava (naravno,ni to nije malo,ali nije bas ni stravicno),dok je Srbija imala oko 90000 pognulih i ranjenih i oko 170.000 zarobljenih....

Srbiji je od zivotnoe vaznosti bilo da ili izbegne prvi svetski rat ili da bar nekako (kako zna i ume) izadje iz rata posle kraja 1914 godine
 
Poslednja izmena:
Ali sta je Srbija iz svega toga dobila?...da li je odbranjena sloboda,nezavisnost,teritorija,vojska,narod?.....nisu.......imali smo samo ogromne ljudske i materijalne zrtve....

Ispada da smo koristili saveznicima kao neka vrsta "topovskog mesa",tj nesto za sta ce sile osovine da vezu deo svojih snagam,kako bi saveznicima na zapadnom frontu bilo lakse......narocito britancima

I prilikom napada Nemacke,AU monarhije i Bugarske na Srbiju,gubici agresora uopste nisu bili stravicni,imali su oko 60000 zrtava (naravno,ni to nije malo,ali nije bas ni stravicno),dok je Srbija imala oko 90000 pognulih i ranjenih i oko 170.000 zarobljenih....

Srbiji je od zivotnoe vaznosti bilo da ili izbegne prvi svetski rat ili da bar nekako (kako zna i ume) izadje iz rata posle kraja 1914 godine
Na stotine hiljada agresora je poginulo u Srbiji 1915. godine. Naravno da su njihovi gubici bili stravicni.
 

Back
Top