RAZVALJENI - da li je pozorište mrtvo ?!!!!!!

  • Začetnik teme sestre u akciji
  • Datum pokretanja

Da li je pozorište mrtvo?

  • da

  • ne

  • ne idem u pozorište


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
plakat.jpg

Dvadeset i šesti Međunarodni festival pozorišta za decu zvanično je otvoren u nedelju 22.septembra na sceni Dečijeg pozorišta, i trajaće do petka, 27. septembra. U okviru takmičarskog programa biće odigrano 14 predstava.
Svi programi su besplatni.
Nagradu za životno delo “Mali princ” urucene su ovogodišnjim dobitnicima, Branki Veselinović i Ranku Risojeviću.
Ove godine je za učešće na Festivalu bilo je prijavljeno preko 100 predstava iz celog sveta, od čega je za takmičarski program odabrano 14 predstava. U pitanju su mala i velika pozorišta, privatna i državna, lutkarska i dramska, te tradicionalna, moderna i eksperimentalna.
Osim predstava u takmičarskom programu, publika će imati priliku da pogleda i nekoliko predstava u okviru pratećeg programa. U okviru pratećeg programa biće priličeni i brojni sadržaji za decu na Gradskom trgu.

zlatna_guska_bugarska.jpg
 
Nakon mnogo godina iščekivanja i dve godine projektovanja i izgradnje, kikindsko Narodno pozorište svoju publiku dočekuje u novom foajeu. Arhitektonski upotpunjujući i obogaćujući postojeću celinu, novi pozorišni foajea je moderan i funkcionalan objekat kakav kikindski teatar i publika i zaslužuju. Nakon godina korišćenja krajnje nefunkcionalnog ulaza u kikindsko Narodno pozorište, završena je izgradnja novog pozorišnog foajea.

Kompletan projekat realizovan je fazno, a vodilo se računa o svim detaljima, kao što je i arhitektonska celinu kikindskog Trga. Ukupna vrednost radova je 35 miliona dinara.

Pavle Markov, gradonačelnik Kikinde kaže:

"Osim određenog arhitektonskog rešenja i kvaliteta, ovde se radi o jednom velikom kulturnom nasleđu. To svakako obavezuje sve nas, kako bismo zadržali jedno ovako dopb ro pozorište, i kako bismo, naravno, dali i jedan novi impuls u daljem razvoju kikindskog pozorišta."

I u funkcionalnom, kao i u simbolikčkom smislu, novi pozorišni foaje jednako je značajan kako za zaposlene u kikindskom teatru, tako i za pozorišnu publiku:

Nikola Joksimocvić, direktor Naronog pozorišta Kikinda ističe:

"Ono što ja kao direktor Narodnog pozorišta mogu da obećam je da ćemo se u narednom periodu potruditi da kvalitet našeg programa dovedemo na još veći nivo, kao i da se nadam,o da će još veći broj publike dolaziti u Pozorište. Jer, zbog njih je ovaj objekat i sagrađen."

"Ovo je sad nešto što je na ponos gradu i, svakako na ponos Pozorištu. Meni je zaista drago, drago mi je zbog publike koja dolazi u Pozorište, da oseti pravu teatarsku atmosaferu već na samom ulazu", napominje Branislav Čubrilo Rus, glumac Naronog pozorišta Kikinda.

Uz novi pozorišni foaje, uređeni prostor ispred kikindskog teatra postaje svojevrsni pozorišni trg, kao novo, zanimljivo mesto budućih kulturnih dešavanja na otvorenom.

http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/...-publiku-docekuje-u-novom-foajeu_1077366.html
 
2ecc32626d0c6ff7cfb116ff42c57718.jpg


U svojoj 42. sezoni, KPGT u januaru i februaru izvodi dela sa svog gvozdenog repertoara, BUBU U UHU od Fejdoa, RIČARDA III od Šekspira i PSOVANJE PUBLIKE od Handkea. Ove tri predstave igraju se, redom, svaka više od 40, ili 30, ili 20 godina. Mladi ansambl KPGT pozorišta dodaće u ova dva meseca još tri nova naslova: 29. januara LJUBAVNU PRIČU Puriše Đorđevića, 20. februara VELIKI PAD Petera Handkea i 26. februara DON HUANA, isto od Petera Handkea. Sve tri premijere nastaju po romanima i u režiji Ljubiše RISTIĆA, nisu ni adaptacije niti dramatizacije, već na način i u stilu KPGT-a, pozorišni komentar tema, ideja i pitanja koje pokreću u svojim neobičnim delima proslavljeni filmski reditelj i pisac Puriša Đorđević i senzacionalni nobelovac Peter Handke.

VELIKI PAD i DON HUAN biće deo jedne sezone velike moderne evropske dramaturgije na nemačkom jeziku, u okviru koje će u martu biti izvedeno po jedno delo Hajnera Milera i Franca Ksavera Kreca, a u martu drama, poezija i eseji Bertolta Brehta, sve pod zajedničkim naslovom SIROTI B.B. I NJEGOVA DECA, o čemu će biti više reči tokom idućeg i narednih meseci.

Za jesen 2020. KPGT priprema sezonu najboljih i najznačajnijih domaćih dramskih spisateljica, koje, bez obzira na tzv. „žensko pismo“ i tzv. „rodnu ravnopravnost“, jednostavno i nezaobilazno predstavljaju sam vrh dramaturgije na našem jeziku, neprolaznu vrednost koju ni nasilno guranje u stranu i u zaborav, od strane sva tri pola našeg pozorišnog života, nije u stanju da poništi i obezvredi: dakle, još jednom Zorica Jevremović i OJ SRBIO NIGDE LADA NEMA, Milica Novković i KAMEN ZA POD GLAVU, Vesna Janković i MRAVINJAK, Deana Leskovar i SLIKE ŽALOSNIH DOŽIVLJAJA, mladi novi glumci i mladi novi reditelji uz Ljubišu Ristića i uvek mladi KPGT.

LJUBAVNA PRIČA Puriše Đorđevića je roman o tragikomičnoj sudbini jednog diplomate koji, zabrinut da može biti doveden u situaciju da bude ucenjen zbog svoje seksualne orijentacije, te da nevoljno izda svoju zemlju – nečuveno odbija da ide za Vašington gde je predvidjen za savetnika u ambasadi SFRJ. Izbačen iz partije, iz ministarstva, iz Glavnog grada i iz kreveta svoje koristoljubive ljubavne veze – biva prekomandovan od strane državne bezbednosti u seosku školu za učitelja gde upoznaje izrasle učenike i njihovu čudnu narodnu poeziju, nastrane pastire koji u razgovoru sa pticama i ovcama koriste nemušte jezike, ali i avangardne seoske „lepe neme devojke“ koje se bave konceptualnom umetnošću. Naš junak će znatno doprineti sveopštem napretku socijalističkog sela i za nagradu ili kaznu biće vraćen u Beograd gde će se njegova filmska priča završiti tužno i smešno, kako i priliči radosnim i krvavim šezdesetim – godinama rokenrola i privrednih reformi, studentskih pobuna i Brionskih plenuma, Če Gevare, oba Kenedija, Vudstoka i Martina Lutera Kinga, Bebe Lončar i pokreta nesvrstavanja, seksualne i kineske kulturne revolucije, mini suknje, duge kose, Bitlsa i Rolingstonsa...i slavne jugoslovenske kinematografije čiji je general teške artilerije bio i pisac LJUBAVNE PRIČE – večno mladi najstariji filmski reditelj na svetu Puriša Đorđević.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kako je to lepo proglašavati za "večno mlade" dedekanje i babocije.... morala sam da izguglam, da vidim ko je od navedenih živ...
Skoro su novine naveliko izveštavale da je Zdravko Šotra napisao čak 36 scenarija za neku tv dramu, uspeo je da odabere jedan od 36 i uspeo je da nas razočara kao i uvek svojom režijom istog... mrzi me da guglam da bih videla koliko godina ima Šotra, ali znam pouzdano da je dva dana mlađi od Dunava...

Deda Purke i Ljubiša Ristić su već davno ugasle zvezde (ubeđivali su nas decenijama u to mediji) i taman kada smo se odmorili od njihovog ispisanja mozga "na umetnički način", eto naše radosti, vratiše nam se u punom sjaju i "večno mladi", kako to lepo napisa "tanjakpgt"

Repertoar i anonimusi koji će pokušati da ga odrade, možda i održe u ugaslom KPGT-u liči na pokušaj iznemoglih da ožive ono i onaj nivo koji je uvek bio kvazi avangarda... da ne objašnjavam dalje...a mogla bih...

Screenshot_15.png


Screenshot_14.png


Obazriv je, da ne kažem pametan novinar Politike koji se bavi pozorišnom kritikom, a koji ni jednom rečju
nije pohvalio "Ljubavnu priču" u režiji LJ. Ristića... Možda ne zna da proceni, a možda ne sme zbog onih koji znaju...
 
29. juni 2020

Manifestacija Beogradska letnja scena – Pozorište na Tašmajdanu zaustavljena je, saopšteno iz Sekretarijata za kulturu.

„Zbog novonastale situacije i promene epidemiološke slike“ u Beogradu, organizatori su odlučili da se predstave na Stadionu Tašmajdan ne igraju…

„Ova manifestacija je osmišljena upravo da bi se prevazišao problem prekida rada pozorišta usled pandemije i uvođenja vanrednog stanja sa dobrom željom da se nastavi pozorišni život u našem gradu. Ovaj jedinstveni poduhvat, koji je na jednom mestu okupio sva beogradska, mnoga srpska pozorišta, privatne i nezavisne produkcije, sa idejom da publici i svim gostima Beograda krajem juna i tokom jula omogući gledanje preko 40 pozorišnih predstava, pokazao je da su umetnici i publika sa velikom radošću iščekivali ponovni susret uživo i nove pozorišne doživljaje. Grad Beograd zahvaljuje svim pozorištima, umetnicima, učesnicima i publici Beogradske letnje scene o čijem eventualnom nastavku će se odlučivati kada se za to steknu uslovi“, navedeno je u saopštenju.
U međuvremenu za sve kupljene ulaznice može da se izvrši povrat novca na blagajnama matičnih pozorišta. (Beoinfo)
 
Ranije mi je bilo nezamislivo da sama idem u pozorište.
Desilo se nekoliko puta da nisam otišla na planiranu predstavu iz prostog razloga - prijateljica je bila sprečena.
Pelomila sam i otišla sama. Prvi put mi nije bilo svejedno.

Više se ne oslanjam na druge. Kada mi se ide idem sama, mada mi prija društvo zbog kafe posle predstave.
 
Pod motom „Stvarnost čudnija od mašte“ večeras će u Novom Sadu biti otvoreno 65. Sterijino pozorje.
Festival će svečano otvoriti glumica Branka Petrić Fehmiju, a zatim će biti izvedena prva predstava iz takmičarske selekcije – „Smederevo 1941“ Srpskog narodnog pozorišta (SNP), po tekstu i u režiji Ane Đorđević.
U takmičarskoj selekciji biće još šest predstava: „Kretanje“ Bitef teatra, „Ko je ubio Dženis Džoplin?“ SNP-a, „Gustav je kriv za sve“ Pozorišta „Deže Kostolanji“ iz Subotice, „Semper idem“ Narodnog pozorišta iz Sombora, „Radnička hronika“ Narodnog pozorišta iz Subotice i „Lepa Brena prodžekt“ Bitef teatra.
U okviru međunarodnog programa „Krugovi“ biće izvedene predstave „Jedvanosimsoboakalomistobo“ Sarajevskog ratnog teatra i „Ajhman u Jerusalimu“ Zagrebačkog kazališta mladih.
Festival traje do nedelje, 4. oktobra, kada će u čast nagrađenih biti odigrana predstava „Sjećaš li se Doli Bel“ Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, u režiji Kokana Mladenovića.
Žiri Pozorja čine Almir Bašović, Igor Burić, Robert Lenard, Jelena Mijović i Željko Hubač.
Neke ranije planirane predstave iz inostranstva ne dolaze na Pozorje zbog pandemije korona virusa, a ni sada nije poznato da li će sve najavljene predstave biti izvedene.
Ovogodišnje Sterijino pozorje bilo je odlagano dva puta zbog epidemije. Pre ovogodišnje situacije, bilo je pomereno samo 1999. godine, zbog NATO bombardovanja.
https://www.danas.rs/kultura/veceras-u-novom-sadu-pocinje-65-sterijino-pozorje/
kul028-678x381.jpg
 
Ordinacija
Narodno pozorište Kikinda | Komedija

ordinacija.jpg

Glavni junak ove priče je automehaničar, koji postaje lažni doktor i pokušava da leči pacijente, a da oni uopšte ne sumnjaju u njega. On misli da su doktori šarlatani i da su površni, da samo prepisuju recepte i da bi i on to mogao. Nakon opklade sa svojim prijateljem lekarom, on postaje lažni doktor u njegovoj ordinaciji, prima pacijente, a to dovodi do niza komičnih situacija, koje će, nadamo se, nasmejati publiku
 
Siroti mali hrčki
Narodno pozorište Kikinda | Komedija
Siroti-mali-hrcki.jpg

Dvojica zaposlenih, koji se baš međusobno i ne vole, rade u ministarstvu (u podrumu) na poslovima bušenja kartica i ubijaju se od dosade (pošto je taj posao odavno ugašen, ali im niko nije rekao to). Tako u dosadi, oni igraju igru „ko će smisliti najgluplju rečenicu”, a kasnije nasumično zovu nekog na telefon i saopšte mu rečenicu. Upravo ta njihova igra će jednog dana izazvati opštu pometnju, koja će dovesti do antiterorističke intervencije, policijskog ispitivanja, gubitka držvnog kredita i smene vlasti. Njih dvojica, naravno, ništa ne znaju, a komični i neverovatni događaji se nižu jedan za drugim.
 
predstava-ekstremizam-kako-ja-ovo-sinu-da-objasnim-474-279-13620.png

Filip GRUJIĆ
EKSTREMIZAM: Kako ja ovo sinu da objasnim?
pozorišni dokumentarac o ekstremizmu

Koncept i režija: Vojkan ARSIĆ

Igraju: Dejan MAKSIMOVIĆ, Ema MURATOVIĆ, Jelena SIMIĆ, Rade MARIČIĆ



Scenski pokret: Andreja KULEŠEVIĆ

Autorska muzika: Irena POPOVIĆ DRAGOVIĆ

Dizajn scene i kostima: Đurđina SAMARDŽIĆ

Svetlo: Anja SEKULIĆ

Ton: Filip GOTOVAC

Foto i video: Bojan STEKIĆ

PR i protokol: Milica KRAVIĆ AKSAMIT

Produkcija: REFLEKTOR TEATAR



Predstava "Kako ja ovo sinu da objasnim?" govori o ekstremizmu, kako do njega dolazi i koje su njegove posledice. Takva tema je osetljiva u današnjem društvu, a naše tlo je bilo, i uvek će biti, pogodno za rađanje novih ekstremizama. Upravo zbog toga predstava prikazuje lične priče, ali i teorijski objašnjava i razvrstava činioce ekstremizma. Proces je bio radioničarskog tipa, u kojem smo radili sa mladima iz raznih sredina i to iskustvo preneli u samu predstavu. Cilj predstave je da mlade upozna sa svim oblicima tog problema, da im pokaže da prvi korak u prihvatanju drugačijeg je prihvatanje sopstvenih stereotipa i predrasuda, koji neminovno postoje u čoveku. Osveštavanjem sopstvenog ekstremiste, naći ćemo način da se izborimo sa njim. Makar je to plan.



Reč reditelja:

Nikada nisam bio u mogućnosti da se osećam kao sin, a pitam se hoću li ikada biti u situaciji da svom sinu objašnjavam svet u kom sam živeo i koji ostavljam da živi i razvija se. Kao razvoj zavoja, kao razvoj organa, kao razvoj civilizacije, napred - nazad. Ja ne bih znao da mu objasnim ovaj svet, ali bih znao da mu objasnim šta osećam.



Ekstremizam je tema koja nas okružuje, ali i koja se nalazi u nama. U ovoj predstavi preispitujemo stavove i ponašanje društva, ali se i razračunavamo sa sobom i onim što svi nosimo u dubini svog mozga i želuca. Ekstremizam (latinski “ad extrema”) se može odrediti kao nešto što ide do krajnjih granica, isto kao što i naši ekstremiteti predstavljaju završetke na našem telu. Ekstremitetima se završava granica koja pripada nama, a izvan nje se nalazi svet sa novim granicama i ograničenjima, na koje mi često nemamo uticaj, ali vidimo klanicu.



Vojkan Arsić
 
Poslednja izmena:
Kategorizacija: Spomenik kulture od velikog značaja
Adresa: Trg Slobode br.7
Katastarska parcela br. 5835/1 K.O. Zrenjanin
……………………………………………….
Prvi vlasnik: grad Veliki Bečkerek
Vreme gradnje: oko 1835. godine
Projektant: nepoznat
Stil: klasicizam
Adaptacija enterijera: 1884. godine (Ing. Pelzl) i 1930. godine (Arh. Brašovan)
Rekonstrukcija zgrade: 1984. godine
Restauratorski radovi: 2002. i 2006. godine
Stil: eklektika

Zrenjaninsko Narodno pozorište ,,Toša Jovanović” najstarije je pozorište u zemlji sa očuvanom baroknom salom. Ne zna se pouzdano kаdа је pоdignutа zgrаdа u kоjoj sе dаnаs nаlаzi pоzоrištе, аli sе smаtrа dа је tо bilо 1835. gоdinе, mada je izvođenje predstava zabeleženo u gradu i ranije. Pozorište je izgrađeno u dvоrištu zgrade Grаdskоg pоrеskоg zvаnjа, koja je danas deo savremenog pozorišta ,,Toša Jovanović“. Pоstоје prеtpоstаvkе dа је zdanje u kom je pozorišna dvorana, ustvari stаri Grаdski žitni mаgаcin kојi dаtirа јоš iz 18. vеkа. Меđutim оvа prеtpоstаvkа nije utemeljena i ako o tome postoje pisani izvori. Nаimе, nа gruntovnoj mapi grada iz 1793. gоdinе, nе postoji grаđеvinа nа tоm mеstu kоја bi po gabaritima odgovarala današnjoj zgradi pozorišta, a takva građevina vеćih gаbаritа bi svakako bila ucrtana u planu.

Оd vrеmеnа pоdizаnjа, ili prеurеđеnjа ranije građevine u svrhe pozorišta, urađeno је višе аdаptаciја. Prvа zаbеlеžеnа rеkоnstrukciја izvedena је 1884. gоdinе po projektu grаdskog inženjеra Ferenca Pеlcla. Prеmа оndаšnjim nоvinskim člаncimа, 1882. gоdinе je u zgradi izbiо pоžаr u kоmе је znаčајnо oštećena pozorišna sala. Nakon dve godine završeni su radovi na rekonstrukciji sale prilikom kojih je ona nаdzidаnа, binа pоdignutа i ојаčаnа, a ispоd scеnе је оfоrmlјеn prоstоr zа оrkеstаr. Naredna obnova pоzоrištа dоgоdilа sе 1923. gоdine pо prојеktu аrhitеktе Drаgišе Brаšоvаnа, kada je u bivšoj zgradi Poreskog zvanja oformljen foaje sa garderbom, blagajnicom i bifeom, a ulaz u pozorište je otvoreno sa trga. Godine 1927. je uvedena struja.

Тоkоm 1980. gоdinе urađeni su kоnzеrvаtоrski uslоvi zа rаdоvе nа rеkоnstrukciјi zgrade pozorišta, a 1984. gоdinе izrаđеnа је prојеktnа dоkumеntаciја. Таdа је оbnоvlјеnа fаsаdа prеmа stаrim fоtоgrаfiјаmа, a nаd nеkаdаšnjоm jednospratnicom dоzidаn је sprаt radi nivelisanja visine sa susednim građevinama i smeštaja svih potrebnih funkcija. Postojale su tendencije da se izgradi savremena zgrada pozorišta, ali ona nije prihvaćena, jer je objekat proglašen za kulturno dobro.

Unutrаšnоst pоzоrištа је, zаhvаlјuјući sаčuvаnim оriginаlnim plаnоvimа, rеstаrurirаnа.
Bаrоkni еntеriјеr sаlе оdlikuје sе izuzеtnоm аkustičnоšću, funkciоnаlnоšću i lеpоtоm.

U 2002. godini restaurirana je ulična fasada prema uslovima Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada, dok su radovi na obnovi krova izvedeni tokom 2006. godine. Preostalo je uraditi konzervatorsko-restauratorski projekta obnove pozorišne sale!

Stilskа pripаdnоst: еklеktikа sа еlеmеntimа neoklasicizma

1-POZORISTE.jpg
 
Repertoar NP „Toša Jovanović”

oktobar 2020.




LUTKARSKA SCENA
Velika scena

subota, 3.10. u 11 č: JEŽEVA KUĆICA po motivima B. Ćopić/ režija: L. Ivanović
subota, 10.10. u 11 č: BAJKA O MAJUŠKU, K. Novak/ režija S. Stanković/ J. Caran
nedelja, 18.10. u 18 č: JEŽEVA KUĆICA po motivima B. Ćopić/ režija: L. Ivanović
nedelja, 25.10. u 18 č: PATKICA ŽUTKICA, N. Germeteva, T. Gurevič/ režija: V. Soldatović


DRAMSKA SCENA
Velika scena

sreda, 14.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić (pretpremijera)
četvrtak, 15.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić (premijera)
petak, 16.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić (prva repriza)
petak, 23.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić
petak, 30.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić
subota, 31.10. u 20 č: OSAM ŽENA, R. Tomas/ režija T. Manić


Na gostovanju
subota, 31.10. DIVLJOŽDER ILI ZAŠTO NE ŽELIM DA ODRASTEM, autor J. Caran (28. Međunarodni festival klasike „Vršačka pozorišna jesen“)
 
Prva predstava u zgradi Pozorišta u Somboru održana je 25. novembra 1882. godine. Zdanje je sagrađeno na inicijativu Deoničarskog društva somborskog pozorišta, formiranog 1879. koje su činili građani Sombora. Od tada, Pozorište u Somboru radi kontinuirano. Stalno profesionalno pozorište deluje od 1946. godine, a 1952. prerasta u Narodno pozorište.

U Somboru su režirali najistaknutiji reditelji svoje generacije: Mata Milošević, Marko Fotez, Jovan Putnik, Slavoljub Stefanović Ravasi, Ljubomir Draškić, Dejan Mijač, Paolo Mađeli, Vida Ognjenović, Dimitrije Jovanović, Stevo Žigon, Petar Veček, Ljubiša Ristić, Zoran Ratković, Ljuboslav Majera, Egon Savin, Jagoš Marković, Dušan Petrović, Kokan Mladenović, Gorčin Stojanović, Boris Liješević, Milan Nešković, Igor Vuk Torbica. Na našoj sceni su izvođeni najznačajniji domaći i svetski pozorišni klasici, ali smo takođe pratili novu i avangardnu dramsku literaturu.

U poslednje tri decenije, naše Pozorište je bilo jedno od najmobilnijih u našoj zemlji. Predstave „Slučajna smrt jednog anarhiste“, „Kate Kapuralica“, „Dekameron - dan ranije“, „Putovanje za Nant“, „Sumnjivo lice“, „Nigde nikog nemam“, „Gospođa ministarka“, „Mrtve uše“, „Kadmo kralj“ gostovale su u Mađarskoj, Austriji, Makedoniji, Slovačkoj, Bugarskoj, na Kipru, u Sloveniji, Rusiji, Ukrajini i Crnoj Gori. U istom periodu, sa predstavama „Ukroćena goropad“, „Figarova ženidba“, „Fiškal galantom“, „Afera nedužne Anabele“, „Zla žena“, „Ruženje naroda u dva dela“, „Bogojavljenska noć“, „Buđenje proleća“, „Kazimir i Karolina“, „Opsada crkve Svetog Spasa“, „Paradoks“, „Mračna komedija“, „Buba u uhu“, „Projekcija“, „Nora (lutkina kuća)“, „Ženidba“, „Pučina“, „Predstava Hamleta u selu Mrduša donja“, „Čarobnjak“, „Gospođa Olga“, „Doktor Nušić“, „Tartif” osvojili smo brojne nagrade.

Od 1993. godine, sezonu završavamo festivalom Pozorišni maraton. Tokom tri dana i noći, jedna za drugom, smenjuju se predstave gostujućih pozorišta, pozorišnih grupa i studenata dramskih fakulteta. (Sa izuzetkom iz 2008. i 2014. godine kada je Maraton trajao sedam dana.) Maraton zatvara predstava Narodnog pozorišta Sombor koja je imala premijeru u prethodnoj sezoni.

Narodno pozorište Sombor ima dve scene: Veliku scenu i malu scenu - Studio 99. Gledalište Velike scene ima trista mesta, a gledalište Studia 99 ima devedeset i devet mesta. Pozorište ima četrdeset i osam zaposlenih, a glumački ansambl čini četrnaest glumaca.
Upravnici Narodnog pozorišta Sombor, od 1954. do 2019. godine, bili su: Josip Jasenović, Nikola Petrović, Božo Despotović, Mirjana Markovinović, Milivoje Mlađenović, Srđan Aleksić, Biljana Keskenović i Mihajlo Nestorović.

Od 2019. godine, upravnik Narodnog pozorišta Sombor je Bojana Kovačević, master sociologije, rođena 1989. godine u Somboru.

IMG_20180808_085255_486-1024x1024.jpg
 
semper-idem.jpg

Semper Idem,Gorcin Stojanovic
Predstava „Ovo nije državni posao“ nastala je kao master rad glumice Danice Grubački koja je istovremeno i autorka ove monodrame. Osim autorskog dela, tekst se oslanja i na motive iz teksta „Kako nastaje kazališni komad“ Karela Čapeka, drame „Karolina Nojber“ Nebojše Romčevića, Šekspirovog „Soneta 66“, kao i pesme „Deca epohe“ Vislave Šimborske.

Monodrama „Ovo nije državni posao“ je predstava koja na komičan način govori o pozorištu, ali i o pripadanju, o veri, kao i o smislu bavljenja kako ovim, tako i bilo kojim drugim poslom. Uz pomoć fiktivnih karaktera, kao i situacija, glumica Danica Grubački na autoirončan način kroz svoja pozorišna iskustva opisuje pozorišni svet „iza kulisa“, naglašavajući da biti glumac ne znači biti izvođač glumačkih radova već da, osim zanata, pozorišni život iziskuje mnoga odricanja i večita samoispitivanja.

ovo-nije-drzavni-posao.jpg
 

Back
Top