Rimsko nasleđe u Srbiji

Perperius

Veoma poznat
Poruka
14.541
Srbija spada u zemlje sa najvećim rimskim nasleđem.

8 rimskih careva rođeno je na području današnje Srbije, što je čini drugom posle savremene Italije. Takođe i najveći broj carskih rezidencija nakon Italije, 1 od 4 rimske prestonice se nalazi u Srbiji itd.

Najvažniji lokaliteti:​


Sirmijum


  • Jedna od četiri prestonice Rimskog carstva tokom tetrarhije
  • Mesto rođenja nekoliko rimskih careva
  • Grad je imao carsku palatu, hipodrom, kovnicu novca, arenu, pozorište, brojne radionice, javna kupatila, hramove, javne palate i luksuzne vile

Viminacijum


  • Glavni grad provincije Gornje Mezije i jedan od najvažnijih rimskih gradova i vojnih logora od 1. do 4. veka
  • Carska grobnica imperatora Hostilijana
  • Glavna baza Legije VII Klaudije, a neko vreme je tu bila i Legija IV Flavija Feliks
  • Najveći broj otkrivenih grobova na bilo kom rimskom arheološkom lokalitetu – više od 16.000
  • Ostaci hramova, ulica, trgova, amfiteatara, palata, hipodroma i rimskih kupatila

Feliks Romulijana (Gamzigrad)


  • UNESCO-ova svetska baština
  • Dva carska mauzoleja – imperatora Galerija i njegove majke Romule
  • Kompleks palata i hramova koje je izgradio car Galerije

Naisus


  • Mesto rođenja cara Konstantina Velikog
  • Njegova privremena rezidencija i grad u kojem je doneo mnoge zakone sačuvane u Teodosijevom kodeksu
  • Veliki grad sa brojnim javnim zgradama

Medijana


  • Luksuzna carska rezidencija koju su koristili Konstantin Veliki, Konstancije II, Konstans, Valentinijan I i Valens
  • Mesto gde su se carevi Valentinijan i Valens sastali i podelili Rimsko carstvo na dve polovine kojima su zajedno vladali

Singidunum


  • Važna tvrđava Dunavskog limesa, u kojoj je od 86. godine nove ere bila stacionirana Legija IV Flavija Feliks
  • Mesto rođenja rimskog cara Jovijana

Šarkamen


  • Carski mauzolej posvećen majci cara Maksimina Daj


Ostali značajni lokaliteti: Tabula Trajana, Trajanov most, rimska grobnica u Brestoviku i mnogi drugi manji rimski gradovi i utvrđenja.
 
Srbija spada u zemlje sa najvećim rimskim nasleđem.

8 rimskih careva rođeno je na području današnje Srbije, što je čini drugom posle savremene Italije. Takođe i najveći broj carskih rezidencija nakon Italije, 1 od 4 rimske prestonice se nalazi u Srbiji itd.

Najvažniji lokaliteti:​


Sirmijum


  • Jedna od četiri prestonice Rimskog carstva tokom tetrarhije
  • Mesto rođenja nekoliko rimskih careva
  • Grad je imao carsku palatu, hipodrom, kovnicu novca, arenu, pozorište, brojne radionice, javna kupatila, hramove, javne palate i luksuzne vile

Viminacijum


  • Glavni grad provincije Gornje Mezije i jedan od najvažnijih rimskih gradova i vojnih logora od 1. do 4. veka
  • Carska grobnica imperatora Hostilijana
  • Glavna baza Legije VII Klaudije, a neko vreme je tu bila i Legija IV Flavija Feliks
  • Najveći broj otkrivenih grobova na bilo kom rimskom arheološkom lokalitetu – više od 16.000
  • Ostaci hramova, ulica, trgova, amfiteatara, palata, hipodroma i rimskih kupatila

Feliks Romulijana (Gamzigrad)


  • UNESCO-ova svetska baština
  • Dva carska mauzoleja – imperatora Galerija i njegove majke Romule
  • Kompleks palata i hramova koje je izgradio car Galerije

Naisus


  • Mesto rođenja cara Konstantina Velikog
  • Njegova privremena rezidencija i grad u kojem je doneo mnoge zakone sačuvane u Teodosijevom kodeksu
  • Veliki grad sa brojnim javnim zgradama

Medijana


  • Luksuzna carska rezidencija koju su koristili Konstantin Veliki, Konstancije II, Konstans, Valentinijan I i Valens
  • Mesto gde su se carevi Valentinijan i Valens sastali i podelili Rimsko carstvo na dve polovine kojima su zajedno vladali

Singidunum


  • Važna tvrđava Dunavskog limesa, u kojoj je od 86. godine nove ere bila stacionirana Legija IV Flavija Feliks
  • Mesto rođenja rimskog cara Jovijana

Šarkamen


  • Carski mauzolej posvećen majci cara Maksimina Daj


Ostali značajni lokaliteti: Tabula Trajana, Trajanov most, rimska grobnica u Brestoviku i mnogi drugi manji rimski gradovi i utvrđenja.
Srbija je prepuna starog Rima i jedno veliko arheološko rimsko nalazište. Meni je dobro poznat rimski Limes niz Dunav, bio sam nekad davno hobi arheolog sa metal detektorom :p
Neverovatno je da su u mom kraju ostaci rimskih nalazišta bukvalno na svakih par kilometara, vojni logori, vile, naselja, postaje,...

Malo je poznata legenda Karinisovog zlatnog novca koje je njegova komora potopila u jedno jezero, kad su čuli da je ubijen u bici protiv Dioklecijana kod Marguma 282. Kada su se vratili posle 18 godina, jezero je bilo isušeno a novci nikad nisu pronadjeni. :D

Navodno, lokacija je desetak milja jugozapadno od Kondominijumskog polja (Godomin), blizu jednog lokalnog kraka via militaris. Otprilike "znamo" lokaciju ali zlato je verovatno preduboko.
 
Imate i živo rimsko nasledje u Srbiji. To su dva naroda - etnosa:

1. Cincari - potomci rimske 5. legije
2. Vlasi u istočnoj Srbiji - Romanizovani stanovnici starosedelačkog stanovništva
Samo što genetika kaže nešto drugačije. Haplogrupe/grane tipične za Italiju kod Cincara postoje u sitnom/beznačajnom procentu. Oni su u genetičkom smislu (autosonalno) pretežno Starobalkanci, ali imaju značajan slovenski upliv. Dok je kod Vlaha iz istočne Srbije slovenska genetika još jača, tek je malo slabija od starobalkanske (autosomalno). Pa bi se za njih moglo maltene reći da su slovensko-starobalkanski polutani. Istočnosrbijanski Vlasi i Cincari su podaleko od čistokrvnih Srarobalkanaca, pogotovo prvi pomenuti.

@Perperius
 
Samo što genetika kaže nešto drugačije. Haplogrupe/grane tipične za Italiju kod Cincara postoje u sitnom/beznačajnom procentu. Oni su u genetičkom smislu (autosonalno) pretežno Starobalkanci, ali imaju značajan slovenski upliv. Dok je kod Vlaha iz istočne Srbije slovenska genetika još jača, tek je malo slabija od starobalkanske (autosomalno). Pa bi se za njih moglo maltene reći da su slovensko-starobalkanski polutani. Istočnosrbijanski Vlasi i Cincari su podaleko od čistokrvnih Srarobalkanaca, pogotovo prvi pomenuti.

@Perperius
romanizovani, dakle implantiran im je jezik... nije im to maternji jezik.... dok kod cincara je malo stvar drugacija
 
romanizovani, dakle implantiran im je jezik... nije im to maternji jezik.... dok kod cincara je malo stvar drugacija
Neki kažu da su istočnosrbijanski Vlasi i Rumuni romanizovani Sloveni. S obzirom da je skoro pola njihove genetike slovensko, to nije tako daleko od istine tehnički. Vlaško-rumunski jezik ima značajan procenat slovenskih rječi. U cincarskom slavizama ima znatno manje. Turcizama imaju podjednako. Tako da je cincarski romanskiji romanski jezik nego vlaško-rumunski.
 
Samo što genetika kaže nešto drugačije. Haplogrupe/grane tipične za Italiju kod Cincara postoje u sitnom/beznačajnom procentu. Oni su u genetičkom smislu (autosonalno) pretežno Starobalkanci, ali imaju značajan slovenski upliv. Dok je kod Vlaha iz istočne Srbije slovenska genetika još jača, tek je malo slabija od starobalkanske (autosomalno). Pa bi se za njih moglo maltene reći da su slovensko-starobalkanski polutani. Istočnosrbijanski Vlasi i Cincari su podaleko od čistokrvnih Srarobalkanaca, pogotovo prvi pomenuti.

@Perperius
Rimljani su negde morali da se stope, nisu samo izbrisani.

Legionari su bili i iz Afrike, Bliskog Istoka itd., sve je to ostalo po Balkanu.
 
Rimljani su negde morali da se stope, nisu samo izbrisani.

Legionari su bili i iz Afrike, Bliskog Istoka itd., sve je to ostalo po Balkanu.
U rimskom periodu na Balkan je došlo do nešto značajnijeg priliva ljudi iz Anadolije i sa Levanta, tako kažu arheogenetička istraživanja. Došljaci iz Italije i drugih djelova carstva su ostavili minoran ili nikakav genetički trag na Balkanu, što će reći da je njihov broj bio mali.
 
Pa citav PIND u Grckoj je cincarski. Logicno je bilo tu da se sklone na planine od slovenske najezde, zatim u Albaniju gde su visoke planine, mnogo ih je dole.
Ta cinjenica ide u prilog da iako su sloveni u 6-7 veku naselili Grcku Vizantija upravo preko tih cincara(tada su se zvali romeji) kontrolisala carstvo. Na primer kad su zvali srbe da dodju u Egej ...
 
Pa citav PIND u Grckoj je cincarski. Logicno je bilo tu da se sklone na planine od slovenske najezde, zatim u Albaniju gde su visoke planine, mnogo ih je dole.
Nažalost sloveni nisu bili genocidno nastrojeni prema njima, romanizovanim balkanskim starosedeocima i ostalima. Bilo je saradnje i mešanja. Zato sad ovo sto se naziva Južnim Slovenima ni ne liči na Slovene.
 
U rimskom periodu na Balkan je došlo do nešto značajnijeg priliva ljudi iz Anadolije i sa Levanta, tako kažu arheogenetička istraživanja. Došljaci iz Italije i drugih djelova carstva su ostavili minoran ili nikakav genetički trag na Balkanu, što će reći da je njihov broj bio mali.
To ima smisla, mnogi izgledaju kao da su juče došli iz Anadolije i sa Levanta.
 
Ta cinjenica ide u prilog da iako su sloveni u 6-7 veku naselili Grcku Vizantija upravo preko tih cincara(tada su se zvali romeji) kontrolisala carstvo. Na primer kad su zvali srbe da dodju u Egej ...
Cincari su u Tesaliju i Epir došli vrv. iz nekog sjevernijeg kraja između 7. i 9. vjeka. Za sad najrealnije djeluje da je postojbina Cincara (područje u kome su njihovi preci romanizovani) Šopluk (zapadna Bugarski i jugoistočna Srbija). Preci Cincara teško da su mogli biti romanizovani u Epiru i Tesaliju jer su oni južno od Jiričekove linije, te se tamo sprovodila helenizacija a ne romanizacija u rimskom periodu.
 

Back
Top