SOLUN

Crkva Sv.Dimitrija gde se nalaze njegove mosti; srpsko groblje na Zejt.; Bela kula pored setalista na moru; iskopine starog grada pored crkve sv. Dimitrija,....
 
htela bih malo da ozivim ovu temu...
u grckoj(pefkohori) i naravno jedan dan planiram da provedem u solunu-u sopingu :)
e,cula sam da tamo postoje tzv.magacini koznih jakni gde su cene jako smesne. zanima me moze li mi neko objasniti gde se tacno nalazi neki od njih?
videla sam ovde da su ljudi pisali o mestima za soping,ima li neko nesto da doda??? :)
unapred hvala!
 
Mi smo odvojili za Solun ceo dan, a kako sam prvi put u poseti Grčkoj, prelepo je, moraću opet da posetim ovaj grad, a za iole ozbiljno upoznavanje grada treba minimim par dana.

Inače, šoping u Solunu mi je sasvim običan, možda u Kosmosu nije bilo rasprodaja, pa sve čega sam se dotakao nije bilo ispod 100 Eura.

Evo par slika,

1000-soping.jpg


Kosmos-Solun.jpg
 
BIO SAM MNOGO PUTA U SOLUNU.TAKO SE OSECAM KAO KOS KUCE.MISLIM DA JE NAJBOLJE PUTOVATI KOLIMA..
uOPSTE,gRCKA ME STRASNO PRIVLACI,A SOLUN JE STARI GRAD.NAJVISE VOLIM da odem na tvrdjavu uvece,popijem kafucu Sa
ZENOM,I PO NEKI UZO..pogled je fantastican.takodje volim uvece da odem u restoran na tv tornju,sve vidim kao na dlanu.
 
Jedno mesto sa najtoplijom preporukom :ok:
Ne nalazi se lako ... ali vredi svake potrage ... stolovi su postavljeni u najuzoj ulicici koju sam videla
ali uzivanje u hrani napravljenoj po receptima iz svih delova Grcke sa ostrvima ... vredi svake muke .
Pritom su cene smesne u odnosu na ostale restorane .

img75533.jpg


- - - - - - - - - -

img75523.jpg
 
nepoznato al vrlo ukusno ... rekla bih da je ili kuvani suvi grasak ili zelena leca ... pasirano i zacinjeno maslinovim , limunom , ...

img75543.jpg


- - - - - - - - - -

salata ... al poenta je u nekom njihovom specijalnom siru


img75553.jpg
 
Ako se dobro secam ... to sve sa jos vinom ... nije kostalo vise od 20 evra

Nazalost sad ne mogu naci slike lokala zastalog negde u davno proslom vremenu sa podovima od dasaka koji krckaju dok hodate , rasklimatanim drvenim stolicama , dzuboksom koji je davno odsvirao svoje , visokim plafonima .... zataknutim platsticnim cvecem za staru fotografiju ... mirisom vremena koje samo na tren mozes uloviti na takvim mestima ... za mene , komplet dozivljaj

Studenti Grci ... sa cijeg sam stola sve prepisivala ... sta njima to i nama na sto :D
a kad neznas sta valja ... pogledaj sta domaci jedu ... pun pogodak :ok:

img75513.jpg
 
Solun 2012 grad koji ima dusu
SOLUN: KRATKA ISTORIJA
Solun je, za istoričare, jedan od najzanimljivijih gradova u Grčkoj. Osnovan je oko 315. p.n.e. što se poklapa sa početkom helenističkog doba. Naslednik makedonskog carstva Kasander, muž Thessaloniki, polusestre Aleksandra Velikog  i ćerke Filipa II osniva grad na 26 lokacija razbacanih po Termajskom zalivu  i naziva ga po imenu svoje žene. 
U II veku p.n.e. grad je, poput ostatka Grčke i Male Azije, pod Rimskim carstvom. 1432. Solun postaje dio Otomanskog carstva pod kojim će biti oko pet vekova. Za to vreme Solun postaje multikulturalni i kosmopolitski grad čije su, pored Grka, glavne zajednice, Jevreji i Turci. 1912. Solun je inkorporiran u grčku državu. 



1-2.jpg


 
Poslednja izmena:
Grad je uvek bio na raskrsnici istoka i zapada, te su ovim prostorom prošli Avari, Goti, Rimljani, Sloveni, Turci. Sve je to ostavilo traga i doprinelo da se Solun značajno razlikuje od Atine sa naglašenim istočnjačkim uticajem, brojnim restoranima i tavernama, prodavnicama obuće i odeće, nadaleko čuvenim zlatarama, ali i brojnim spomenicima iz perioda Vizantije. Neki ga nazivaju i grčki Konstantinopolj. Za mene je bio iznenađujući podatak, da je ovaj grad od 1430 do čak 1912 godine bio pod turskom vlašću. Ovde je rođen Kemal Ataturk, otac savremene Turske, a njegova rodna kuća je danas pretvorena u Konzulat Turske.

Sa oko milion stanovnika glavni je grad severne Grčke i oblasti egejske Makedonije.

6-1.jpg


7-1.jpg
 
Poslednja izmena:
Iz rimskog perioda najstariji spomenici su Galerijev Slavoluk i Rotonda. Ne zna se tačno koja je prvobitna namena Rotodne bila, možda su se ovde odžavale razne manifestacije nekada, a danas je to Crkva posvećena Svetom Đorđu. Solun tokom vizantijskog perioda imao 565 crkava, koje naravno nisu sve očuvane.

10-1.jpg


11-1.jpg
 
Najpoznatija je Crkva Svetog Dimitrija, koji je zaštitnik grada. Crkva je podignuta na ostacima rimskog kupatila, više puta je rušena i obnavljana, današnji izgled je dobila 1949 godine kada je i otvorena za vernike. Ispod crkve je kripta koja je danas muzej, a ovde je i kivot sa moštima Svetog Dimitrija.

14-1.jpg


15-1.jpg
 
Sasvim sigurno najpoznatiji simbol grada je Bela kula, koja je jedina takva građevina na samoj obali zaliva Termaikos odnosno Solunskog zaliva. Nastala je u 15 veku i služila je kao tamnica, te je stoga sve do 19 veka nosila naziv “Krvava kula” kada je prefarbana u belo i od tada nosi naziv Bela kula. Visoka je 37 metara. Ako imate snage i želje možete se uzanim stepeništem popeti na vrh, odakle je, kako kažu, najlepši pogled na grad i zaliv.

21-1.jpg


 

Prilozi

  • 21.jpg
    21.jpg
    31,7 KB · Pregleda: 6
Još u trećem veku postojala je crkva na mestu sadašnje Crkve Svete Sofije. U 8. veku sadašnja struktura podignuta je na osnovu Crkve Svete Sofije (Aja Sofije) u Carigradu. Nakon što su krstaši u četvrtom krstaškom ratu zadobili grad crkva je postala latinska katedrala sve dok grad nije vraćen Vizantijskom carstvu 1246 godine.
Posle osvajanja Soluna od strane turskog sultana Murata II 29. marta 1430. godine, crkva je pretvorena u džamiju. Crkva je ostala džamija sve do oslobođenja Soluna u balkanskim ratovima 1912 — 1913. kada joj je vraćen krst. Crkva je dosta oštećena za vreme Velikog solunskog požara 1917. Kupola crkve obnovljena je 1980, mozaici su očišćeni i crkva danas predstavlja jedan od najvažnijih spomenika paleohrišćanske i vizantijske kulture u Solunu izgrađenu u vreme kada je Solun bio drugi po veličini grad u Vizantiji posle Konstantinopolja (Carigrada). Crkva Svete Mudrosti zajedno sa Gul džamijom u Istanbulu (verovatno nekadašnja Crkva Svete Teodosije) i Kalenderhane džamijom (nekadašnja Crkva Bogorodice Kirotise) predstavlja jedan od glavnih arhitektonskih primera vizantijskog krsta koji je tipičan za epohu srednje vizantijskog perioda.
U epohi Ikonoborstva apsida crkve bila je ukrašena zlatnim krstom, slično kao Crkva Svete Irene u Carigradu. Krst je zamenjen likom Bogorodice od 787. do 797. godine, posle pobede poštovalaca ikona. Mozaik koji se sada nalazi u kupoli crkve predstavlja vaznesenje Isusa Hrista sa natpisom iz dela 1:11 vi ljudi Galilejci što stojite i gledate u nebo. U kupoli se takođe nalaze svih 12 apostola, Bogorodica kao i dva anđela. Crkva je upisana u svetsku kulturnu baštinu 1988 godine. Nalazi se u strogom centru grada Soluna u ulici Svete Sofije (svete mudrosti). Crkva pripada grupi paleohrišćanskih i vizantijskih spomenika u Solunu. Pored nje u ovoj grupi nalaze se crkva svetog dimitrija, crkva Panagia Halkeon, crkva Svetog Nikole, crkva Svetog Đorđa (rotonda), galerijev trijumfalni slavoluk (kamara), crkva svetih apostola, crkva Svetog Pantelejmona i manastir Svetog Davida (manastir Latomos).
39-1.jpg


40-1.jpg


http://www.dodaj.rs/f/3c/46/3WqRadBT/41.jpg
 

Prilozi

  • 40.jpg
    40.jpg
    53,9 KB · Pregleda: 5
Glavni trg, koji je i samo srce grada je Aristotelov trg, što ne čudi jer je on ovde rođen. Trg je prostran, sa mnogo kafića prepunih uglavnom mladima, ali nije ništa neobično videti i one malo starije. Jedan od možda najlepših hotela Electra palace je na samom trgu pa ako imate mogućnosti, posetite njegovu terasu na krovu odakle je nezaboravan pogled na more i ceo grad.


 
Obavezno u vaš plan obilaska grada uvrstite i Srpsko vojničko groblje-Zejtinlik. Ono je za našu istoriju veoma značajno, jer je tu na mestu nekadasnje srpske poljske bolnice u I svetskom ratu 1916 godine nastalo vojničko groblje. U Solunu je bila najveća vojna baza na Balkanu, pa je tu sahranjeno 21.000 vojnika, od toga 8000 Srba. Ulaz je slobodan i obavezno u kripti zapalite sveću za večnu slavu srpskih junaka i saslušajte kratku priču čuvara Đorđa Mihajlovića, koji je već treća generacija čuvara iz iste porodice Mihajlović.

25-1.jpg


26-1.jpg
 

Back
Top