- Poruka
- 113.412
Zakon o rodnoj ravnopravnosti trebao bi u celosti da stupi na snagu 1. juna 2024. godine, iako je usvojen tri godine ranije. Javnosti najinteresantniji i najintrigantniji deo je onaj o upotrebi rodno osetljivog jezika.
Baš kao i te 2021. godine kada je usvojen, deo zakona i danas deli Srbiju na dve strane. S jedne se nalaze oni koji su za upotrebu rodno osetljivog jezika, s druge strane oni koji su protiv.
A najveće nesuglasice vezane su za „prevođenje“ zvanja i zanimanja iz muškog gramatičkog roda u ženski, pa bi od 1. juna i zvanično trebalo da imamo atašeicu (ataše), vodičicu/vodičkinju (vodič), vatrogaskinju/vatrogasilju (vatrogasac), žetelicu (žetelac), uz pojmove na koje smo odavno navikli poput profesorica/profesorka, doktorica/doktorka, ministarka, premijerka, advokatica.
Kako stoji u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, rodno osetljivi jezik treba da se koristi u školskim udžbenicima, nastavnom materijalu, svedočanstvima, diplomama, licencama, ali i u medijima koji su kao sredstvo javnog informisanja dužni da počnu sa primenom istog. Za nepoštovanje odredbi 37 i 44 zakona biće kažnjeni organi javne vlasti sa 5.000 do 150.000 dinara, dok mediji neće novčano odgovarati.
Zaštitnik građana je krajem februara najavio da će pokrenuti postupak ocene ustavnosti odredbi koje se odnose na upotrebu rodno osetljivog jezika, a sve se glasnije čuje stav onih koji smatraju da bi buduća vlada Srbije trebalo da povuče Zakon.
Međutim, nakon Pašalićevog postupka, reagovalo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje je predložilo zakon, navodeći "da je Zaštitnik građana Zoran Pašalić učestvovao u donošenju tog zakona 2021. i da tada nije imao primedbe". Kako dodaju, "nije reagovao ni 2023. kada su se zahuktale diskusije u javnosti o primeni rodno osetljivog jezika".
Onaj ko jeste reagovao su Matica srpska, Srpska akademija nauka i umetnosti, Srpska pravoslavna crkva, pojedine desničarske stranke, ali i Savet za srpski jezik, nezavisno telo pri Vladi Srbije koje je najavilo da će novoformiranoj Vladi preneti preporuku i stav da se ukinu sve lingvističke odredbe iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti jer su napisane bez konsultovanja relevantnih institucija.
U "problemu" su i izdavači školskih udžbenika koji još uvek čekaju smernice o tome kako bi knjige i nastavna sredstva trebalo da izgledaju po pitanju upotrebe rodno osetljivog jezika, ali i ovo pitanje moraće da bude rešeno do 1. juna 2024. godine.
https://www.blic.rs/vesti/drustvo/4...rodno-osetljivi-jezik-i-zabrana-uvoza/ccpe6n7
Baš kao i te 2021. godine kada je usvojen, deo zakona i danas deli Srbiju na dve strane. S jedne se nalaze oni koji su za upotrebu rodno osetljivog jezika, s druge strane oni koji su protiv.
A najveće nesuglasice vezane su za „prevođenje“ zvanja i zanimanja iz muškog gramatičkog roda u ženski, pa bi od 1. juna i zvanično trebalo da imamo atašeicu (ataše), vodičicu/vodičkinju (vodič), vatrogaskinju/vatrogasilju (vatrogasac), žetelicu (žetelac), uz pojmove na koje smo odavno navikli poput profesorica/profesorka, doktorica/doktorka, ministarka, premijerka, advokatica.
Kako stoji u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, rodno osetljivi jezik treba da se koristi u školskim udžbenicima, nastavnom materijalu, svedočanstvima, diplomama, licencama, ali i u medijima koji su kao sredstvo javnog informisanja dužni da počnu sa primenom istog. Za nepoštovanje odredbi 37 i 44 zakona biće kažnjeni organi javne vlasti sa 5.000 do 150.000 dinara, dok mediji neće novčano odgovarati.
Zaštitnik građana je krajem februara najavio da će pokrenuti postupak ocene ustavnosti odredbi koje se odnose na upotrebu rodno osetljivog jezika, a sve se glasnije čuje stav onih koji smatraju da bi buduća vlada Srbije trebalo da povuče Zakon.
Međutim, nakon Pašalićevog postupka, reagovalo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, koje je predložilo zakon, navodeći "da je Zaštitnik građana Zoran Pašalić učestvovao u donošenju tog zakona 2021. i da tada nije imao primedbe". Kako dodaju, "nije reagovao ni 2023. kada su se zahuktale diskusije u javnosti o primeni rodno osetljivog jezika".
Onaj ko jeste reagovao su Matica srpska, Srpska akademija nauka i umetnosti, Srpska pravoslavna crkva, pojedine desničarske stranke, ali i Savet za srpski jezik, nezavisno telo pri Vladi Srbije koje je najavilo da će novoformiranoj Vladi preneti preporuku i stav da se ukinu sve lingvističke odredbe iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti jer su napisane bez konsultovanja relevantnih institucija.
U "problemu" su i izdavači školskih udžbenika koji još uvek čekaju smernice o tome kako bi knjige i nastavna sredstva trebalo da izgledaju po pitanju upotrebe rodno osetljivog jezika, ali i ovo pitanje moraće da bude rešeno do 1. juna 2024. godine.
https://www.blic.rs/vesti/drustvo/4...rodno-osetljivi-jezik-i-zabrana-uvoza/ccpe6n7