Сјеверна Далмација

Sečam se kao da se desilo juče. Posle pada Novigradske klisure i nakon hrvatskog zauzimanja položaja Velika-Mala Bobija i Tulove grede, cela dolina Glinica-Obrovac je bila manje više u hrvatskim rukama i dobar deo srpskog stanovništva se još tada spremao da napusti Obrovac, a bogami ugrožen je bio i sam Gračac. U to vreme smo zaista postrojili najelitnije jedinice u Smilčiću i Pridragu, od vojnih specijalaca do Arkanovaca, sve ostalo je istorija.
Istorija je da raznorazni glupaci nijesu znali to sve iskoristiti u nasu korist i porazbijati Hrv. noseve da bi tu izgubili rat.
No, tu smo ga mi izgubili.

Ravni Kotari, 1993. tu je bila najveca koncentracija snaga sa obe suprotne strane na tako malom prostoru za cijeloga rata na prostrou SFRJOTA. Bilo je gadni prostora puno, narocito po Bosni, ali RK tih prvih mjeseci rata 1993. su bili kao nikad dotad i otad.

Pricao sam sa pokojnim djeneralom Milom Novakovicem i on se sto posto sa svime time slozio.
 
Може ли неко да објасни поделу између четника и партизана у том крају? Да ли постоји добар извор на мрежи који могу да прочитам? Отац моје мајке је био Зеленовић (и Мишина) из Цивљана чија је породица колонизована у Винковце након Првог светског рата. Доста њих и њихове дјеце завршило је у Јасеновцу или Старој Градишки. Породица која је остала у Далмацији (мишинска страна) углавном је побегла са Ђујићем 1944. Покушавао сам да сазнам што више о њеној историји.
Pa u Sjev. Dalmaciji su bili cetnici uglavnom tokom cijeloga rat. Partizani su navaljivali iz okoline, posebno nakon dolaska proleterskih brigada pol. 1942. na Tromedju.

Dosta jaki i dobri cetnicki jedinica na tome prostoru. Dinarska cetnicka divizija, jedan na jedan ako ne i najbolja cetnicka jedinica tokom rata, po trecina Dalmatinci, Licani i Bosanci. Zatim mnoge manje jedinice po Lici i Bosanskoj Krajini.

Cetnicki prostor tokom cijeloga rata se uglavnom poklapa sa prstorima Ustanka 1941. na Tromedji (komunisti digli ustanak:rotf: ) , to je jedan prostor SRPSKI sve do 1995. Tromedja je bila srpskija nego vecina krajeva po danasnjoj Srbiji po procentu Srba.
 
Istorija je da raznorazni glupaci nijesu znali to sve iskoristiti u nasu korist i porazbijati Hrv. noseve da bi tu izgubili rat.
No, tu smo ga mi izgubili.

Ravni Kotari, 1993. tu je bila najveca koncentracija snaga sa obe suprotne strane na tako malom prostoru za cijeloga rata na prostrou SFRJOTA. Bilo je gadni prostora puno, narocito po Bosni, ali RK tih prvih mjeseci rata 1993. su bili kao nikad dotad i otad.

Pricao sam sa pokojnim djeneralom Milom Novakovicem i on se sto posto sa svime time slozio.

Jeste, pa centralni deo ratišta na relaciji Islam Latinskog - Kašića - Suhovare - Donjeg Zemunika je bio veoma složen, jer praktično ličio na slavonsku ravnicu i tu je tenk odigrao svoju bitnu ulogu. Tu su se zaista vodile najveće borbe tokom i posle akcije. Recimo artiljerijsko oruđe je bilo pod bravom UN i nalazilo se u vatrogasnom domu, u staroj školi, a magacin je bio i u Krupi (ne u manastiru, već istoimeno mesto). Dakle, na samom početku akcije SVK nije bila u stanju pune borbene gotovosti, da ne pričam o problemima, što nije bilo rezervi i čim bi se probila prva linija ona bi se raspala. Osim toga, niko nije hteo da napusti svoj deo fronta, a da ne ulazim u detalje kako je cela četa iz sastava 2. pešadijske brigade dobrovoljno napustila položaj i svoje tenkove. Dobro smo i prošli ko nas je sve vodio.
 
IMG_20220218_181452.jpg


@snouden @Берекин @Лички гусар @Perperius @Rogonos @Лички гусар @Persida Kolofon Gemischt @Mstislav @Crnugović @'Clint' @Slavan @cronnin @Лекизан @psmaniac @guslar1389 @mijak @Cari-brod @NickFreak @Holy1 @Боб Метјуз @АнаиванГорд @Khal Drogo @KninGrad @Mrkalj @zvaljko @brundoje @NickFreak @RickRoss

Већина тагованих нису Далматинци и питање за њих - волите ли пршут? (код Далматинаца знадем одговор :)). Ја обожавам пршут, ваљда је то генетски. ;)
 
Pogledajte prilog 1105026

@snouden @Берекин @Лички гусар @Perperius @Rogonos @Лички гусар @Persida Kolofon Gemischt @Mstislav @Crnugović @'Clint' @Slavan @cronnin @Лекизан @psmaniac @guslar1389 @mijak @Cari-brod @NickFreak @Holy1 @Боб Метјуз @АнаиванГорд @Khal Drogo @KninGrad @Mrkalj @zvaljko @brundoje @NickFreak @RickRoss

Већина тагованих нису Далматинци и питање за њих - волите ли пршут? (код Далматинаца знадем одговор :)). Ја обожавам пршут, ваљда је то генетски. ;)
Ех ко не воли пршут...ми га зовемо шунка...таст и ташта имају сушару али последњих година праве печеницу и врат а бут трпају у кобасице...:D
 
Ех ко не воли пршут...ми га зовемо шунка...таст и ташта имају сушару али последњих година праве печеницу и врат а бут трпају у кобасице...:D
Пршут није за најести се, већ узети зера (мало) и осолити се. Међутим, ја га немерем престати јести код почнем. :D Иза ничега не иде тако добро црно вина ка иза пршута и рибе.
 
Ех ко не воли пршут...ми га зовемо шунка...таст и ташта имају сушару али последњих година праве печеницу и врат а бут трпају у кобасице...:D
Kod nas se pravi buđola, a ostalo sve u kulen :D
 
Pogledajte prilog 1105026

@snouden @Берекин @Лички гусар @Perperius @Rogonos @Лички гусар @Persida Kolofon Gemischt @Mstislav @Crnugović @'Clint' @Slavan @cronnin @Лекизан @psmaniac @guslar1389 @mijak @Cari-brod @NickFreak @Holy1 @Боб Метјуз @АнаиванГорд @Khal Drogo @KninGrad @Mrkalj @zvaljko @brundoje @NickFreak @RickRoss

Већина тагованих нису Далматинци и питање за њих - волите ли пршут? (код Далматинаца знадем одговор :)). Ја обожавам пршут, ваљда је то генетски. ;)
nisi me tagovao ali nema veze :D
kod mene u rodnom kraju nema tog sušenja cele pršute, jeo jesam, lepo jeste ali bajo za mene je slanina zakon
 
nisi me tagovao ali nema veze :D
kod mene u rodnom kraju nema tog sušenja cele pršute, jeo jesam, lepo jeste ali bajo za mene je slanina zakon
Nisu mi pa naam (na um) što bi se reklo u mome kraju. :)
Znači u tvome kraju se ne suše pršuti tradicionalno, ali se suše slanine. Koji kraj je u pitanju, ako nije tajna?
Kod nas(ke) su se srušili pršuti, slanine, pancete i pečenice. Panceta se razlikuje od slanine po tome što je tanja i krtija, a slanina je deblja i masnija. Ja volim i pancetu, nema ništa bolje od pancete i paradajza dok mu je sezona ali da je domaći. ;) Kad pomenuh paradajz, kod naske se on zva pomidora sve početka 1980-ih. U tom periodu se prestalo govoriti pomidora i počelo govoriti paradajz, a to je došlo od naših ljudi koji su živili u Srbiji a u rodni kraj dolazili po 2-3 puta godišnje.
 
Poslednja izmena:
Nisu mi pa naam (na um) što bi se reklo u mome kraju. :)
Znači u tvome kraju se ne suše pršuti tradicionalno, ali se suše slanine. Koji kraj je u pitanju, ako nije tajna?
Kod nas(ke) su se srušili pršuti, slanine, pancete i pečenice. Panceta se razlikuje od slanine po tome što je tanja i krtija, a slanina je deblja i masnija. Ja volim i pancetu, nema ništa bolje doli pancete i paradajza dok mu je sezona ali da je domaći. ;) Kad pomenuh paradajz, kod naske se on zva pomidora sve početka 1980-ih. U tom periodu se prestalo govoriti pomidora i počelo govoriti paradajz, a to je došlo od naših ljudi koji su živili u Srbiji a u rodni kraj dolazili par 2-3 puta godišnje.
Сушимо сланину. Док је ћаћа сушио и пршуте, добри су били.
 
Nisu mi pa naam (na um) što bi se reklo u mome kraju. :)
Znači u tvome kraju se ne suše pršuti tradicionalno, ali se suše slanine. Koji kraj je u pitanju, ako nije tajna?
ma podunavlje tamo gde je Dunav najširi :lol:

Kod nas(ke) su se srušili pršuti, slanine, pancete i pečenice. Panceta se razlikuje od slanine po tome što je tanja i krtija, a slanina je deblja i masnija. Ja volim i pancetu, nema ništa bolje od pancete i paradajza dok mu je sezona ali da je domaći. ;) Kad pomenuh paradajz, kod naske se on zva pomidora sve početka 1980-ih. U tom periodu se prestalo govoriti pomidora i počelo govoriti paradajz, a to je došlo od naših ljudi koji su živili u Srbiji a u rodni kraj dolazili par 2-3 puta godišnje.
znam vi ste tamo bili majstori za sušenje mesa a i vino je bilo pravo. pred početak rata sam odlazio u Pirovac a koliko se sećam posetili smo i srpsko more Karin donji (ili gornji beše)
 
Сушимо сланину. Док је ћаћа сушио и пршуте, добри су били.
Realno više se isplati sušiti slaninu nego pršute. Jerbo se od slanine skoro sve poije, a kod pršuta ima dosta odbace. Osim toga slanine se moreš najesti, a pršut nije za najesti se. Jednostavno slan je nemereš ga pojesti kolko slanine ili pancete. Međutim ki što znadeš u našim krajevima je postoja kult pršuta i to nam je usađeno u gene. Znadeš i da je u našim krajevima najveća čast bila nekom pokloniti pršut (poklanja se samo onima koji su te puno zadužili), i on se iznosio samo kad ti u kuću dođu specijalni gosti.
Edan Plavanjac je moga pojesti kilo pršuta i to je radio relativno često, nije živio dugo a to mu je sigurno skratilo život.
 
ma podunavlje tamo gde je Dunav najširi :lol:


znam vi ste tamo bili majstori za sušenje mesa a i vino je bilo pravo. pred početak rata sam odlazio u Pirovac a koliko se sećam posetili smo i srpsko more Karin donji (ili gornji beše)
Ja sam od malih gleda i pomaga ćaći prilikom sušenjem mesa, i tako svake godine. Proći će još godina i godina dok ga dosegnem. :)
 
ako je uz to tuko vaše dalmatinsko crno vino, onda je srčka bila garant :D
Pravljenje vina je isto tradicija. Mnogi Dalmatianci koji žive u Srbiji su nastavili praviti vino. U Dalmaciji su imali svoje vinograde, a u Srbiji uglavnom kupe grožđe pa naprave vino. Moj ćaća je uglavnom kupuva od ljudi iz Župe aleksandrovačke. Čini mi se da je to najjači vinarski kraj u Srbiji tj. da ima najbolje grožđe.
 
Јел треба да те банујем сада овако гладан.:D
Како сушите пршут тамо у Далмацији?
Поступци прије димљења https://narodni.net/obradivanje-soljenje-prsuta-priprema-prsuta-za-susenje/
Кад се одради све наведено на линку, онда иде на димљење. Дими се на неких 15-20 варти (не мора сваки дан). Након тога се више не дими него само виси у пушници и зори. Период зрења је углавном од 1 до 2 године (зависи од величине пршута).
 
821505937.png

Što se pršuta tiče, ove 4 obojene teritorije su u vrhu(po meni prvi nesporno) po kvaliteti. Gde je BURA skoro pa konstanta.
Vezani za Trst, su rano krenuli sa pripremom delicije i za dvorove pre 100god.
Nekad za vreme juge, su bile poznate dve proizvodne linije od kojih je samo Kras Sežana obstao, kad su pršute zrele i do 3god.
Danas se ta tradicija upražnjava kroz vrhunske restorane, koji poštuju "nulti kilometar" pristup u proizvodnji i pripremi delicija.
Uz pomenute idu i "goriška brda" gde dele te specifične vetrove+nadmorska visina, možda zaostaju sa pršutom al nadjačaju vinima.
 
Успео сам некако да отворим. На почетку стоји Catastico del Contado di Zara... а испод је списак села и имена/презимена у њима, међутим добар део је слабо читљив.

Ево неких имена и презимена из православних села Жегара и Билишана које сам упрео да прочитам.
ЖЕГАР (VILLA DI ZEGAR): Damian Sanader, Gruisa Nanich, Illia Ivansevich, Luca Sanader, Milach Babich, Milivoi Ivansevich, Milia Ivansevich, Milich Bililovich, Milos Sanader, Marco Prodanovich, Nicolo Iaich, Nicolo Babich, Nicolo Iubisich, Perco Zelich , Radoiza Ivansevich, Radoisa Mirilovich, Radovoi Gusalovich, Radisa Gusalovich. Radosa Garich, Stoian Ivansevich, Sava Doich, Stanco Gusalovich, Tadia Bulanlovich, Vucich Oluich, Vuisa Iaich, Vucich Radmilovich, Vaco Prodanovich, Vusco Iubisich, Vucen Sanader, Vucosa Lonzarovich, Vucen Lonzarovich, Zuane Iasnich, Zuane Milinovich, Zuane Iubisich...
БИЛИШАНЕ (VILLA DE BELISAN): Dragosava Oluich, Dragosava Paravinich, Filippo Buglievich, Gruiza Ignatovich, Iovan Paravigna, Iure Popovich, Masime Diacovich, Masime Ignatovich, Manolo Oluich, Manolo Paravigna, Maxime Paravigna, Piero Oluich, Paulo Paravigna, Radoiza Balcovich, Radan Ignatovich, Radoiza Ignatovich, Radovan Molin, Radoiza Pupovaz, Radosava Popovaz, Stipan Birbir, Sava Calinich, Secola Devich, Stipan Ignatovich, Stoian Obrich, Stanisa Pupovaz, Todor Paravigna, Vuco Danilovich, Vuiza Ignatovich, Vucich Oluich, Vucen Pupovaz, Stio Predovich, Iovan Repaz, Mircetta Erzegovaz, Vuina Ignatovich...

У Билишанима су пописани Стипан Бирбир и Стипан Игњатовић. Бирбир је данашње презиме Бербер а Игњатовић је данашње Гњатовић, и једних и других је у Билишанима било до "Олује" https://sr.wikipedia.org/wiki/Билишане#Презимена
Ово су само неки од православних Стипана из Далмације из прошлости. Нпр. у Плавну је био Стипан Ђурић рођен око 1760. и Стипан Двокић рођен око 1750, године, могу се наћи на овом линку https://www.poreklo.rs/2016/03/21/s...eka-prema-maticnim-knjigama-1845-1859-godine/
Према ономе што сам сагледао Стипан је код православних Срба у Далмацији некад била једина верзија грчког имена Стефанос. Име Стипан се изгледа почело губити код православаца у Далмацији у другој половини или крајем 18-ог века, а у 19-ом в. га више уопште није било и заменило га је име Стеван. Нажалост већина Срба из наших западних крајева сматра имена Стипан и Стјепан ултра хрватским, уби нас незнање!

@Demagogic @Holy1 @Crnugović @Берекин @Пилипенда @Лекизан
Стипан Бирбир, Стипан Игњатовић и Стипан Веселиновић православци из Билишана са млетачког катастра из 1709. А ми мислимо да је то искључиво католичка верзија грчког имена Стефанос, и ја сам то раније мислио док ме нису демантовали историјски извори.

IMG_20220221_185140.jpg


А ево и Радоше Стипановића из Жегара са истог катастра.

IMG_20220221_002514.jpg


@JustinCase @snouden @Берекин @Perperius @Лекизан @Rogonos @NickFreak @Crnugović @RickRoss @Велики Комбинатор @FDDD @Mrkalj
 
Poslednja izmena:
Стипан Бирбир, Стипан Игњатовић и Стипан Веселиновић православци из Билишана са млетачког катастра из 1709. А ми мислимо да је то искључиво католичка верзија грчког имена Стефанос, и ја сам то раније мислио док ме нису демантовали историјски извори.

Pogledajte prilog 1106795

А ево и Радоше Стипановића из Жегара са истог катастра.

Pogledajte prilog 1106803

@JustinCase @snouden @Берекин @Perperius @Лекизан @Rogonos @NickFreak @Crnugović @RickRoss @Велики Комбинатор @FDDD @Mrkalj
Ime Stipan se moglo naći i kod pravoslavnih Srba u Bosanskoj Krajini, svjedočanstvo o tome je i sačuvano primjerice u prezimenu Stipanović, a i svjedok sam da neki stariji ljudi često koriste ikavske oblike za neke riječi, a konkretno za ime Stefan više puta sam čuo da starije osobe rođene prije 80-ak godina kažu Stipan, dok njihovi potomci koriste danas ustaljen oblik Stefan.
http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=4743&tip=4

А ми мислимо да је то искључиво католичка верзија грчког имена Стефанос, и ја сам то раније мислио док ме нису демантовали историјски извори.
Upravo.
 
Ime Stipan se moglo naći i kod pravoslavnih Srba u Bosanskoj Krajini, svjedočanstvo o tome je i sačuvano primjerice u prezimenu Stipanović, a i svjedok sam da neki stariji ljudi često koriste ikavske oblike za neke riječi, a konkretno za ime Stefan više puta sam čuo da starije osobe rođene prije 80-ak godina kažu Stipan, dok njihovi potomci koriste danas ustaljen oblik Stefan.
http://www.mrkonjic-grad.com/doc.asp?id=4743&tip=4


Upravo.
У Герзову код Мркоњић Града има Срба Билића, а у Пећима код Босанског Грахова је било Билчара до прошлог рата. Дакле, такође икавска презимена међу Србима у Б. Крајини.
 
Стипан Бирбир, Стипан Игњатовић и Стипан Веселиновић православци из Билишана са млетачког катастра из 1709. А ми мислимо да је то искључиво католичка верзија грчког имена Стефанос, и ја сам то раније мислио док ме нису демантовали историјски извори.

Pogledajte prilog 1106795

А ево и Радоше Стипановића из Жегара са истог катастра.

Pogledajte prilog 1106803

@JustinCase @snouden @Берекин @Perperius @Лекизан @Rogonos @NickFreak @Crnugović @RickRoss @Велики Комбинатор @FDDD @Mrkalj
Слажем се, мада овде извор и јесте католички, млетачки катастар.
А они су то записивали према своме виђењу.
 

Back
Top