Škutor Kićo
Ističe se
- Poruka
- 2.809
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Kako je Raška bila nebitna kad vam je to prapostojbina na Balkanu i jedino pravo srce Srbije. Ne znam previše o povijesti Duklje, al taj isti Stefanja je napravia ovo njenim gradovima, a tamo su vladali Vojislavljevići koji su bili Srbi po vama:Jesi ti svjestan da je Stefan Nemanja rođen u Ribnici kod Podgorice, a da je Konstantin Bodin stolovao u Skadru? Jesi li svjestan da je sjever CG plus jugozapad Srbije (istorijska Raška) izolovana i hladna planinska oblast u kojoj nije bilo nikakvih uslova za razvoj? Raška je bila nebitna periferija Srbije odnosno srpskih zemalja do 12-og vjeka. U 12-om vjeku dobija na značaju, ali gubi značaj 13-om vjeku kad se centar Srbije seli na Kosovo.
Zato ste se i naseli podno Dinare da se osjećate kao kod kućeEvo kakve temperature mogu biti na sjeveru Crne Gore. Tamo se i ljeti ljudi noću pokrivaju sa ćebadima ili nečim još debljim. Gore od Like!
Pogledajte prilog 1803762
@Škutor Kićo

U tom gore tekstu stoji da je Stefan Nemanja obnovio svoju domovinu i rodno mjesto, svoju istinsku zemlju predaka koju je grčki narod držao silom. Dakle oslobodio je Zetu srpsku zemlju od grčkih okupatora! Nije išao jurišali na Carigrad ili Malu Aziju što je iskonski grčko.Kako je Raška bila nebitna kad vam je to prapostojbina na Balkanu i jedino pravo srce Srbije. Ne znam previše o povijesti Duklje, al taj isti Stefanja je napravia ovo njenim gradovima, a tamo su vladali Vojislavljevići koji su bili Srbi po vama:
Osvajanje Zete
"Nakon napredovanja prema jugu i istoku , Nemanja je napao bizantskog vazala, kneza Mihaila III. od Duklje (1162. – 1186.), iz vladajuće dinastije Vojislavljevića . Tijek osvajanja nije poznat, ali se već spominje kao vladar Kotora u siječnju 1186. , pa se vjeruje da je do tada preuzeo kontrolu nad cijelom Zetom.
U toj kampanji osvojio je gradove: Danj , Sard , Drivast , Skadar , Svač , Ulcinj , Bar , Risan , a u njegovim životopisima navodi se sljedeće o stradanju gradova u kojima su bizantski pristaše (u životopisima nazvani Grcima) pružili otpor:
Obnovio je Dioklecijanu i Dalmaciju , svoju domovinu i rodno mjesto, svoju istinsku zemlju predaka, koju je grčki narod držao silom, i gradove u njoj, izgrađene njihovim rukama, tako da se grčka regija nazvala ... A onaj koji je napustio, utvrdio je i u njega prenio svoju palaču, koja je tamo i danas. Ostale gradove je srušio i razorio, a njihovu slavu pretvorio u pustoš, istrijebio je grčko ime, tako da se njihovo ime nikada ne bi spomenulo u toj regiji. Ostavio je svoj narod u njima neozlijeđen da služi njegovoj državi, sa strahom i uz danak koji je odredio Sveti.
...gradove koje su sagradili uništio je i njihovu slavu pretvorio u pustoš, i njihovo ime se više nije pamtilo u tom kraju...
Samo je Kotor bio pošteđen ovih bitaka i razaranja, koji je Nemanja dodatno utvrdio i tamo sagradio svoj dvorac . Potonje, vezano uz danak, ukazuje na to da gradovi nisu bili potpuno uništeni."
Podnožje Dinare nema nikakvih sličnosti sa Raškom. Podno Dinare smo došli iz Bosanske Krajine, a u BK većinom iz istočne i stare Hercegovine (sa područja između Neretve i Nikšića).Zato ste se i naseli podno Dinare da se osjećate kao kod kuće![]()
Po vama ovi Crnogorci onda nisu narod/pleme već stanovnici te pokrajine?Pojavila se u 15-om vjeku, ali se nije odnosila na ovo što je danas Crna Gora. Već samo na Cetinje i par okolnih brda. Crna Gore se vjekovima širila sa te mokro teritorije sticajem istorijskih okolnosti, da bi tek 1945. dobila današnje granice.

To je iz vaše wikipedije pa ne čudi ni najmanje da ćete izdramtizirat najviše šta možete kako bi to prikazali isključivo vašim zemljama na koja jedino vi imate prava.U tom gore tekstu stoji da je Stefan Nemanja obnovio svoju domovinu i rodno mjesto, svoju istinsku zemlju predaka koju je grčki narod držao silom. Dakle oslobodio je Zetu srpsku zemlju od grčkih okupatora! Nije išao jurišali na Carigrad ili Malu Aziju što je iskonski grčko.

Ajde, ajde kad bi stisla bura s Dinare plakali su vaši za DurmitoromPodnožje Dinare nema nikakvih sličnosti sa Raškom. Podno Dinare smo došli iz Bosanske Krajine, a u BK većinom iz istočne i stare Hercegovine (sa područja između Neretve i Nikšića).

Lepo!@Ovi jedan @Škutor Kićo @Slavan @Casual Observer @АнаиванГорд @FDDD @Perperius @Лекизан
Pravoslavna crkva Svetog Đurđa (podignuta 1618) u mom selu Plavnu kod Knina. Prva slika je iz Maja ove godine za Spasovdan seosku slavu. Bio sam prisutan tamo na taj dan. Okupilo se na stotine Plavanjaca i potomaka istih koji su došli iz Srbije, RS i dijaspore.
Pogledajte prilog 1810957
Pogledajte prilog 1810958
Manje vise sve migracije hrvata hercegovine i zagore od 1743. Tako da sve spike o pokatolicavanju padaju u vodu. Kako su u 26 g mlečani uspili pokatoliciti hrvate zagore, a turci nisu u 200 g?Šta s tim?
Sta im znaci zvani bukvic?Evo i popisa Polače pored Knina takođe pravoslavnog sela iz iste godine.
Ponekad su pisali nadimke, ali baš rjetko. Dakle 1735. je upisan Vido Mirković zvani Bukvić (nadimak). Kasnije je taj nadimak postao prezime, ali se ono vremenom modifikovalo u Bukva. Na Polači je bilo i Mirkovića i Bukvi do nedavno. Očito su Bukve ogranak Mirkovića. A to što slave i jedni i drugi Mitrovdan samo dodatno učvršćuje prethodno navedeno bazirano na činjenici iz popisa.Sta im znaci zvani bukvic?
Zar su pisali nadimke?
Čuj stipan martićPonekad su pisali nadimke, ali baš rjetko. Dakle 1735. je upisan Vido Mirković zvani Bukvić (nadimak). Kasnije je taj nadimak postao prezime, ali se ono vremenom modifikovalo u Bukva. Na Polači je bilo i Mirkovića i Bukvi do nedavno. Očito su Bukve ogranak Mirkovića. A to što slave i jedni i drugi Mitrovdan samo dodatno učvršćuje prethodno navedeno bazirano na činjenici iz popisa.
Vidim da se tema zove 'Porijeklo prezimena i rodova', tako da bih rekao kako se tamo priča o pojedinačnim rodovima i njihovom porijeklu.Manje vise sve migracije hrvata hercegovine i zagore od 1743. Tako da sve spike o pokatolicavanju padaju u vodu.
Mlečani su duže od 26 vladali Zagorom. Najveći dio Zagore je bio 108-114 godina pod mletačkom vlašću (1683/89-1797), a manji dio 79-80 godina (1717/18-1797).Kako su u 26 g mlečani uspili pokatoliciti hrvate zagore, a turci nisu u 200 g?
Na mletačkom popisu iz 1709. i onom iz 1735. godine među pravoslavnim rodovima u Zagori se poprilično javljaju ikavske forme. Npr. ima dosta Stipana, onda današnje Stjelje (prezime) su upisani kao Stilići, današnji Bjelinići su upisani kao Bilinići, današnji Bjelobrci su upisani kao Bilobrkovići itd. U novije doba na Polači nije bilo Martića, ali ih je bilo na obližnjem Žagroviću. To su vrv. isti Martići. Od Martića sa Žagrovića je Mile Martić.Čuj stipan martić
Ko ne bi pomislio da je hrvat na prvu
i dalje nema dokaza o pokatolicavanjuNa mletačkom popisu iz 1709. i onom iz 1735. godine među pravoslavnim rodovima u Zagori se poprilično javljaju ikavske forme. Npr. ima dosta Stipana, onda današnje Stjelje (prezime) su upisani kao Stilići, današnji Bjelinići su upisani kao Bilinići, današnji Bjelobrci su upisani kao Bilobrkovići itd. U novije doba na Polači nije bilo Martića, ali ih je bilo na obližnjem Žagroviću. To su vrv. isti Martići. Od Martića sa Žagrovića je Mile Martić.
Govori o migracijama iz dalmacije u bih i obrnutoVidim da se tema zove 'Porijeklo prezimena i rodova', tako da bih rekao kako se tamo priča o pojedinačnim rodovima i njihovom porijeklu.
Opet su se mišali s ovima iz turske. Tipa ja iman predaka iz zagvozda i iz primorja. Ovi prvi pošli jer su tu dobili zemlju a ovaj primorac jer je bio siročeMlečani su duže od 26 vladali Zagorom. Najveći dio Zagore je bio 108-114 godina pod mletačkom vlašću (1683/89-1797), a manji dio 79-80 godina (1717/18-1797).
Ikavske forme u imenima i prezimenima kod pravoslavaca u Zagori na popisima u prvoj polovini 18-og vjeka koje se uglavnom gube (prelaze u jekavske) na popisima od druge polovine istog vjeka su misterija za sebe. Nema to veze sa pokatoličavanjem, to je drugi par opanaka.i dalje nema dokaza o pokatolicavanju
HmIkavske forme u imenima i prezimenima kod pravoslavaca u Zagori na popisima u prvoj polovini 18-og vjeka koje se uglavnom gube (prelaze u jekavske) na popisima od druge polovine istog vjeka su misterija za sebe
Mene vise brinu hrvati koji govore da nisu isti narod s bosanskin hrvatima. Nema to veze sa pokatoličavanjem, to je drugi par opanaka.