Sarmatski Srbi

[supertruper]

Ti, dakle, Slavene, pojma nemaš! Knjiga jest štampana u Berlinu a knjižar koji ju je štampao je imao središte u Lajpcigu. Beninger je i Lužičke Srbe proglašavao za Germane, kao i sve Sarmate, pa i Alanske Srbe. i šta s tim, svi bi voleli da budu Srbi! No, to i njegov nacionalsocijalizam ne umanjuje vrednost njegovog dela - i dete na noši zna da njegov pangermanizam nije od presudnog značaja u opisima putešestvija Sarmata u ovoj knjizi, kao i to da njegovo insistiranje na pangermanizmu ne umanjuje fakat da su Srbi Sarmati. Evo ga ceo citat:
Oni se ponose da ubiju bilo koga i kao slavan plen ubijenim otkidaju glavu, deru kožu sa nje i vešaju je kao ukras na svoje konje. kao svoje božanstvo rata alanski Srbi (allanische sorben) su obožavali go mač pobijen u zemlju. Oni predskazuju budućnost na sledeći način... (itd).
Za Sarmate i razumevanje njihovog života i istorije je značajan rad Ludviga Šmita, Marina Tirskog (Ptolemeja) i Strabona ("Reka Ksantos zove se Srbica od davnina", između ostalog)

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ti, dakle, Slavene, pojma nemaš! Knjiga jest štampana u Berlinu a knjižar koji ju je štampao je imao središte u Lajpcigu. Beninger je i Lužičke Srbe proglašavao za Germane, kao i sve Sarmate, pa i Alanske Srbe. i šta s tim, svi bi voleli da budu Srbi! No, to i njegov nacionalsocijalizam ne umanjuje vrednost njegovog dela - i dete na noši zna da njegov pangermanizam nije od presudnog značaja u opisima putešestvija Sarmata u ovoj knjizi, kao i to da njegovo insistiranje na pangermanizmu ne umanjuje fakat da su Srbi Sarmati. Evo ga ceo citat:
Oni se ponose da ubiju bilo koga i kao slavan plen ubijenim otkidaju glavu, deru kožu sa nje i vešaju je kao ukras na svoje konje. kao svoje božanstvo rata alanski Srbi (allanische sorben) su obožavali go mač pobijen u zemlju. Oni predskazuju budućnost na sledeći način... (itd).

Poenta je u tome da je on predstavnik onoga što ti nazivaš bečko-berlinskom školom, a ovdje nas zezaš kao da smo isuviše mnogo oslonjeni na tu literaturu. Ne umanjuje tezu da su Sarmati pripadnici srpskog naroda - ma šta god se krilo iz te teze, jer do sada na ovoj temi niko nije predstavio niti jedan jedini validni argument koji bi potvrdio to kao uopšte mogućnost.
Zahvaljujem se na citatu; s obzirom da je knjiga na njemačkom jeziku, ko je načinio prevod - Miodrag Milanović? Uzgred, kako uopšte znaš da je štampana u Berlinu, a ne u Lajpcigu, ako toga u bibliografskoj jedinici uopšte ni nema?
I na kraju i najbitnije - na osnovu čega si zaključio da je to Amijan Marcelin napisao?

Evo najpoznatijeg Marcelinovog citata: "Alani, zvani Serboi obožavali su goli mač pobijen u zemlju".

Pošli smo od rimskog istoričara IV stoljeća, i samog savremenika drevnih Alana, a sada ispade da je taj citat ustvari nastao jedno 1600 godina kasnije?

 

[supertruper]

Nije o Sarmatima pisao samo Marcelin već i Plinije koji je naučio njihov jezik. On je boravio u Hersonesu i navodi njihove običaje i kratku istoriju. Plinije je bio sarmatofil i nije kod BB jaca omiljen. O tome više kod Zupaniča.
Što se tiče citata Beninger ga pravilno citira jer je važan za pseudo-dokaz BB škole koji je glasio: Sarmati su Germani, Srbi su Sarmati, ergo Sarmati su Srbi, germansko pleme. Ne znam samo što se iščuđavaš, pa BB škola je vekovima tvrdila da su i Wendi germansko pleme. Doduše, ispravili su se pa sad priznaju da su Wenden- Sorben (Srbi).
Još mi nisi rekao koliko dobijaš od gospode sa Ilice da ovde antisrpski postuješ?

 

[Pumpaj Dinstanović]

Nije o Sarmatima pisao samo Marcelin već i Plinije koji je naučio njihov jezik. On je boravio u Hersonesu i navodi njihove običaje i kratku istoriju. Plinije je bio sarmatofil i nije kod BB jaca omiljen. O tome više kod Zupaniča.
Što se tiče citata Beninger ga pravilno citira jer je važan za pseudo-dokaz BB škole koji je glasio: Sarmati su Germani, Srbi su Sarmati, ergo Sarmati su Srbi, germansko pleme. Ne znam samo što se iščuđavaš, pa BB škola je vekovima tvrdila da su i Wendi germansko pleme. Doduše, ispravili su se pa sad priznaju da su Wenden- Sorben (Srbi).

Čekaj malo; je li ono pisao Marcelin, ili pak Beninger.
Hoćeš li se razjasniti, ili možemo apsolvirati da je u pitanju još jedan u nizu tvojih pokušaja falsifikovanja?

Ovdje možeš naći sve knjige Marcelinova djela, od 14. do 31. Pokaži mi, molim te, u kojoj se nalazi to taj tobožnji citat.
Supertruper, traganje za originalnim izvorima nije težak posao; eto tako, lako se utvrđuju falsifikati, kao što je vjerovatno u pitanju taj - fantomski, izmišljeni citat Amijana Marcelina.

 

[supertruper]

Citat nije izmišljen jer Marcelina pominje dosta autora: Novaković, Zupanić, da ne nabrajam.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Citat nije izmišljen jer Marcelina pominje dosta autora: Novaković, Zupanić, da ne nabrajam.

Da li? Gdje to Novaković i Županić navode Marcelinov citat - kada ga navode, oni mora da navode i iz koje je Marcelinove knjige to, zar ne?

..ili ti to sada izmišljaš i u ime Novakovića i Županića?

 

[supertruper]

Da li? Gdje to Novaković i Županić navode Marcelinov citat - kada ga navode, oni mora da navode i iz koje je Marcelinove knjige to, zar ne?

..ili ti to sada izmišljaš i u ime Novakovića i Županića?

Da umeš čitati latinski znao bi da Marcelin pominje Vršac kao najvažniji grad Panonije pored Sirmijuma.
Da si čitao Marcelina ne bi mi postavljao ovako neznalačka pitanja!

 

[Pumpaj Dinstanović]

Da umeš čitati latinski znao bi da Marcelin pominje Vršac kao najvažniji grad Panonije pored Sirmijuma.
Da si čitao Marcelina ne bi mi postavljao ovako neznalačka pitanja!

Čitao sam Marcelina, supertruper, pa i literaturu koja smatra da on na jednom mjestu spominje Srbe. Naime, to nema nikakvog konteksta sa Alanima ili nekim zabadanjem mača u zemlji. U pitanju je termin koji koristi za Karpate, u 27. knjizi, V, 3 (za 378. godinu naše ere):

iamque sublatus fiducia cum ultro citroque discurrens nullum inveniret, quem superare poterat vel terrere: omnes enim formidine perciti militis cum apparatu ambitioso propinquantis, montes petivere Serrorum arduos et inaccessos nisi perquam gnaris.

Dakle, ove Serske planine su lingvisti starijeg kova (predvodnici onoga što ti zoveš 'BB školom') povezivali sa Srbima, odnosno da se iza tih 'Sera', kriju ustvari Srbi. Od njih su to preuzeli redom autohtonisti, i to je ono na osnovu čega se pozivaju na Amijana Marcelina (i to je ono zbog čega Relja Novaković Karpate naziva 'Srpskim planinama', a Niko Županič ih dovodi nedvosmisleno u vezu sa Srbima koji su se doselili sa istoka), a ne taj fiktivni citat koji si ti postavio. Kada već pričaš o nečemu, bar to čini kako treba.
Ono što si napisao, prema kome se Alanima da je srpsko ime, u kontekst nekog zabadanja mača u zemlju ili šta li žali Bože drugo, nema apsolutno nikakve veze sa Amijanom Marcelinom, niti se to može naći u autora na koje si se pozivao (i sve sumnjam da Beninger napravio tako jasni falsifikat Marcelinova djela).

 

[supertruper]

Ne, nisi u pravu! Marcelin je najbolji izvor za Alane, Serboe. Ovaj citat sa golim mačem je poznat odavna i mnogi su ga navodili, među njima i Sulimirski. Imaš knjigu, pogledaj.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Ne, nisi u pravu! Marcelin je najbolji izvor za Alane, Serboe. Ovaj citat sa golim mačem je poznat odavna i mnogi su ga navodili, među njima i Sulimirski.

Malo sutra...toliko čuven da se ne može naći niti u jednom jedinom objavljenom izdanju sačuvanih knjiga njegove istorije, te da ga ne spominju niti Relja Novaković ni Niko Županič kako si gore naveo, a iskreno ne vidim ni razlog da vjerujem da ga Tadeuš Sulimirski, oko koga si nebrojeno puta do sada bio u krivu, falsifikuje Amijana Marcelina.

Imaš knjigu, pogledaj.

Koju? Prošao sam svih 18 sačuvanih Marcelinovih knjiga; 'Alana zvanih Srbi' koji 'zabadaju mač u zemlju' jednostavno nigdje nema.

 

[supertruper]

Malo sutra...toliko čuven da se ne može naći niti u jednom jedinom objavljenom izdanju sačuvanih knjiga njegove istorije, te da ga ne spominju niti Relja Novaković ni Niko Županič kako si gore naveo, a iskreno ne vidim ni razlog da vjerujem da ga Tadeuš Sulimirski, oko koga si nebrojeno puta do sada bio u krivu, falsifikuje Amijana Marcelina.



Koju? Prošao sam svih 18 sačuvanih Marcelinovih knjiga; 'Alana zvanih Srbi' koji 'zabadaju mač u zemlju' jednostavno nigdje nema.

Zagubljeni citati su specifikum BB škole. Sve što ne odgovara BB šemi il ne postoji il se zagubilo; eto, ne postoje Srbi nit su postojali Sarmati. Sve su to bila germanska plemena' Zadovoljan? Eto, Germani su verovali u go mač pobijen u zemlju a Svetovid je bio ustvari vrhovni germanski bog, Karpodačani su istiniti kao i severni Iliri, zar ne?

 

[supertruper]

No, da ne bi dalje ponavljao jedno te isto mejlirao sam Milanoviću za Marcelina preko sajta Vandalije i evo šta mi je napisao
Les Serbes en Asie jusquian quatriene siecle
Amm. Marcel. L.22/VIII p.170
Gebhardi Weltgesch XV 3 537

 

[Pumpaj Dinstanović]

No, da ne bi dalje ponavljao jedno te isto mejlirao sam Milanoviću za Marcelina preko sajta Vandalije i evo šta mi je napisao
Les Serbes en Asie jusquian quatriene siecle
Amm. Marcel. L.22/VIII p.170
Gebhardi Weltgesch XV 3 537

Pa supertruper, meni je žao što te to razočarava, ali Milanović te laže, odnosno, izmišlja. Evo 8. dijela 22. Marcelinove knjige:

1. Adpositum est, ut existimo, tempus ad has partes nos occasione magni principis devolutos super Thraciarum extimis situque Pontici sinus visa vel lecta quaedam perspicua fide monstrare.

2. Athos in Macedonia mons ille praecelsus navibus quondam Medicis pervius, et Caphareus Euboicus scopulus, ubi Nauplius Palamedis pater classem conlisit Argivam, licet longo spatio controversi a Thessalo mari distinguunt Aegaeum, quod paulatim fusius adulescens, dextra, qua late protenditur, per Sporadas est insulosum atque Cycladas, ideo sic appellatas quod omnes ambiunt Delon partu deorum insignem, laeva Imbrum et Tenedum circumluens et Lemnum et Thasum, quando perflatur, Lesbo inliditur violentius.

3. unde gurgitibus refluis Apollinis Sminthii templum et Troada perstringit et Ilium heroicis casibus claram, efficitque Melana sinum oppositum Zephyro, cuius apud principium Abdera visitur Protagorae domicilium et Democriti, cruentaeque Diomedis Thracii sedes et convalles, per quas Hebrus sibi miscetur, et Maronea et Aenus, qua diris auspiciis coepta moxque relicta ad Ausoniam veterem ductu numinum properavit Aeneas.

4. Hinc gracilescens paulatim et velut naturali quodam commercio ruens in Pontum eiusque partem ad se iungens, in speciem Þ litterae formatur, exin Hellespontum a Rhodopa scindens, Cynossema, ubi sepulta creditur Hecuba, et Coelan praeterlabitur et Seston et Callipolin contra per Achillis Aiacisque sepulchra Dardanum contingit et Abydon, unde iunctis pontibus Xerxes maria pedibus peragravit, dein Lampsacum Themistocli dono datam a rege Persarum et Parion, quam condidit Iasionis filius Paris.

5. unde semiorbe curvescens altrinsecus, lataque aperiens terrarum divortia, circumfluis spatiis Propontidos respergit ex eoo latere Cyzicum et Dindyma, religiosa Matris Magnae delubra, et Apamiam Ciumque, ubi Hylam insecuta rapuit Nympha et Astacum secuto tempore Nicomediam a rege cognominatam, qua in occasum procedit Cherronesum pulsat et Aegospotamus, in quo loco lapides casuros ex caelo praedixit Anaxagoras, et Lysimachiam et civitatem, quam Hercules conditam Perinthi comitis sui memoriae dedicavit.

6. et ut effectae plenaeque Þ litterae figura servetur, in meditullio ipso rotunditatis Proconesus insula est oblonga et Besbicus.

7. Post cuius summitatem in angustias rursus extenuatum Europam et Bithyniam intercurrens, per Chalcedona et Chrysopolim et stationes transit obscuras.

8. nam supercilia eius sinistra Athyras portus despectat et Selymbria et Constantinopolis, vetus Byzantium, Atticorum colonia, et promuntorium Ceras praelucentem navibus vehens constructam celsius turrim, quapropter Ceratas adpellatur ventus inde suetus oriri praegelidus.

9. Hoc modo fractum et participatione maris utriusque finitum iamque mitescens in aequoream panditur faciem. quantum potest cadere sub aspectum late diffusum et longe.

10. omnis autem eius velut insularis circuitus litorea navigatio viginti tribus dimensa milibus stadiorum, ut Eratosthenes adfirmat et Hecataeus et Ptolomaeus aliique huius modi cognitionum minutissimi scitatores, in speciem Scythici arcus nervo coagmentati geographiae totius adsensione formatur.

11. et qua sol oceano exsurgit eoo, paludibus clauditur Maeotidos: qua declinat in vesperum, Romanis provinciis terminatur: unde suspicit sidus arctoum, homines alit linguis et moribus dispares: latus eius austrinum molli devexitate subductum.

12. per haec amplissima spatia oppida sunt dispersa Graecorum, quae cuncta aetatibus variis praeter pauca Atheniensium coloni condidere Milesii, inter Ionas alios in Asia per Nileum multo ante locati, Codri illius filium, qui se pro patria bello fertur Dorico devovisse.

13. extremitates autem arcus utrimque tenues duo exprimunt Bospori e regione sibi oppositi Thracius et Cimmericus: hac causa Bospori vocitati, quod per eos quondam Inachi filia mutata, ut poetae locuntur, in bovem ad mare Ionium permeavit.

14. Dextram igitur inflexionem Bospori Thracii excipit Bithyniae litus, quam veteres dixere Mygdoniam, in qua Thynia et Mariandena sunt regiones et Amyci saevitia Bebryces exempti virtute Pollucis, remotaque statio, in qua volitantes minaciter harpyias Phineus vates horrebat; per quae litora in sinus oblongos curvatus Sangarius et Phyllis et Lycus et Rhebas fluvii funduntur in maria, quibus controversae cyaneae sunt Synplegades, gemini scopuli in vertices undique porrecti diruptos, adsueti priscis saeculis obviam sibi cum horrendo fragore conlisis molibus ferri, cedentesque retrorsus acri adsultu ad ea reverti, quae pulsarant. per has saxorum dehiscentium concursantiumque crebritates si etiam ales intervolasset, nulla celeritate pinnarum eripi poterat quin interiret oppressa.

15. hi scopuli cum eos Argo prima omnium navis Colchos ad direptionem aurei properans velleris praeterisset innoxia, inmobiles turbine circumfracto stetere concorporati, ut eos aliquando Ivisse diremptos nulli nunc conspicantium credant, nisi super hoc congruerent omnes priscorum carminum cantus.

16. Post Bithyniae partem provinciae Pontus et Paphlagonia protenduntur, in quibus Heraclea et Sinope et Polemonion, et Amisos amplae sunt civitates et Tios et Amastris, omnes ab auspicio diligentia fundatae Graecorum, et Cerasus, unde advexit huius modi poma Lucullus, insulaeque arduae, et Trapezunta et Pityunta continentis oppida non obscura.

17. ultra haec loca Acherusium specus est, quod accolae ponton adpellant, et portus Acone, fluvii diversi, Acheron, idemque Arcadius, et Iris et Tibris et iuxta Parthenius, omnes in mare ictu rapido decurrentes. Thermodon his est proximus ab Armonio defluens monte et Themiscyraeos interlabens lucos, ad quos Amazonas quondam migrare necessitas subegerat talis.

18. Adtritis damnorum assiduitate finitimis, Amazones veteres, quae eos cruentis populabantur incursibus, altiora spirabant, viresque suas circumspectantes his, quae propinqua saepius adpetebant, validiores, raptae praecipiti cupiditatis ardore, perruptis nationibus plurimis manus Atheniensibus intulerunt, acrique concertatione effuse disiectae omnes nudatis equitatus sui lateribus conruere.

19. harum interitu cognito residuae ut imbelles domi relictae, extrema perpessae, vicinitatis eis repensantis similia funestos impetus declinantes, ad pacatiorem sedem transiere Thermodontis, quarum progenies longe deinde propagata per numerosam subolem manu firmissima ad loca reverterat genitalia, secuto tempore populis diversarum originum formidabilis.

20. Haut procul inde attollitur Carambis placide collis contra [septentrionem] Helicen exsurgens, cuius e regione est Criumetopon, Tauricae promuntorium, duobus milibus et quingentis stadiis disparatum. hocque ex loco omnis ora maritima, cuius initium Halys est amnis, velut longitudine lineali directa nervi efficit speciem, duabus arcus summitatibus conligati.

21. his regionibus Dahae confines sunt, acerrimi omnium bellatores, et Chalybes, per quos erutum et domitum est primitus ferrum. post quos terras patentes Byzares obtinent et Sapires et Tibareni et Mossynoeci et Macrones et Philyres, populi nulla nobis adsuetudine cogniti.

22. a quibus brevi spatio distant virorum monumenta nobilium, in quibus Sthenelus est humatus et Idmon et Tiphys, primus Herculis socius Amazonico bello letaliter vulneratus, alter augur Argonautarum, tertius eiusdem navis cautissimus rector.

23. praetercursis partibus memoratis Aulion antron est, et fluenta Callichori ex facto cognominati, quod superatis post triennium Indicis nationibus, ad eos tractus Liber reversus, circa huius ripas virides et opacas orgia pristina reparavit et choros: trieterica huius modi sacra quidam existimant appellari ...

 

[Pumpaj Dinstanović]

24. post haec confinia Camaritarum pagi sunt celebres, et Phasis fremebundis cursibus Colchos attingit, Aegyptiorum antiquam subolem, ubi inter civitates alias Phasis est nomine fluvii dictitata, et Dioscurias nunc usque nota, cuius auctores Amphitus et Cercius Spartani traduntur, aurigae Castoris et Pollucis, quibus Heniochorum natio est instituta.

25. paulum ab his secernuntur Achaei, qui bello anteriore quodam apud Troiam consummato, non cum super Helena certaretur, ut auctores prodidere non nulli, in Pontum reflantibus ventis errore delati cunctisque hostilibus, stabilem domiciliis sedem nusquam reperientes, verticibus montium insedere semper nivalium, et horrore caeli districti, victum etiam sibi cum periculis rapto parare adsuefacti sunt, atque eo ultra omnem deinde ferociam saevierunt. super Cercetis, qui isdem adnexi sunt, nihil memoratu traditur dignum.

26. Quorum post terga Cimmerici agitant incolae Bospori, ubi Milesiae sunt civitates, harumque velut mater omnium Panticapaeum, quam perstringit Hypanis fluvius genuinis intumescens aquis et externis.

27. itineribus hinc extensis Amazones ad usque Caspium mare porrectae circumcolunt Tanain, qui inter Caucasias oriens rupes per sinuosos labitur circumflexus, Asiamque disterminans ab Europa, in stagnis Maeoticis delitescit.

28. huic Ra vicinus est amnis, in cuius superciliis quaedam vegetabilis eiusdem nominis gignitur radix, proficiens ad usus multiplices medelarum.

29. Vltra Tanain panduntur in latitudinem Sauromatae, per quos amnes fluvnt perpetui Marabius et Rombitus et Theophanius et Totordanes. licet alia quoque distans inmanibus intervallis Sauromatarum praetenditur natio litori iuncta, quod Coracen suscipiens fluvium in aequor eiectat extremum.

30. Prope palus est Maeotis amplissimi circumgressus, ex cuius uberrimis venis per Panticapes angustias undarum magnitudo prorumpit in Pontum, cuius in dextro latere insulae sunt Phanagorus et Hermonassa studio constructae Graecorum.

31. circa haec stagna ultima extimaque plures habitant gentes, sermonum institutorumque varietate dispariles, Iaxamatae et Maeotae et Iazyges, Roxolanique et Halani et Melanchlaenae et cum Gelonis Agathyrsi, apud quos adamantis est copia lapidis: aliique ultra latentes, quod sunt omnium penitissimi.

32. sed Maeotidos lateri laevo Cherronesus est propinqua, coloniarum plena Graecarum. unde quieti sunt homines et sedati, adhibentes vomeri curam et proventibus fructuariis victitantes.

33. A quibus per varia regna diducti itineribus modicis Tauri dissociantur, inter quos inmani diritate terribiles Arichi et Sinchi et Napaei, intendente saevitiam licentia diuturna, indidere mari nomen inhospitali, et a contrario per cavillationem Pontus Euxinus appellatur, ut evethe Graeci dicimus stultum et noctem euphronen, et furias eumenidas.

34. dis enim hostiis litantes humanis et immolantes advenas Dianae, quae apud eos dicitur Orsiloche, caesorum capita fani parietibus praefigebant, velut fortium perpetua monumenta facinorum.

35. In hac Taurica insula Leuce sine habitatoribus ullis Achilli est dedicata. in quam si fuerint quidam forte delati, visis antiquitatis vestigiis temploque et donariis eidem heroi consecratis, vesperi repetunt naves: aiunt enim non sine discrimine vitae illic quemquam pernoctare. ibi et aquae sunt et candidae aves nascuntur halcyonibus similes, super quarum origine et Hellespontiaci proelii tempore disserebamus.

36. sunt autem quaedam per Tauricam civitates, inter quas eminet Eupatoria et Dandace, et Theodosia et minores aliae nullis humanis hostiis inpiatae.

37. Hactenus arcus apex protendi existimatur. eius nunc residua leniter sinuata, subiectaque ursae caelesti ad usque laevum Bospori Thracii latus, ut ordo postulat, exsequemur id admonentes, quod, cum arcus omnium gentium flexis curventur hastilibus, Scythici soli vel Parthici circumductis utrimque introrsus pandis et patulis cornibus effigiem lunae decrescentis ostendunt, medietatem recta et rotunda regula dividente.

38. Ergo in ipso huius conpagis exordio, ubi Riphaei deficiunt montes, habitant Arimphaei iusti homines, placiditateque cogniti, quos amnes Chronius et Visula praeterfluvnt; iuxtaque Massagetae Halani et Sargetae, aliique plures obscuri, quorum nec vocabula nobis sunt nota nec mores.

39. interiectu deinde non mediocri Carcinites panditur sinus eiusdemque nominis fluvius, et religiosus per eas terras Triviae lucus.

40. dein Borysthenes a montibus oriens Nerviorum, primigeniis fontibus copiosus concursuque multorum amnium adulescens, mari praeruptis undarum verticibus intimatur, cuius in marginibus nemorosis Borysthenes est civitas et Cephalonesus, et arae Alexandro Magno Caesarique Augusto sacratae.

41. longo exinde intervallo paene est insula, quam incolunt Sindi ignobiles, post heriles in Asia casus coniugiis potiti dominorum et rebus, quibus subiectum gracile litus Achilleos vocant indigenae dromon, exercitiis ducis quondam Thessali memorabilem. eique proxima est civitas. Tyros colonia Phoenicum, quam praestringit fluvius Tyras.

42. In medio autem spatio arcus, quod prolixae rotunditatis esse praediximus, quodque expedito viatori diebus conficitur quindecim, Europaei sunt Halani et Costobocae gentesque Scytharum innumerae, quae porriguntur ad usque terras sine cognito fine distentas, quarum pars exigua frugibus alitur, residuae omnes palantes per solitudines vastas nec stivam aliquando nec sementem expertas, sed squalentes et pruinosas ferarum taetro ritu vescuntur, eisque caritates et habitacula, vilesque suppellectiles plaustris inpositae sunt corticibus tectis, et cum placuerit, sine obstaculo migrant, eodem carpenta quo libuerit convolventes.

43. Cum autem ad alium portuosum ambitum fuerit ventum, qui arcus figuram determinat ultimam, Peuce prominet insula, quam circumcolunt Trogodytae et Peucini minoresque aliae gentes, et Histros quondam potentissima civitas, et Tomi et Apollonia et Anchialos et Odissos, aliae praeterea multae, quas litora continent Thraciarum.

44. amnis vero Danubius oriens prope Rauracos monte confine limitibus Raeticis per latiorem orbem praetentus ac sexaginta navigabilis paene omnes recipiens fluvios, septem ostiis per hoc Scythicum litus erumpit in mare.

45. quorum primum est Peuce insula supra dicta, ut interpretata sunt vocabula Graeco sermone, secundam Naracustoma, tertium Calonstoma, quartum Pseudostoma; nam Borionstoma ac deinde Stenostoma languidiora sunt ceteris; septimum segnius et palustri specie nigrum.

46. Omnis autem circumfluo ambitu Pontus et nebulosus est, et dulcior aequorum ceteris et vadosus, quod et concrescit aer ex umorum spiramine saepe densatus, et inruentium undarum magnitudine temperatur, et consurgit in brevia dorsuosa, limum globosque adgerente multitudine circumvenientium fluentorum.

47. et constat ab ultimis nostri finibus maris agminatim ad hunc secessum pariendi gratia petere pisces, ut aquarum suavitate salubrius fetus educant in receptaculis cavis - quae sunt ibi densissima- securi voracium beluarum: nihil enim in Ponto huius modi aliquando est visum, praeter innoxios delphinas et paucos.

48. quicquid autem eiusdem pontici sinus aquilone caeditur et pruinis, ita perstringitur gelu, ut nec amnium cursus subtervolvi credantur nee per infidum et labile solum gressus hominis possit vel iumenti firmari, quod vitium numquam mare sincerum sed permixtum aquis amnicis temptat. - prolati aliquantorsum longius quam sperabamus pergamus ad reliqua.

49. Accesserat aliud ad gaudiorum praesentium cumulum diu quidem speratum, sed dilationum ambage multiplici tractum. nuntiatum est enim per Agilonem et Iovium postea quaestorem Aquileiae defensores longioris obsidii taedio, cognitoque Constanti excessu, patefactis portis egressos auctores prodidisse turbarum, isdemque vivis exustis, ut supra relatum est, omnes concessionem inpetrasse delictorum et veniam.

Podebljani dijelovi su tri jedina spomena Alana u tom dijelu. Gdje ti vidiš 'Serboe' ili išta nalik onom citatu koji si ti bio postavio?
Dakle, Milanović jednostavno falsifikuje istorijski izvor, odnosno lažno se poziva na citat. O motivima tog čina neću raspravljati, ali negativni efekti na istorijska saznanja (npr. šteta je očigledna na tvom primjeru - ti si mu zaista i povjerovao; nadam se da mu više ne vjeruješ) su jedini rezultati ovoga - određeni broj ljudi biva obmanjen, impresioniran, te olako padne na navodne reference Milanovićeve, koje ni same očigledno nikada ne napiše dobro (ako ih ti loše ne prenosiš).

Zagubljeni citati su specifikum BB škole. Sve što ne odgovara BB šemi il ne postoji il se zagubilo; eto, ne postoje Srbi nit su postojali Sarmati. Sve su to bila germanska plemena' Zadovoljan? Eto, Germani su verovali u go mač pobijen u zemlju a Svetovid je bio ustvari vrhovni germanski bog, Karpodačani su istiniti kao i severni Iliri, zar ne?

Koja je svrha u zamijenjivanju laži drugim lažima?

 

[supertruper]

Gde ja vidim Srbe?! Evo!
1. Mar. pominje Carvetas, (Servetas, Servi) su Srbi.
2.Mar. kaže; Sauromatae, habitant gentes sermonum! Šta ovo znači?! Znači, Sarmati pripadnici srpskoga roda!
3. Pa Mar kaže: Halani .. et Sargetae. Ovi "Sargeti" su Srbi!
Kako glasi naslov zborke dokumenata iz kojih je M. vadio citate: Les Serbes en Asie jusquiam quatriene siecle (Srbi u Aziji do četvrtog veka) iz 1886.g.
Pokrij se ušima jer si još jednom pokazao da si loš student, štreber i neznalica, kao što sam ranije napisao tvoj rad je jaka sprega volje i neznanja. I, nemoj ovako glupo da zaključuješ to vređa zdrav razum. Jer, od neznanja je samo gore pogrešno znanje!

 

[Лекизан]

Pola Bozica mi je proslo da bih pregledao ovu temu,i moram da konstatujem da vecu kolicinu gluposti ja u zivotu nisam video na jednom mestu,ovde nema sta nije pomenuto od Korejaca i Americkih Indijanaca pa do Kelta,Germana i raznih slika orudja,oruzja,broseva,statua sirom poznatog i nepoznatog sveta,i sve to potkrepljeno lingvistickom akrobatikom neverovatnih razmera.

Ako izuzmemo Slavena koji pokusava da vrati stvari na pravi put,i jos par postova Nick-a i Tandorijeve postove cisto opovrgavajuce prirode,ovde se nije imalo sta procitati,sve su puka naglabanja i lupetanja bez mere i granice.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Gde ja vidim Srbe?! Evo!

Nemoj sada da mijenjaš svoj iskaz, vrlo jasno si napisao da Marcelin Alane zove Serbojima - dakle, kada tako nešto napišeš, očekujem i da vidim gdje tu piše 'Serboe'. Kao drugo, bio si naveo i eksplicitni citat:

Evo najpoznatijeg Marcelinovog citata: "Alani, zvani Serboi obožavali su goli mač pobijen u zemlju".

Molim lijepo - u kojoj knjizi Marcelinovog djela se nalazi ovaj citat! Dakle, nemoj sada tražiti nešto naokolo, ili pak gdje se spominje nešto što naliči Srbima, već potkrijepi ovaj citat - ako ga nisi falsifikovao!

1. Mar. pominje Carvetas, (Servetas, Servi) su Srbi.
2.Mar. kaže; Sauromatae, habitant gentes sermonum! Šta ovo znači?! Znači, Sarmati pripadnici srpskoga roda!

1) Gdje? Toga nema u knjizi koju si naveo (dvadesetdrugoj), a koju sam cijelu postavio gore.
2) Je li to citat koji si ti bio naveo, o Alanima koje A. M. naziva Serbojima?
3) Ovo je toliko očajno; daj, barem nauči malo latinski jezik. Sermonum je genitiv od sermones, odnosno u jedini, sermo.

3. Pa Mar kaže: Halani .. et Sargetae. Ovi "Sargeti" su Srbi!

1) Na osnovu čega pretpostavljaš da se iza Sargeta krije srpski etnonim?
2) Kakve veze imaju Sargeti sa tvojom tvrdnjom da su Alani Srbi?

Kako glasi naslov zborke dokumenata iz kojih je M. vadio citate: Les Serbes en Asie jusquiam quatriene siecle (Srbi u Aziji do četvrtog veka) iz 1886.g.

1) ..ili pravilno, Les Serbes en Asie jusqu'au quatrième siècle...
2) To nije nikakav zbornik; to je naslov cjeline iz 4. toma knjige Recherches historiques sur l'origine des Sarmates des esclavons et des Slaves: et sur les époques de la conversion de ces peuples au christianisme, koja je štampana 1812. godine u carskoj štampriji u Petrogradu, iz pera ruskog akademika, rimokatoličkog arhijereja (prevjerio se, rođen kao kalvinista) i poljskog istoričara Stanislava Boguš-Sestrenceviča.

Detalje o njegovoj religijskoj djelatnosti spominjem samo kao još jedan dokaz o potpunoj ironiji Milanovićeve škole - koja je u potpunosti, vatikansko-bečko-berlinsko-minhenska, bazirajući se na staroj, napuštenoj pozitivističkoj istoriografskoj metodologiji, kao i strogo izvorima iz sfere indogermanske škole i Rimokatoličke crkve.

..očito je da je Milanović koristio samo Boguš-Sestrenceviča, a potom i reference potpuno nestručno (što ne bi ni bilo iznenađujuće, ako tako masovno griješi u naslovima i godinama da je gotovo nemoguće provjeravati od koga je konkretne podatke preuzimao - možda Milanović to i namjerno čini, kako bi sabotirao eventualne pokušaje provjere njegovih izvora?), jednostavno prekopirao od njega; tako i nastaju greške, a zbog toga i jeste pozitivistička istoriografija (koju, ironije li, Milanović kritikuje - iako je njegov pristup kritike izvora u potpunosti pozitivistički, za razliku od onih koje zbog toga kritikuje) donosila razne pogrešne istoriografske zaključke, pa uključujući i ovaj da su Sarmati i Sloveni jedno te isto; teza čiji je Boguš-Sestrencevič bio veliki zastupnik.
Samim originalnim izvorima, po svemu sudeći iz ovoga što je do sada kolega forumaš supertruper postavio, izgleda se Milanović uopšte nije ni bavio - moguće je da upravo tu leže i korijeni najvećih zabluda i dezinformacija koje on donosi.

Pokrij se ušima jer si još jednom pokazao da si loš student, štreber i neznalica, kao što sam ranije napisao tvoj rad je jaka sprega volje i neznanja. I, nemoj ovako glupo da zaključuješ to vređa zdrav razum. Jer, od neznanja je samo gore pogrešno znanje!

Da rezimiramo: počeli smo od toga da je Amijan Marcelin dokaz da su Alani sami sebe nazivali Srbima (krucijalni dokaz da su Alani 'Serboi') - te smo to potvrdili tako što smo naveli: (1) neko pleme za koje se ne zna gdje ni u kom kontekstu spominje Marcelin (vidimo da se ne spominje u mjesto koje je Milanović naveo - 8. dio 22. knj.), (2) izuzetno loš i improvizovani prevod sa latinskog na srpski i (3) jedno mjesto na kojem M. spominje pleme Sargeta (za razliku od prethodna dva, dobro navedeno).

Dakle, šta ovdje tebi supertruper izgleda zdravo-razumski, da se ne vređamo više oko toga ko je ovdje neznalica (mislim da su dosadašnje stranice ove teme, ali i drugih, dale vrlo jasan odgovor na to pitanje) - kako, za ime Boga miloga, po tebi tri gore navedene stavke iole dokazuju da je prirodno ime Alana u IV stoljeću bilo srpsko, odnosno kako to potvrđuje navodni citat od Amijana Marcelina koji si naveo na prethodnoj stranici?

 

[Лекизан]

Da li postoji mogucnost i kolike su sanse za to,da su Srbi odnosno Sloveni deo sarmatskog korpusa naroda,s tim sto bi onda Nick-ova pretpostavka imala smisla da su Sarmati indo-evropskog porekla,uprkos tome sto se Alani(Oseti) smatraju naslednicima Sarmata,a oni su iranskog porekla?

 

[VoSlavu]

Da li postoji mogucnost i kolike su sanse za to,da su Srbi odnosno Sloveni deo sarmatskog korpusa naroda,s tim sto bi onda Nick-ova pretpostavka imala smisla da su Sarmati indo-evropskog porekla,uprkos tome sto se Alani(Oseti) smatraju naslednicima Sarmata,a oni su iranskog porekla?

Pa i iranski narodi su deo indoevropskih naroda.

 

[Pumpaj Dinstanović]

Da li postoji mogucnost i kolike su sanse za to,da su Srbi odnosno Sloveni deo sarmatskog korpusa naroda,s tim sto bi onda Nick-ova pretpostavka imala smisla da su Sarmati indo-evropskog porekla,uprkos tome sto se Alani(Oseti) smatraju naslednicima Sarmata,a oni su iranskog porekla?

Što se tiče Srba, o ogromnoj mogućnosti njihovog skitosarmatskog porijekla sam ja već detaljnije pisao; istorijski filolozi su dosta lomili glavu oko toga, ali od njihovog stanovišta se odustajalo, zbog kako pozitivističkog pristupa koji je sve odbijao u slučaju nedostataka pisanih tragova, tako što i ljudi za pisane izvore nisu ni znali.
Nekako, prosto je nevjerovatno da možda čak i car Konstantin VII Porfirogenit pruža podršku za sarmatsko porijeklo Srba - što će reći da se mogu naći izvori u periodu od devet stoljeća, od Plinija Starijeg do Porfirogenita.

Teza o alanskom porijeklu Srba govori o njihovom izgonu u slovenske prostore posljedstvom hunske najezde u drugoj polovini IV stoljeća, nakon čega je došlo do njihova poslovenjenja, koje je stoljećima trajalo u slovenskim prostorima na sjeveru, a njihov se etnonim proširio kroz različita zapadno-slovenska plemena, od kojih se jedno u prvoj polovini VII stoljeća preselilo na jug i postalo osnov za etnogenezu balkanskog srpskog naroda.

Otkriće Porfirogenitovih Hrvata i Srba u Alaniji možda je dalo konačni doprinos u utvrđivanju misterije srpskog (kao i hrvatskog) porijekla, tako da sada možda ostaje samo da se između tačaka povuku linije koje bi išle sve do Plinijevih Srba sjeverno od Kavkaza u I stoljeću naše ere (uključivši tu i Takita i Ptolemeja itd..), za koje smatram da su prvi autentični zapis srpskog plemena.

Međutim, da su Sloveni proizišli od Sarmata...to je već malo vjerovatno; u pitanju je stara, napuštena teza, koju su prvenstveno iz nacional-romantičarskih pobuda forsirali u prvom redu Poljaci.

Inače...pa iranski narodi i jesu Indoevropljani. Baltoslovenski korpus naroda dijeli u stabli Indoevropljana zajedništvo sa iranskim ogrankom u grupi satem jezika, što ga razdvaja od Kelta, Italika, Germana i Grka, koji pripadaju drugoj grani (kentum).

 

[supertruper]

Naziv Alan Oseti prevode kao Oset, Rusi Alane zovu Asima ili Jasima. Sami Alani sebe su zvali Srbima.
Slavene, Sermo je bio srpski (tribalski kralj) koga je Makedonski poterao a ovaj mu se predao u tvrđavi Peć na Dunavu.
Sestrenčevićeva knjiga jeste zbornik, jedna vrsta hrestomatije sa izvornicima u kojima se pominju Srbi na preko 1500 mesta. Ako je Milanović ovo koristio kao svoje izvornike onda mu svaka čast, zar ne?! To do sada nije uradio niti jedan istoričar kod nas. Mislim da je, stoga, on naš najbolji istoričar! Pogotovo što u izvornicima jasno piše kako su se Srbi i srodna srpska plemena selila kao i to da su Česi i Poljaci nastali od Srba te da su Hrvati isto što i Srbi - Sarmati.
Ako piše Chrobatos ja to čitam Hrvat a ako piše i kontekst je takav Sargeti /Sarepti itd/ ja to čitam Srbi jer je, ponavljam, kontekst takav da je to ime neupitno! Ti ćeš i Chourobatos pročitati kao Hrvat ali Serboi nikad nećeš pročitati kao Srbin jer je to tvoj koncept - BB jaški i duboko nacionalistički.
Citate pod 1 i 2 sam naveo služeći se tekstom koji si postavio, prema tome malo bolje i strpljivije pogledaj i naći ćeš upravo ono što tvrdiš da ga nema.
Ali, nečudim se, za tebem što ne odgovara tebi, uvek kaže kako ne postoji,
Nazvati Milanovića BBjcem je glupo - on samo koristi masu bečko- vatikansko- berlinskih izvornika i protivnika obara njegovim vlastitim oružjem. neka ga Bog poživi!

 

[supertruper]

Da li postoji mogucnost i kolike su sanse za to,da su Srbi odnosno Sloveni deo sarmatskog korpusa naroda,s tim sto bi onda Nick-ova pretpostavka imala smisla da su Sarmati indo-evropskog porekla,uprkos tome sto se Alani(Oseti) smatraju naslednicima Sarmata,a oni su iranskog porekla?

Srbi su izvorno Sarmati a sa Slovenima su se mešali i poslovenili se, kao i Bugari npr. mada, pravilna je i teza da su Bugari posrbljeni odnosno posarmaćeni,

 

[supertruper]

Što se tiče Srba, o ogromnoj mogućnosti njihovog skitosarmatskog porijekla sam ja već detaljnije pisao; istorijski filolozi su dosta lomili glavu oko toga, ali od njihovog stanovišta se odustajalo, zbog kako pozitivističkog pristupa koji je sve odbijao u slučaju nedostataka pisanih tragova, tako što i ljudi za pisane izvore nisu ni znali.
Nekako, prosto je nevjerovatno da možda čak i car Konstantin VII Porfirogenit pruža podršku za sarmatsko porijeklo Srba - što će reći da se mogu naći izvori u periodu od devet stoljeća, od Plinija Starijeg do Porfirogenita.

Teza o alanskom porijeklu Srba govori o njihovom izgonu u slovenske prostore posljedstvom hunske najezde u drugoj polovini IV stoljeća, nakon čega je došlo do njihova poslovenjenja, koje je stoljećima trajalo u slovenskim prostorima na sjeveru, a njihov se etnonim proširio kroz različita zapadno-slovenska plemena, od kojih se jedno u prvoj polovini VII stoljeća preselilo na jug i postalo osnov za etnogenezu balkanskog srpskog naroda.

Otkriće Porfirogenitovih Hrvata i Srba u Alaniji možda je dalo konačni doprinos u utvrđivanju misterije srpskog (kao i hrvatskog) porijekla, tako da sada možda ostaje samo da se između tačaka povuku linije koje bi išle sve do Plinijevih Srba sjeverno od Kavkaza u I stoljeću naše ere (uključivši tu i Takita i Ptolemeja itd..), za koje smatram da su prvi autentični zapis srpskog plemena.

Međutim, da su Sloveni proizišli od Sarmata...to je već malo vjerovatno; u pitanju je stara, napuštena teza, koju su prvenstveno iz nacional-romantičarskih pobuda forsirali u prvom redu Poljaci.

Inače...pa iranski narodi i jesu Indoevropljani. Baltoslovenski korpus naroda dijeli u stabli Indoevropljana zajedništvo sa iranskim ogrankom u grupi satem jezika, što ga razdvaja od Kelta, Italika, Germana i Grka, koji pripadaju drugoj grani (kentum).

Jel ovo pišeš ti ili Milanović?

 

[Pumpaj Dinstanović]

Naziv Alan Oseti prevode kao Oset,

Ne, to nije tačno, oni Alane zovu Alantima.
Pa aman supertrupere, Oseti uopšte sebe ne nazivaju Osetima; 'Osetin' je čista geografska odrednica, u smislu stanovnika Osetije - a to je gruzijska riječ, odnosno gruzijski naziv za njihovu zemlju.

Rusi Alane zovu Asima ili Jasima.

Ne, ne zovu; zovu ih Alanima. Oni Osete nazivaju tako (po Jazigima).

Sami Alani sebe su zvali Srbima.

Nema nikakvih dokaza za tako nešto; na zadnjih par strana smo to apsolvirali - bio si postavio tvrdnju da Amijan Marcelin potvrđuje da je Srbin bilo domaći naziv za Alane, ali koliko vidimo, to je neistina.

Slavene, Sermo je bio srpski (tribalski kralj) koga je Makedonski poterao a ovaj mu se predao u tvrđavi Peć na Dunavu.

A kakve veze sada ima, blagi Bože, jedan antički vladar iz druge polovine IV stoljeća prije nove ere sa ovim?

circa haec stagna ultima extimaque plures habitant gentes, sermonum institutorumque varietate dispariles, Iaxamatae et Maeotae et Iazyges, Roxolanique et Halani et Melanchlaenae et cum Gelonis Agathyrsi, apud quos adamantis est copia lapidis: aliique ultra latentes, quod sunt omnium penitissimi.

sermo : discussion, talk, common talk, conversation, rumor.

Daj bre supertruper, reci mi iskreno, znaš li ti latinski jezik! Kakve veze ima Sermo sa ovim?!?
da

Sestrenčevićeva knjiga jeste zbornik, jedna vrsta hrestomatije sa izvornicima u kojima se pominju Srbi na preko 1500 mesta. Ako je Milanović ovo koristio kao svoje izvornike onda mu svaka čast, zar ne?! To do sada nije uradio niti jedan istoričar kod nas. Mislim da je, stoga, on naš najbolji istoričar! Pogotovo što u izvornicima jasno piše kako su se Srbi i srodna srpska plemena selila kao i to da su Česi i Poljaci nastali od Srba te da su Hrvati isto što i Srbi - Sarmati.

Zapravo ne, supertruper, Milanović nije išao samim izvorima, već je samo čitao Boguš-Sestrenceviča; da je čitao, ne bi iznosio takve gluposti.
Zašto je najbolji istoričar srpski? Zato što ne koristi istorijske izvore?

Ako piše Chrobatos ja to čitam Hrvat a ako piše i kontekst je takav Sargeti /Sarepti itd/ ja to čitam Srbi jer je, ponavljam, kontekst takav da je to ime neupitno! Ti ćeš i Chourobatos pročitati kao Hrvat ali Serboi nikad nećeš pročitati kao Srbin jer je to tvoj koncept - BB jaški i duboko nacionalistički.

Kriju li se Srbi iza Sargeta ili ne, sasvim je nebitno u kontekstu ove diskusije - to što se na jednom mjestu spominje pleme 'Sargeti' nije apsolutno nikakav dokaz da je domaće, plemensko ime Alana, bilo 'Srbi'. Štaviše, to jedino može biti dokaz da Alani nisu Srbi, zato što se Sargeti spominju pored Alana, izdvojeno.

Citate pod 1 i 2 sam naveo služeći se tekstom koji si postavio, prema tome malo bolje i strpljivije pogledaj i naći ćeš upravo ono što tvrdiš da ga nema.

Sramota, supertruper; prestao si čak i da se trudiš za vrijeme falsifikovanja; pa postovi su samo par iznad i svi mogu da vide da si ih falsifikovao; ako pretražiš 8. dio 22. knj. koji sam postavio, vidjećeš da nigdje nema 'Carvetasa'...

Ali, nečudim se, za tebem što ne odgovara tebi, uvek kaže kako ne postoji,
Nazvati Milanovića BBjcem je glupo - on samo koristi masu bečko- vatikansko- berlinskih izvornika i protivnika obara njegovim vlastitim oružjem. neka ga Bog poživi!

Ali na prvo i osnovno pitanje - jesu li Alani sami sebe nazivali Srbima - odgovora još uvijek nema...možda zato što to ipak nije istina?

Srbi su izvorno Sarmati a sa Slovenima su se mešali i poslovenili se, kao i Bugari npr. mada, pravilna je i teza da su Bugari posrbljeni odnosno posarmaćeni,

Zar nisi bio napisao da su Bugari porijeklom Mađari?

I inače, kako su se to 'posarmaćenjem' postali Sloveni? Nema smisla.

Jel ovo pišeš ti ili Milanović?

Očito da pišem ja (uz vatikansko-bečko-berlinsko-minhensko-antisrpsku školu).

 

[Лекизан]

Srbi su izvorno Sarmati a sa Slovenima su se mešali i poslovenili se, kao i Bugari npr. mada, pravilna je i teza da su Bugari posrbljeni odnosno posarmaćeni,

Pitam u kakvom su odnosi Sloveni sa Sarmatima,dali su oni deo Sarmata,posebna grupa plemena nezavisnih od Sarmata(mislim nezavisni u kulturnom pogledu),ili neki srodnici.Imaju li zajednickih tacaka u kulturnom pogledu,s obzirom da su oba naroda indo-evropljani.A sta ih razdvaja, pa ti kazes da su se Srbi koji su pripadali Sarmatima,poslovenili.To sto jezik Slovena pripada drugoj vrsti indo-evropskih jezika,u odnosu na jezik koji koriste Sarmati(citaj Alani), ne mora da predstavlja neku razliku.Po kojoj osnovi su se indo-evropski jezici uopste i diferencirali?Poz.