Сјеверна Далмација

[Frontiersman]

Svi što gube se ljute....ispjevao je Srbin..Đorđe Balašev..a ne Balašević.

Ne lupaj, baš je Balašević.

Odi na podforum "Politika"...tamo ćeš se upoznati što braća misle o vama..zapadno od Drine pogotovo sa prostora Hrvatske....ni pas sa maskom da pojede. ..

A ti da iziđeš vani i dodirneš malo travu. Stvarni svijet je malo drukčiji od raznih anonimusa na internetu.

 

[2ličan]

Ne lupaj, baš je Balašević.

Citat:

Njegovi su se do rata 1941. prezivali Balašev, .....O tome Balašević kaže: "Sigurno je da tada u porodici nije bilo Mađara, no moj se deda Đoka, koji je iz nekih razloga bio veliki pravoslavac, stalno se bojao da će ga Mađari pomađariti, te je 1941. otišao k matičaru i pazario ovo -ić. No, kako nam se sudbina zna narugati, moj se ćale Jovan zagledao u moju majku Veroniku Elviru Matildu Dolenec, napola Mađaricu, napola Hrvaticu, kako je moj deda izračnao. Tako ja imam mađarske krvi protiv koje se moj stari toliko borio, no mislim da je sudbina od mene napravila sasvim dobar mišung.

A ti da iziđeš vani i dodirneš malo travu. Stvarni svijet je malo drukčiji od raznih anonimusa na internetu.

Hoću..izaći ću..svakako...primijetio sam da ti ular nisam dobro namjestio..ne obadaj se..anonimuuuuse.

 

[Frontiersman]

Citat:

Tako je nastalo njegovo prezime. Nije on bio Balašev.

 

[Лекизан]

Српска православна црква посвећена Рођењу Светог Јована Крститеља у Бенковцу, Равни Котари, епархија Далматинска.
Црква је подигнута још давне 1590. године а данашњи изглед добија 1885. године.

 

[Ovi jedan]

Obzirom na puste Srbe i pravoslavce po Dalmaciji jel ima koja srpska crkva ili manastir stariji od 16.st. na tom području ili su svi sagrađeni nakon prodora Osmanlija?

 

[Лекизан]

Obzirom na puste Srbe i pravoslavce po Dalmaciji jel ima koja srpska crkva ili manastir stariji od 16.st. na tom području ili su svi sagrađeni nakon prodora Osmanlija?

Углавном из времена продора Турака и касније, што се православаца тиче.

 

[Ovi jedan]

Углавном из времена продора Турака и касније, што се православаца тиче.

Zar ima nekih drugih srpskih crkava po Dalmaciji(i Hrvatskoj), a da nisu pravoslavne?

 

[Лекизан]

Zar ima nekih drugih srpskih crkava po Dalmaciji(i Hrvatskoj), a da nisu pravoslavne?

Данас нема, у средњем веку је било, пример ти је баш Дубровник, град са српским становништвом и римокатоличком вером, отуда и покрети Срба католика у време народних препорода.

 

[Frontiersman]

Углавном из времена продора Турака и касније, што се православаца тиче.

Ima u južnoj Dalmaciji i ranije.

 

[Лекизан]

Ima u južnoj Dalmaciji i ranije.

Овде причамо о северној.

 

[Zvonimir Božić]

@Zvonimir Božić

Isto je i sa popisom stanovnika Primoštena iz vremena Turaka.

 

[Ebisclaus]

Neka imena, prezimena ili patronimi iz Dalmatinske Zagore u 13-om, 14-om i početkom 15-og vjeka. Ima Vidoje, Obrad, Nemanja, Ljuboje, Petko, Bogdan, Radić itd, ali zanimljivo nijednog Krešimira, Hrvoja, Tomislava, Zvonimira, Borne, Zdeslava, Mislava, Trpimira, Porge, Domagoja, Kluka, Muhla, Lovela ili Kosena.

Pogledajte prilog 1753358


@FDDD @Ovi jedan @SeverZapad @Mrkalj @Ebisclaus @Perperius @leki1 @Лекизан @Slavan @Pumpaj Dinstanović @2ličan @snouden @Škutor Kićo @ZabranjeniLegenda

Ovo je falsificirani popis kojeg od strane Jezuita. U originalu piše

Vidoje (Srbin) - 1336. ima braću Srbe
Biloje (Srbin)
Stipan (Srbin)
Jure (Srbin)
Itd.

 

[Zvonimir Božić]

Kad govorimo o Sjevernoj Dalmaciji, ona je po svoj prilici bila centar srednjovjekove hrvatske države, govornika čakavskog jezika i kasnije, hrvatskog plemstva (kad je Ugarska osvojila Hrvatsku). Međutim, popisi od 17. stoljeća pa nadalje, pokazuju da je broj pravoslavaca na tom području (osim uz more), oko 70 %. Sve da među ovih 30 % katolika nema ni jednog pokatoličenog pravoslavca, opet nam postaje jasno da je u etogenezi današnjih stanovnika Sjeverne i Srednje Dalmacije udio pravoslavnih štokavaca značajan, ako ne i većinski.

Ti štokavci dolaze s područja srpske srednjovjekove države, pripadnici su srpske pravoslavne crkve, slave slavu, imaju srpska imena, čuvaju srpska predanja. Možda ne možemo govoriti u Srbi u današnjem smislu riječi, ali čakavci u Šibeniku tada nisu ništa više Hrvati, nego što su ti pravoslavni štokavci Srbi.

Početkom 20. stoljeća, pravoslavaca na tom istom prostoru nema ni 20 %. To nam govori da je više tih štokavaca napustilo pravoslavlje, nego što je u njemu ostalo. Prema tome, dobar dio današnjih Hrvata Sjeverne i Srednje Dalmacije potječe od tih pravoslavnih štokavaca, za koje, vjerujem da možemo reći da su bili Srbi u smislu da je njihov kolektivni identitet bio izgrađen na srpskom pravoslavlju i srpskim predanjima i sjećanjima na srpsku državu.

 

[Ovi jedan]

Kad govorimo o Sjevernoj Dalmaciji, ona je po svoj prilici bila centar srednjovjekove hrvatske države, govornika čakavskog jezika i kasnije, hrvatskog plemstva (kad je Ugarska osvojila Hrvatsku). Međutim, popisi od 17. stoljeća pa nadalje, pokazuju da je broj pravoslavaca na tom području (osim uz more), oko 70 %. Sve da među ovih 30 % katolika nema ni jednog pokatoličenog pravoslavca, opet nam postaje jasno da je u etogenezi današnjih stanovnika Sjeverne i Srednje Dalmacije udio pravoslavnih štokavaca značajan, ako ne i većinski.

Ti štokavci dolaze s područja srpske srednjovjekove države, pripadnici su srpske pravoslavne crkve, slave slavu, imaju srpska imena, čuvaju srpska predanja. Možda ne možemo govoriti u Srbi u današnjem smislu riječi, ali čakavci u Šibeniku tada nisu ništa više Hrvati, nego što su ti pravoslavni štokavci Srbi.

Početkom 20. stoljeća, pravoslavaca na tom istom prostoru nema ni 20 %. To nam govori da je više tih štokavaca napustilo pravoslavlje, nego što je u njemu ostalo. Prema tome, dobar dio današnjih Hrvata Sjeverne i Srednje Dalmacije potječe od tih pravoslavnih štokavaca, za koje, vjerujem da možemo reći da su bili Srbi u smislu da je njihov kolektivni identitet bio izgrađen na srpskom pravoslavlju i srpskim predanjima i sjećanjima na srpsku državu.

Aj da nisam baš danas nešto pisa o zadarskom području i to baš o 17. stoljeću šta pobija tvoje tvrdnje..

"A iz svega se navedenoga očituje da je Zadarska nadbiskupija bila najglagoljskija hrvatska crkvena pokrajina jer je gotovo 80% njezinih župa vodilo matične knjige upravo na glagoljici, bilo je očekivano da upravo glagoljske matične knjige Zadarske nadbiskupije budu predmetom potrage za mogućim ćiriličnim zapisima u duhu tropismenoga i trojezičnoga prepleta."

"Naše se istraživanje, nepoznato na samome početku, svelo u konačnici na »usku teritorijalnu ogrlicu mletačke stare stečevine« (AcquistoVecchio) oko područja pod osmanskomvlašću, na prostor koji je tijekom ranoga novog vijeka trpio najmanji kulturni i demografski diskontinuitet, ali i prostor koji je imao stalne demografske doticaje i nadopunjavanja s područjem pod osmanskom vlasti."

"Sve su župe, osim Novigrada, Petrčana i Vrsi koje su povijesno pripadale Ninskoj biskupiji, bile pod jurisdikcijom Zadarske nadbiskupije. Riječ je o sljedećim mjestima u abecednom slijedu: Bibinje, Brbinj, Novigrad, Olib, Pašman, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Ugljan i Vrsi.

Nema šta sve samo srpska uporišta u okolici Zadra, a za većinu mista niste čuli do danas

 

[Zvonimir Božić]

Aj da nisam baš danas nešto pisa o zadarskom području i to baš o 17. stoljeću šta pobija tvoje tvrdnje..

"A iz svega se navedenoga očituje da je Zadarska nadbiskupija bila najglagoljskija hrvatska crkvena pokrajina jer je gotovo 80% njezinih župa vodilo matične knjige upravo na glagoljici, bilo je očekivano da upravo glagoljske matične knjige Zadarske nadbiskupije budu predmetom potrage za mogućim ćiriličnim zapisima u duhu tropismenoga i trojezičnoga prepleta."

"Naše se istraživanje, nepoznato na samome početku, svelo u konačnici na »usku teritorijalnu ogrlicu mletačke stare stečevine« (AcquistoVecchio) oko područja pod osmanskomvlašću, na prostor koji je tijekom ranoga novog vijeka trpio najmanji kulturni i demografski diskontinuitet, ali i prostor koji je imao stalne demografske doticaje i nadopunjavanja s područjem pod osmanskom vlasti."

"Sve su župe, osim Novigrada, Petrčana i Vrsi koje su povijesno pripadale Ninskoj biskupiji, bile pod jurisdikcijom Zadarske nadbiskupije. Riječ je o sljedećim mjestima u abecednom slijedu: Bibinje, Brbinj, Novigrad, Olib, Pašman, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Ugljan i Vrsi.

Nema šta sve samo srpska uporišta u okolici Zadra, a za većinu mista niste čuli do danas

Kako to pobija činjenice koje sam iznio? To što je bilo glagoljaških župa u Zadarskoj nadpiskupiji? Da li ti znaš koliko je župa u BiH posljednjih 200 godina, koliko stotina i stotina katoličkih crkava, pa su katolici uvijek bili apsolutna manjina u BiH u tom periodu?

Tebi je dokaz da pravoslavni nisu bili većina broj glagoljaški crkava?!

 

[Ovi jedan]

Kako to pobija činjenice koje sam iznio? To što je bilo glagoljaških župa u Zadarskoj nadpiskupiji? Da li ti znaš koliko je župa u BiH posljednjih 200 godina, koliko stotina i stotina katoličkih crkava, pa su katolici uvijek bili apsolutna manjina u BiH u tom periodu?

Tebi je dokaz da pravoslavni nisu bili većina broj glagoljaški crkava?!

A da pročitaš šta sam stavia prije nego odgovoriš?

A iz svega se navedenoga očituje da je Zadarska nadbiskupija bila najglagoljskija hrvatska crkvena pokrajina jer je gotovo 80% njezinih župa vodilo matične knjige upravo na glagoljici.

 

[Лекизан]

Nema šta sve samo srpska uporišta u okolici Zadra, a za većinu mista niste čuli do danas

Ти си конкретно у Пољичку републику сместио и Задар, ни то пре нисмо чули од неког.

 

[Ovi jedan]

Ти си конкретно у Пољичку републику сместио и Задар, ни то пре нисмо чули од неког.

O čemu ti sad drobiš i kad sam ja to Zadar smistia u Polj. republiku?

 

[Лекизан]

O čemu ti sad drobiš i kad sam ja to Zadar smistia u Polj. republiku?

Шта ти је онда ово:

Jel ti znaš di je Poljička rep., Split, Zadar ili Knin?

 

[Ovi jedan]

Шта ти је онда ово:

Pa kako sam smistia Zadar u Polj. republiku kad ih nabrajam odvojeno jedno od drugog isto ka i Split i Knin u toj isto rečenici. Tvojom uvrnutom logikom onda su i ta dva grada dio Polj. republike ne samo Zadar pa šta nisi onda i njih spomenia. Ne znam više jel smišno ili tužno koje ti zaključke izvlačiš i kako samo dolaziš do njih.

 

[Лекизан]

Pa kako sam smistia Zadar u Polj. republiku kad ih nabrajam odvojeno jedno od drugog isto ka i Split i Knin u toj isto rečenici. Tvojom uvrnutom logikom onda su i ta dva grada dio Polj. republike ne samo Zadar pa šta nisi onda i njih spomenia. Ne znam više jel smišno ili tužno koje ti zaključke izvlačiš i kako samo dolaziš do njih.

Онда мораш да водиш рачуна о чему пишеш, причали смо о Пољичкој републици и сам си се ухватио Задра и Книна.

Inače Konstantin vas je smistia do Cetine, a Poljička rep. je na našoj strani granice, a s njom i Split, Trogir, Knin, Zadar itd. šta su mista di se mogu pronać tragovi korištenja Bosančice ili harvatskog pisma.

Пољичка република је углавном на јужној страни Цетине и то си омашио.Од Омиша па на југ.

 

[Ovi jedan]

Онда мораш да водиш рачуна о чему пишеш, причали смо о Пољичкој републици и сам си се ухватио Задра и Книна.

Iz mog upisa koji si citira vidi se da pričamo o mistima u Dalmaciji zapadno od Cetine u kojima se koristila hr.ćirilica, a uz Polj. republiku sam nabroja još neke gradove kako bi dodatno potkrijepia svoj argument, a ne da bi navedene gradove smistia u Polj Republiku(u kojoj najveće misto jedva da broji više od iljadu ljudi )

Пољичка република је углавном на јужној страни Цетине и то си омашио.Од Омиша па на југ.

Za Polj. republiku se gleda/smatra da se proteže zapadno od Cetine(u gornjem dijelu jugozapadno, u sredini zapadno, a u donjem dijelu sjeverno od te rijeke), a od Omiša na jug ti je Brački kanal odnosno Jadransko more

 

[Ebisclaus]

Kad govorimo o Sjevernoj Dalmaciji, ona je po svoj prilici bila centar srednjovjekove hrvatske države, govornika čakavskog jezika i kasnije, hrvatskog plemstva (kad je Ugarska osvojila Hrvatsku). Međutim, popisi od 17. stoljeća pa nadalje, pokazuju da je broj pravoslavaca na tom području (osim uz more), oko 70 %. Sve da među ovih 30 % katolika nema ni jednog pokatoličenog pravoslavca, opet nam postaje jasno da je u etogenezi današnjih stanovnika Sjeverne i Srednje Dalmacije udio pravoslavnih štokavaca značajan, ako ne i većinski.

Ti štokavci dolaze s područja srpske srednjovjekove države, pripadnici su srpske pravoslavne crkve, slave slavu, imaju srpska imena, čuvaju srpska predanja. Možda ne možemo govoriti u Srbi u današnjem smislu riječi, ali čakavci u Šibeniku tada nisu ništa više Hrvati, nego što su ti pravoslavni štokavci Srbi.

Početkom 20. stoljeća, pravoslavaca na tom istom prostoru nema ni 20 %. To nam govori da je više tih štokavaca napustilo pravoslavlje, nego što je u njemu ostalo. Prema tome, dobar dio današnjih Hrvata Sjeverne i Srednje Dalmacije potječe od tih pravoslavnih štokavaca, za koje, vjerujem da možemo reći da su bili Srbi u smislu da je njihov kolektivni identitet bio izgrađen na srpskom pravoslavlju i srpskim predanjima i sjećanjima na srpsku državu.

Zanimljivo. To su otkrili neke nove opširne popise iz 17. stoljeća?

"Osim uz more". A koje područje je bilo gušće naseljeno? Ono uz more ili zaleđe? Kao da je na Bukovici živjelo milijardu i pol pravoslavaca...rijetko naseljeno područje onda kao i danas.

 

[Лекизан]

Iz mog upisa koji si citira vidi se da pričamo o mistima u Dalmaciji zapadno od Cetine u kojima se koristila hr.ćirilica, a uz Polj. republiku sam nabroja još neke gradove kako bi dodatno potkrijepia svoj argument, a ne da bi navedene gradove smistia u Polj Republiku(u kojoj najveće misto jedva da broji više od iljadu ljudi )
Za Polj. republiku se gleda/smatra da se proteže zapadno od Cetine(u gornjem dijelu jugozapadno, u sredini zapadno, a u donjem dijelu sjeverno od te rijeke), a od Omiša na jug ti je Brački kanal odnosno Jadransko more.

Када се то користила ћирилица у Задру и Книну?
То можда ти сматраш, она се налази на простору некадашње Неретљанске кнежевине коју су населили Срби, што укључује и Брач, и отуда и српски језик тамо, што је много битније од писма на коме су написани Поваљски праг и листина, а то је српска ћирилица која друго.

 

[Ebisclaus]

Када се то користила ћирилица у Задру и Книну?
То можда ти сматраш, она се налази на простору некадашње Неретљанске кнежевине коју су населили Срби, што укључује и Брач, и отуда и српски језик тамо, што је много битније од писма на коме су написани Поваљски праг и листина, а то је српска ћирилица која друго.

"Srpska ćirilica"