Neno
Elita
- Poruka
- 20.451
Pod pseudonimom Rebeka Vest pisala je o Jugoslaviji, zabavlja se s Čarlijem Čaplinom i nije praštala glupost
"Nikada nisam shvatila šta je to feminizam; znam samo da me ljudi zovu feministkinjom kad god izrazim osećanje koje podvuče razliku između mene i balvana"
Sisili Izabel Ferfild, poznatija pod pseudonimom Rebeka Vest, pisala je dela različitih žanrova i recenzirala knjige za čuvene novine poput "Tajmsa", "Njujork herald tribjuna", "Sandej telegrafa" i drugih...Britanska spisateljica, novinarka, književna kritičarka i putopisac.
Njeno najznačajnije delo bilo je "Crno jagnje i sivi soko", objavljeno 1941. godine u kojem je obuhvatila - jugoslovensku istoriju i kulturu. Jedna od značajnijih knjiga koje je objavila bio je i "Voz baruta" iz 1955. godine u kojoj je prenela svoju reportažu o Nirnberškim suđenjima koja je prvobitno objavljena u "Njujorkeru".
Spisateljica broj jedan
"Tajm" ju je 1947. nazvao "neosporno svetskom spisateljicom broj jedan", a njen pseudonim "Rebeka Vest" preuzela je od buntovne mlade heroine iz dela "Rosmersholm" autora Henrika Ibzena.Rođena 21. decembra 1892. u engleskom gradu Londonu, odrasla je u domu punom intelektualne stimulacije i političke debate. Njena majka, Škotlanđanka Izabela, bila je pijanistkinja, njen otac, anglo-Irac Čarls Ferfild, prenosio je ranjenike Armije Konfederativnih Američkih Država tokom opsade Ričmonda u Američkom građanskom ratu, nakon čega se vratio u Ujedinjeno Kraljevstvo i počeo da se bavi novinarstvom.
On je međutim, prema pisanju Vikipedije, napustio porodicu kada je Sisili imala svega osam godina i nikada se nije vratio, već je izabrao život u siromaštvu i preminuo sam u liverpulskom pansionu 1906. godine. Sisili se sa porodicom preselila u Edinburg, glavni grad Škotske, gde je mlada devojka pohađala ženski koledž "Džordža Votsona". Školovanje napustila 1907. zbog tuberkuloze, a kada se oporavila odlučila je da odustane od koledža nazivajući ga "tamnicom".
Ljubavna afera sa Jugoslavijom
Vestova je sa starijom sestrom učestvovala u uličnim protestima priključivši se pokretu za pravo glasa žena pre početka Prvog svetskog rata, dok je radila kao novinarka za feminističke nedeljnike "Freewoman" i "Klarion", prikupljajući podršku za sifražetkinje.Pre i tokom Drugog svetskog rata Rebeka Vest je mnogo putovala prikupljajući materijal za putopise i političke eseje. U aprilu 1936. držala je predavanje u Beogradu u okviru turneje po Jugoslaviji i Balkanu. Takođe je bila prisutna i tokom Nirnberških suđenja, što se sve odrazilo na njen kasniji rad. Godine 1949. stekla je titulu zapovednika Ordena Britanske imperije (CBE), dok je 1959. stekla zvanje dame zapovednika tog ordena.
Najznačajnije delo jeste, kao što smo pomenuli, njen obimni putopis o Jugoslaviji "Crno jagnje i sivi soko". Ubrzo nakon izdavanja knjiga je dobila pozitivne recenzije kritičara, pa je tako u "Njujorkeru" objavljeno da je u pitanju "jedna od velikih knjiga duhovne pobune protiv 20. veka". "Njujork tajms" ju je nazvao "monumentalnom hronikom", a Njujork "herald tribjun" je poisao o njoj kao o "ljubavnoj aferi s Jugoslavijom koja podseća na Hemingvejev zanos Španijom". Knjiga je izazvala veliko interesovanje u anglosaksonskom svetu, zbog čega je doživela brojna izdanja.
Zabavlja se sa Velsom i Čaplinom
I njen ljubavni život je bio jednako intrigantan.Septembra 1912. Vestova je optužila čuvenog slobodoumnog pisca H. G. Velsa da je „stara devojka među romanopiscima“, u okviru provokativne recenzije njegovog romana "Brak" objavljenog u "Freewoman". Ove reči privukle su Velsovo interesovanje i poziv na ručak u njegovom domu.
Dva pisca postali su ljubavnici krajem 1913. godine, uprkos tome što je Vels bio i oženjen i dvadeset i šest godina stariji od Rebeke. Iz njihove desetogodišnje godišnja veze rodio se sin Entoni Vest, a njihovo "prijateljstvo" trajalo je do Velsove smrti 1946.
Za Rebeku se takođe tvrdi da je bila u vezi sa Čarlijem Čaplinom, kao i sa novinskim magnatom lordom Biverbrukom i novinarom Džonom Gunterom.
Inače, godine 1930. udala za bankara Henrija Maksvela Endruza, sa kojim je bila u braku sve do njegove smrti, 1968. godine.
U čast ove izuzetno interesantne žene, na dan godišnjice njene smrti (15. mart 1983. godine u Londonu) izdvajamo samo jedan njen citat, koji dovoljno govori sam za sebe i karakteru Rebeke Vest:
"Nikada nisam shvatila šta je to feminizam; znam samo da me ljudi zovu feministkinjom kad god izrazim osećanje koje podvuče razliku između mene i balvana."
(Ona.rs)