Srbi na Srbe u WW1

1915.godine, 27.decembra, austro-ugarska koalicija je u Doboju formirala koncentracioni logor u kome je stradalo 12 000 ljudi, od 49.751 zatvorenika srpske nacionalnosti


Quote:
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2"] Predstavnici Vlade Republike Srpske, udruženja logoraša, potomci i poštovaci žrtava, u petak su u Doboju položili vijence i poklonili se sjenima bivših zatočenika logora smrti u ovom gradu, koji je 1915. godine osnovala Austrougarska. Među mnogobrojnim zvaničnicima, pomenu je prisustvovao i potomak žrtava dobojskog logora, Trivo Lazendić, koji je podsjetio da je logor formiran 27. decembra 1915. godine, te da je kroz njega prošlo 45.791 lice, od čega je oko 12.000 umrlo od gladi i mučenja.

- Namjera austrougarske vlasti bila je da se stanovništvo pogranične zone Gornjeg Podrinja i istočne Hercegovine ukloni sa svojih vjekovnih ognjišta - rekao je Lazendić.
On je dodao da je suštinska namjera bila stvaranje tampon-zone, koja je trebalo da razdvoji Srbe u Srbiji od Srba u BiH, što bi omogućilo lakšu i bržu asimilaciju naroda u ovom dijelu Balkana. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

http://www.fokus.ba/index.php?option...=19&Itemid=154

Spomenik zrtvama podignut 1934.g.
480px-Dobojski.logor.JPG


Quote:
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2"] - Окупациона аустроугарска власт починила је злочин етничког чишћења, настојећи да Србе из источне Херцеговине и горњег Подриња пресели и те просторе настани несрпским становништвом. С тим циљем формиран је злогласни логор у Добоју.

У логору су страдале многе српске породице из Билеће, Вишеграда, Рогатице, Фоче, Гацка, Требиња, Сарајева...
- У знак сјећања на жртве подигнут је споменик 1934. године пред којим се сада поклањамо жртвама. Страдао ми је отац и зато сам данас ту - рекао нам је Триво Лазендић из Мркоњић Града, потомак солунског добровољца.
У добојски аустроугарски логор, од 27. децембра 1915. године, када је стигао први транспорт, па до 5. јула 1917. године, када је остао без иједног логораша, било је интернирано 45.791 лице српске националности, међу којима су била 16.673 мушкараца, 16.996 жена и дјеце, 12.122 српска војника и старије особе из херцеговачког, сарајевског и романијског подручја, као и из граничних простора Србије и Црне Горе са БиХ.

У добојски логор Срби су транспортовани у отвореним жељезничким теретним вагонима.


Публикацију под називом "Добојски логор", у којој су предочени бројни подаци о жртвама и њихова свједочења, објавио је добојски новинар и публициста Душан Паравац. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

http://www.glassrpske.com/vijest/5/k...-logorasa.html

Јово С. Дракулић-Бобан, публициста
Дантеов пакао у Добоју
http://www.balvanderi.rs.ba/_sgg/ma_1.htm
 
Hiljadu devetsto petnaeste godine,u ljutim okršajima na Mačkovom kamenu,srbijanski vojnici opkoliše grupu Austrijanaca i povikaše:
-Predaj se,Švabo! -Nijesmo mi Švabe,van Srbi iz Like. A Srbin se ne predaje živ nikada. Nećeš valaj,dok je nas ovdjeka!
(Gojko Nikoliš,nav.djelo,str.9)


Ali, da su lički i kordunaški veljbabe i oficiri bili zli prema svojim vojnicima, Srbima, da su bili veći Švabe od nekog Franza iz Linza, to potvrđuju svi stari ratnici. Nikola Vujičić, zvani Sudžuk, ratovao je po Srbiji u sastavu 96. infanterijske regimente, 1914. godine.

Taj Sudžuk, puka sirotinja, pošto se vratio živ iz rata, hvalio se po selu kako je u Mačvi naticao na bajonet živu srpsku djecu: »Barnem ga, odignem u vis i zavrtim nekoliko puta«.
Sudžuk je bio čisti Srbalj, krstio se s tri prsta, znao je Očenaš-iže-jesi i slavio Krsno Ime Svetog Đurđa. E, moj Nikola Sudžuče, šta da kažemo o tebi? Da si gnjida, uš iz čarape, upljuvak, pasji nakot?
Malo je, a možda i previše. Da oplakujemo »tragediju srpstva«? I to je plitka koještarija. Tragedija je mnogo dublja i, barem zasad, bez spuštanja zavjese.Dokle doseže naše pravo da ti sudimo, ili — praštamo? (Gojko Nikoliš,nav.djelo,str.9-10)





Memoari, korijeni, stablo pavetina, Liber-Prosveta, Zagreb-Beograd 1981.


Gojko Nikoliš




http://www.znaci.net/00001/212_2.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gojko_Nikoliš
 
Iz Bileće dolazi dosta poznatih Hrvata.


http://en.wikipedia.org/wiki/Stevo_Glogovac


http://sr.wikipedia.org/sr-el/Небојша_Глоговац



Prema popisu iz 1910. godine u Austro-Ugarskoj je bilo 51.356.465 stanovnika. Od toga je Nijemaca bilo 12.010.699, Mađara 10.067.922, Čeha i Slovaka 8.475.292, Poljaka 5.019.496, Ukrajinaca 3.998.872, Slovenaca 1.349.222, Hrvata 2.900.945, Muslimana 612.137, Srba 2.032.449, Rumunja 3.224.755, Talijana 804.271, te drugih različitih naroda 860.365.



Vojni obveznici s područja Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije popunjavali su ukupno 13 pješačkih, 3 konjaničke, 5 topničkih pukovnija, nekoliko manjih postrojbi zajedničke vojske i domobranstva, te ratnu mornaricu.



79 pješačka pukovnija iz Otočca je imala dosta gubitaka na pohodu u Srbiju. Sigurno pola pukovnije su bili Srbi...
Srbi nisu bili u sastavu jedinica koje su napale Srbiju u Prvom svetskom ratu. Najbolji general austrougarske vojske general Oskar Potiorek očistio je svoje postrojbe od Srba još pre prve invazije na Srbiju.
 
Iz Bileće dolazi dosta poznatih Hrvata.


http://en.wikipedia.org/wiki/Stevo_Glogovac


http://sr.wikipedia.org/sr-el/Небојша_Глоговац



Prema popisu iz 1910. godine u Austro-Ugarskoj je bilo 51.356.465 stanovnika. Od toga je Nijemaca bilo 12.010.699, Mađara 10.067.922, Čeha i Slovaka 8.475.292, Poljaka 5.019.496, Ukrajinaca 3.998.872, Slovenaca 1.349.222, Hrvata 2.900.945, Muslimana 612.137, Srba 2.032.449, Rumunja 3.224.755, Talijana 804.271, te drugih različitih naroda 860.365.



Vojni obveznici s područja Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije popunjavali su ukupno 13 pješačkih, 3 konjaničke, 5 topničkih pukovnija, nekoliko manjih postrojbi zajedničke vojske i domobranstva, te ratnu mornaricu.



79 pješačka pukovnija iz Otočca je imala dosta gubitaka na pohodu u Srbiju. Sigurno pola pukovnije su bili Srbi...
Prestani upotrebljavati reč Srbi i prestani lagati.

Srbi nisu učestvovali u austrougarskim napadima na Srbiju tokom Prvog svetskog rata. Ali je zato ogroman broj Srba bio srpskoj vojsci i borio se protiv Austro-Ugarske na Solunskom frontu.

79. puk činili su mahom Hrvati (96%) i jako loše je prošao protiv srpskih Gvozdenjaka.
 
Srba nije bilo u 79. puku, kao ni u ostalom austrougarskim jedinicama koje su bile protiv Srbije.

http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia-Russia_relations

In 1914-1917, several formations of the Royal Croatian Home Guard within the Austro-Hungarian Army, as well as the Common Army's (K. u. K ) regiments recruited from from the Kingdom of Croatia-Slavonia (such as the 79th Infantry Regiment from Otočac), participated in the WW1 campaigns fighting against the Imperial Russian Army in Galicia and Bukovina: they incurred heavy losses in August-September 1914 and especially during the first phase of the Russian offensive in June 1916.
 
Srba nije bilo u 79. puku, kao ni u ostalom austrougarskim jedinicama koje su bile protiv Srbije.

http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia-Russia_relations

In 1914-1917, several formations of the Royal Croatian Home Guard within the Austro-Hungarian Army, as well as the Common Army's (K. u. K ) regiments recruited from from the Kingdom of Croatia-Slavonia (such as the 79th Infantry Regiment from Otočac), participated in the WW1 campaigns fighting against the Imperial Russian Army in Galicia and Bukovina: they incurred heavy losses in August-September 1914 and especially during the first phase of the Russian offensive in June 1916.
79. Lička pukovnija a da nema Srba?
Vojnika od zanata kroz stoljeća.
Beži bre..
 
Koji to istoričari kažu?
Prosvjetli nas.
Bečke vojne arhive upućuju na nešto drugo.
Zna se iz kojih krajeva je bila regrutacija vojnika za poznatu 79. pukovniju.

Počni se baviti činjenicama bez naklapanja...
Prema bečkim arhiva Srbi i Hrvati su beleženi zajedno. Tako da uopšte nisu adekvatni u vezi sa sastavom vojske u vreme austrougarske agresije na Srbiju 1914. godine.
 

Back
Top