Šopi

Ovako isto može na karti Bugarske da se docrtava šta god hoćeš. Hartija trpi sve.

85960BB0-D8F6-4764-BDB8-5DD6B632B002.jpeg
 
  • Haha
Reactions: PA8
Зар ти глава није могла смислити веће глупости?
Srpske familije u jugoistočnoj Srbiji gramatički imaju oblik plurala (porodična zadruga), a kad takva fanilija ide uz ime pojedinca onda na “ski”, smeta ti iz nekog razloga?

Srbija vam nije Bugarska pa da proglasite da tu i tu žive “samo Bugari”.Sva tvoja logika se svodi na to da imaš velikih teritorijalnih pretenzija i apetita i da stanovništvo na priželjkovanoj teritoriji proglašavaš za “bugarsko” iako te istorija i lingivistika demantuju na svakom koraku.
 
Istočna Srbija se nekada prezivala na “ski”, tj K je palatalizovano u “ć”, odnosno familije su originalno imale nazive na “ski”, nastavak donešen iz zapadnoslovenskog pordučja.
Ponovovo si uhvaćen u laži. Ajde što se niko nikad u Srbiji nije prezivao na -ski nego što u istočnoj Srbiji nisu ni postojala prezimena pre 1878/9. Postojali su samo patronimi i rodovski nazivi i nijedan nije bio na -ski. Došao si ovde da prosipaš makedonističku propagandu.
Niko živ u jugoustočnoj Srbiji sam sebe ne naziva “Šopi”, samo veoma mala grupa oko Vlasinskog jezera, i okolina Sofije - govore prelaznim dijalektom koji ima osobine i zapadne i istočne južnoslovenske podgrupe.
Još jedna laž. Kao Šopi se osećaju i ljudi u Babušnici, Crnoj Travi i Dimitrovgradu, a ne samo na Vlasini. Lepo ti je gore postavljena emisija gde čovek iz Dimitrovgrada kaže da su oni Šopi, a ti nastavljaš da širiš neke gluposti.
 
Смањите доживљај вас двојица.
Šta može da se očekuje na temi na kojoj se pasivno posmatra redefinisanje stvarnosti onako kako odgovara velikodržavnim ambicijama susedne Bugarske?

Po popisu iz 2011 u Srbiji žive i Šopi i “Torlaci”, tako se izjašnjava 256 stanovnika Republike Srbije, a ima i 28 “Torlaka”. Svaki pokušaj preimenovanja Srba koji govore staroštokavskim dijalektom se završava na jedan isti način: proglašavanjem bar pola Srbije za “Bugarsku”, dok oni radikalniji, kao Boris T zahtevaju i veliku Bugarsku sve do zapadno od linije Srem-Prizren, bez obzira da li se neko poziva na ‘Cvijića’ ili npr na Pajsiju Hilandarca.

Popis iz 2011 je pokazao da po nacionalnoj prpadnosti u Srbiji žive i Cincari, Aškalije, Šopi, Torlaci, Šokci... Cincara ima 327, Aškalija - 1307, Šopa - 256. Imamo i Torlac - 28, ali i Šokce - 302...
 
Šopi su jedino u Babušnici, Dimitrovgradu, Pirot, deo Surdulice uz granicu, deo Crne Trave. Onakve mape gde se Šopi ucrtavaju do Aleksinca i Zaječara su budalaštine. Čak ni Bosilegrad ne spada u šopske krajeve.
Kao Šopi se izjašnjava veoma mala grupa iz okoline Sofije, mogu se naći samo do Vlasine. Ostalo su konstrukcije. Kaži, koliko to ima “Šopa” u Pirotu? Nišu? Beloj Palanci? Babušnici? Knjaževcu? Svrljigu? Nula - niko se tako ne izjašnjava niti se tako izjašnjavao.

Jedini kod kojih je egzarhistička velikobugarska propaganda delovala su bili Cincari - odatle oni “Bugari” po palankama i gradovima jugoistočne Srbije. I to zato što su romanizovani urbani Cincari imali veliki otpor prema grčkoj crkvi. Srpsku crkvu Osmanlije nisu tolerisale.
 
Kao Šopi se izjašnjava veoma mala grupa iz okoline Sofije, mogu se naći samo do Vlasine. Ostalo su konstrukcije. Kaži, koliko to ima “Šopa” u Pirotu? Nišu? Beloj Palanci? Babušnici? Knjaževcu? Svrljigu? Nula - niko se tako ne izjašnjava niti se tako izjašnjavao.

Jedini kod kojih je egzarhistička velikobugarska propaganda delovala su bili Cincari - odatle oni “Bugari” po palankama i gradovima jugoistočne Srbije. I to zato što su romanizovani urbani Cincari imali veliki otpor prema grčkoj crkvi. Srpsku crkvu Osmanlije nisu tolerisale.
Alo, koji je tvoj problem da negiraš da Šopi postoje kao subetnička skupina? Jel oćeš da ti se izjasnjavaju kao Šopi po nacionalnosti?
 
Srpsku crkvu Osmanlije nisu tolerisale.
Naprotiv, Osmanlije su tolerisale i otvoreno podržavale srpsku crkvu krajem 19. veka kao protivtežu Egzarhiji. Čak su osmanske vlasti otvoreno stajale na srpsku stranu i dozvoljavali otvaranje srpskih škola u krajevima gde nije bilo Srba. 1897. su dozvolili osnivanje srpske crkvene opštine u Ohridu iako je brojala samo 20 članova.
 
Nisu oni Bugarizovani nego su njihovi rođaci u susednom Trgovištu i Surdulici posrbljeni. Na spomenicima u Trgovištu od pre 100 godina još stoje imena kao što su Simeon, Stanijan, Vasil, Božil, Krsto, Tase...


Da, slava i svetac imaju iste korene, sa nekim manjim razlikama u obredu i običajima.
Razlike su velike - poreklo je različito slava je srpski prehrišćanski običaj: daća u slavu predaka, a sveci i razni vašari na dan ovog ili onog sveca su nasleđeni i adaptirani od praznika u slavu slovenskih bogova ili usvojeni od romanizovanih starosedelaca Balkana - festivali plodnosti i sl, počev od Kolęde/Kolede/Božića koji se tako rado proglašava za ekskluzivno “bugarski” praznik iako se za njega zna baš u celokupnom slovenskom svetu.

O nepostojećoj rodbini stanovnika Trgovišta i Surduluce (da je “bugarsko” Trgovište bi se zvalo “TArgovište”) nema potrebe, samo bih tebe, Borisa T i Han Acu podsetio da svaku srpsku dijalekatsku reč koju proglasite za “bugarsku” za svaki slučaj potražite i u nekom hrvatskom dijalektploškom rečniku, a i u rečniku nekog južnijeg zapadnoukrajinskog dijalekta, pa onda i rusinskog i slovačkog, čisto da se ne iznenadite.
 
Poslednja izmena:
Razlike su velike - slava je srpski prehrišćanski običaj: daća u slavu predaka, a sveci i razni vašari na dan ovog ili onog sveca su usvojeni od romanizovanih starosedelaca Balkana - festivali plodnosti i sl, osim Kolęde/Kolede/Božića koji se tako rado proglašava za ekskluzivno “bugarski” praznik.
Jel imas ti dokaze za to? Ako imas podhitno treba obavestiti etnografski muzej.
 
Poslednja izmena od moderatora:
I dok ti se priviđaju Cincari Bugari ipak istorija govori sledeće, od petorice osnivača Niškog komiteta 1874. čak trojica nisu bili Srbi nego Cincari. Vođa Srba u Nišu pre oslobođenja bio je Cincarin iz Grčke koji se potpisivao kao Georgios Blesides.
Okani se ti istorije, Amerikanac, slabo to vama preko bare ide.
 
Poslednja izmena:
Какве везе бре, ова мапа Турске има са Шопима?
Pronađi gde to u Srbiji neko samog sebe naziva “Šop”, samo u prelaznij zoni između srpskih govora i južnih zapadnobugarskih baš par sela severno od Bosilegrada u kojima je na popisu 1981. postojala i jugoslovenska većina - ti ljudi nisu Srbi i ne osećaju se kao Bugari), kraj se zove Vlasina-Rid i tu stvarno ima par šopskih sela.

“Šopluk” i “Šopi” su strogo egzonimi u Srbiji, niko živ iz jugoistočne Srbije samog sebe tako ne naziva.
 
@Meliot
Veliki problem na forumu je i u tome što se u Srbiji o govoru jugoistočne Srbije zna isključivo iz filma Zona Zamfirova - naveliko se pozajmljivalo iz vranjanskog i možda makedonskog (oba zvuče mnogo poetičnije, veruj mi na reč) - “zboruva”, “gu, gi, ga” i slično nikako ne mogu da se čuju u delu Srbije o kojem je ovde reč.

Za razliku od bugarskog i makednoskog, govori jugpistočne Srbije imaju tri člana: “no, vo, i to” (primeri: ‘deteno’ - ono dete o koje smo ranije pomenuli, ‘detevo’ - ovo dete, ‘deteto’ zamenjuje nominativ uz još nekoliko padeža (nema opšteg padeža), uz široko korišćenja ona druga člana) , i mnogo više padežnih oblika nego u bugarskom - menjaju se i imenice i bez obzira na član, a već lične zamenice imaju po 3-4 različita padežna oblika, sa sve (skoro obaveznim) predlozima i postpozitpvnim ćlanom. Promene u gramatici i usvojena neslovenska (latinska) leksika jasno ukazuju na dug razvoj u blizini govornika vulgarnog latinskog - Vlasi.
 
Alo, koji je tvoj problem da negiraš da Šopi postoje kao subetnička skupina? Jel oćeš da ti se izjasnjavaju kao Šopi po nacionalnosti?
“Šop” je egzonim koji su egzarhisti koristili za stanovništvo jugoistočne Srbije. Šopi žive samo u okolini Sofije i na malom jezičku teritorije zapadno od nje, sve do Vlasine. Nalaze se nešto južnije i istočnije od dela Srbije koji ti tako nazivaš.
 
I dok ti se priviđaju Cincari Bugari ipak istorija govori sledeće, od petorice osnivača Niškog komiteta 1874. čak trojica nisu bili Srbi nego Cincari. Vođa Srba u Nišu pre oslobođenja bio je Cincarin iz Grčke koji se potpisivao kao Georgios Blesides.
Okani se ti istorije, Amerikanac, slabo to vama preko bare ide.
Kod Cincara je egzarhistička propaganda imala veoma lepog odjeka, rivalitet između balkanskih govornika vulgarnog latinskog i Helena je postojao još od doba Basileia Rhomaion, oni su se stvarno izjašnjavali od reda kao Bugari i bili glavna nada velikobugarskih Egzarhista.
 
I dok ti se priviđaju Cincari Bugari ipak istorija govori sledeće, od petorice osnivača Niškog komiteta 1874. čak trojica nisu bili Srbi nego Cincari. Vođa Srba u Nišu pre oslobođenja bio je Cincarin iz Grčke koji se potpisivao kao Georgios Blesides.
Okani se ti istorije, Amerikanac, slabo to vama preko bare ide.
Tadašnja turska varoš Niš nije ni izdaleka bila reprezentativna što se tiče etničke pripadnosti stanovništva okoline.
 
Poslednja izmena:
I dok ti se priviđaju Cincari Bugari ipak istorija govori sledeće, od petorice osnivača Niškog komiteta 1874. čak trojica nisu bili Srbi nego Cincari. Vođa Srba u Nišu pre oslobođenja bio je Cincarin iz Grčke koji se potpisivao kao Georgios Blesides.
Okani se ti istorije, Amerikanac, slabo to vama preko bare ide.
Nisu svi ljudi koji su nazivani Cincarima bili potuno grcizirani kako ti ovde predstavljaš. I gradska populacija govornika jezika koji je nešto više ličio na vulgarni latinski nego na grčki je nazivana Cincari, iako su bili bliži Merovlasima nego Grcima. Oko njihovog porekla (ima ih još malo u Albaniji) se još i dan danas žestoko glože Rumunija i Grčka - baš oni koji nisu imali pro-grčka osećanja, tj grčku nacionalnu svest su bili veoma lak plen Egzarhije.
 
  • Haha
Reactions: PA8

Back
Top