RAZBOJNIŠTVO ZBOG BEOGRADA NA VODI: Država u ime Arapa konfiskuje imovinu NELTA

RAZBOJNIŠTVO ZBOG BEOGRADA NA VODI: Država u ime Arapa konfiskuje imovinu kompanije Nelt

"Postupak oduzimanja naše imovine, iako formalno pravno sproveden kao postupak eksproprijacije, faktički je postupak konfiskacije, s obzirom da je privatna imovina oduzeta bez naknade, u ime i za račun drugog pravnog lica pod formom javnog interesa"

mali-cipras-vucic-beograd-na-vodi-1.jpg


Kompanija Nelt danas je saopštila da joj je bez naknade konfiskovan skladišni prostor na lokaciji gde se realizuje projekat Beograd na vodi.


Objekat te kompanije u Travničkoj ulici je, kako je navedeno, u petak, 9. juna konfiskovan, a u toku je njegovo rušenje.



"Postupak oduzimanja naše imovine, iako formalno pravno sproveden kao postupak eksproprijacije, faktički je postupak konfiskacije, s obzirom da je privatna imovina oduzeta bez naknade, u ime i za račun drugog pravnog lica pod formom javnog interesa", piše u saopštenju Nelta.

Objašnjeno je da je Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i izdavanja građevinske dozvole radi realizacije projekta Beograd na vodi, leks specijalis, donet u vreme kada je Republika Srbija kao korisnik eksproprijacije, bila jedini osnivač i vlasnik preduzeća Beograd na vodi sa 100 odsto državnim kapitalom, a da je rešenje o eksproprijaciji imovine Nelta doneto posle 21. avgusta 2015. godine, u vreme kada je Republika Srbija bila manjinski vlasnik tog preduzeća sa 32 odsto udela.

Dodaje se da se od tog datuma radi isključivo o privatnom interesu firme BWCI iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao većinskom vlasniku preduzeća Beograd na vodi.

"Upozoravamo javnost da je na ovaj način sprovedena faktička konfiskacija naše imovine, odnosno oduzimanje iste bez naknade od strane države, što ukazuje da živimo u vremenima za koja smo mislili da su daleko iza nas, i da privatna svojina nije temelj našeg pravnog poretka i državnog uređenja", navodi se u saopštenju Nelta.

Nelt se bavi distribucijom proizvoda, logistikom i marketingom i vlasnik je mesne industrije Neoplanta i Javnih skladišta Subotica. U Srbiji posluje 25 godina i zapošljava 1.700 ljudi, a partner je najvećim stranim i domaćim kompanijama.

http://www.newsweek.rs/srbija/83881...etNW_Kurir&utm_medium=Widget&utm_source=Kurir

Ovi poceli otvoreno da otimaju i pljackaju

Kad udaraju ovako bezobrazno na najvece firme cemu mi obicni gradjani da se nadamo....

Opet banda SNS-ovska pljacka i otima ko komunisti onomad posle 1945...

cudi me da nisi srecan. nelt valja lekove. :D (izmedju ostalog).

http://www.nelt.rs/sr/page/32/Distribucija+farmaceutskih+proizvoda
 
Poslednja izmena:
RAZBOJNIŠTVO ZBOG BEOGRADA NA VODI: Država u ime Arapa konfiskuje imovinu kompanije Nelt

"Postupak oduzimanja naše imovine, iako formalno pravno sproveden kao postupak eksproprijacije, faktički je postupak konfiskacije, s obzirom da je privatna imovina oduzeta bez naknade, u ime i za račun drugog pravnog lica pod formom javnog interesa"

Kompanija Nelt danas je saopštila da joj je bez naknade konfiskovan skladišni prostor na lokaciji gde se realizuje projekat Beograd na vodi.

Objekat te kompanije u Travničkoj ulici je, kako je navedeno, u petak, 9. juna konfiskovan, a u toku je njegovo rušenje.

.............
.................
http://www.newsweek.rs/srbija/83881...etNW_Kurir&utm_medium=Widget&utm_source=Kurir

Ovi poceli otvoreno da otimaju i pljackaju

Kad udaraju ovako bezobrazno na najvece firme cemu mi obicni gradjani da se nadamo....

Opet banda SNS-ovska pljacka i otima ko komunisti onomad posle 1945...

Мислим да си овога пута веома МНОГО ПОГРЕШИО........ које, бре "највеће фирме". Па да ли си ти уопште свестан који су то криминалци власници фирме "Нелт"...... ево па мало прочитај:



Vlasnici "Nelt" DOO, Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac, uzeli bespravno četiri miliona evra od jednog republičkog fonda



Što je suma veća, to je krađa lakša

Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac, stvarni vlasnici preduzeća "Nelt Co", odavno su poznati domaćoj javnosti po svojim sumnjivim poslovnim običajima. Svoje bogatstvo ova dvojica duguju izuzetno dobrim vezama sa vlastodršcima prethodne, kao i ove garniture, tako da im nije bio naročiti problem da se prvo protivpravno uknjiže kao vlasnici jedne nepokretnosti u Beogradu koju zatim po deset puta višoj ceni od stvarne vrednosti daju kao zalog za subvencionisani kredit od 4.000.000 evra. "Banka Intesa", iako angažovana da pre dodele kredita, proverava bonitet dužnika ništa ne preduzima, verovatno, jer je neki od njenih službenika imao finansijsku korist od ovoga.

пише:
Igor Milanović

U Srbiji nije problem ukrasti pare od države, a što je suma veća, to je krađa lakša. Vlasnici "Nelt" DOO, Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac, uzeli su potpuno bespravno četiri miliona evra od jednog republičkog fonda, krivična prijava je podneta, ali se još ništa ne dešav
Šaponjić i Sočanac su svojevremeno u postupku privatizacije kupili preduzeće "Metalservis" AD iz Beograda, koje je pre toga, 2005. godine, sa privatnim preduzećem "Sinex" DOO iz Beograda osnovalo zajedničko preduzeće "Sinex Metalservis" DOO.

Rešenjem Agencije za privredne registre (APR) kao vrednost zgrade u Travničkoj br. 3 i poslovnog prostora u Karađorđevoj 65, upisano je 1.078.000 evra.
Pošto je "Nelt Co" preuzeo "Metalservis" Šaponjić i Sočanac nisu bili saglasni sa nastavkom rada "Sinex Metalservisa", pa pošto sporazum sa ostalim vlasnicima pomenutog preduzeća nije postignut, pokreće se sudski spor pred Trgovinskim sudom (sada Privredni sud) u Beogradu.
Trgovinski sud rešenjem od 8. januara 2006. donosi privremenu meru zabrane "Metalservisu" AD da otuđi, izda u zakup ili na bilo koji drugi način raspolaže ili optereti poslovni prostor u Travničkoj 3. Istim rešenjem je i Republičkom geodetskom zavodu - Službi za katastar nepokretnosti Beograd naloženo da izvrši upis zabeležbe privremene mere, koja je u martu 2006. postala pravnosnažna i važi sve do okončanja spora između "Sinex Metalservisa" DOO i "Metalservisa" AD.
Upis pomenute zabeležbe, međutim, nikada nije izvršen.
Šaponjić i Sočanac zatim, kao ovlašćena lica "Metalservisa" i "Nelta", u Katastru nepokretnosti opštine Savski Venac nalaze vezu koja im omogućuje da nepokretnost čije je otuđenje zabranio Trgovinski sud u Beogradu, sa "Sinex Metalservisa" prenesu u vlasništvo "Nelta" koji je potom uknjižen kao vlasnik.
U listu nepokretnosti broj 3886 izdatog od strane Katastarske opštine Savski Venac u Beogradu u delu gde se navode podaci o zgradama i drugim građevinskim objektima i nosiocima prava na njima (V List) kao vlasnik poslovne zgrade u Travničkoj 3 navodi se "Nelt Co" DOO iz Dobanovaca, ulica Maršala Tita 206, dok se u rubrici "vrsta prava" navodi "privatna svojina".
U "G Listu" Katastarske opštine, gde se navode podaci o teretima i ograničenjima dana 12. januara 2012. upisana je hipoteka prvog reda nad pomenutim objektom u korist "Banke Intesa" iz Beograda.
Šaponjić, kao direktor "Nelta", i Sočanac, u to vreme zastupnik pomenutog preduzeća, od ove banke su 31. marta 2011. tražili i dobili kredit u visini od četiri miliona evra. Aneksom tog ugovora od avgsuta 2011. banka je tražila hipotekarno obezbeđivanje kredita. U ovom slučaju radi se o razvojnom kreditu sa minimalnim kamatama koji je subvencionisala država Srbija, a "Intesa" je bila samo izvršilac. Da bi banka, međutim, mogla nekome da dodeli ovakav kredit, morala je prvo da proveri solventnost dužnika i obezbedi odgovarajuće garancije.
Zbog toga su krediti i dodeljivani preko poslovnih banaka, koje su u stanju da ovo odrade, a zašta su naplaćivale proviziju. Kao što se vidi, "Intesa" je u ovom slučaju naplatila svoje usluge, ali nije proveravala obezbeđenost kredita, jer je kao zalog za dug od četiri miliona evra uzela nepokretnost koja je svojevremeno od strane samog vlasnika procenjena na manje od 580.000 evra, čime je postala saizvršilac u ovom krivičnom delu.
Dvojac iz "Nelta" posle toga 15. avgusta 2011. godine u Prvom osnovnom sudu u Beogradu overava založnu ispravu u kojoj se neistinito navodi da je preduzeće "Nelt CO" vlasnik objekta u Travničkoj 3 i ista zatim biva priložena "Intesi" shodno ugovoru o kreditu i njegovom aneksu. Na osnovu toga banka upisuje sebe u vlasničkom listu kao nosioca hipoteke.
Uprkos činjenici da se pred Privrednim sudom u Beogradu još uvek vodi postupak za raskidanje Ugovora o osnivanju zajedničkog preduzeća, u kome je 1.7. 2013. godine od strane Privrednog suda u Beogradu doneta prvostepena presuda, kojom je tužbeni zahtev NELT-a, kojim je zahtevao da sud utvrdi da li je Ugovor o osnivanju društva "Sinex Metalservis" d.o.o. zaključen dana 25. 5. 2005. godine ništav, odbijen kao neosnovan.
Šaponjić i Sočanac iz objekta u Travničkoj 3. nasilno i nestručno demontiraju proizvodnu liniju koja pripada društvu "Sinex Metalservis".
Takođe su protivzakonito izneli i preko 70 tona roto papira, čime su potpuno onemogućili dalju proizvodnju i "Sinex Metalservisu" naneli novčanu štetu. Zbog toga ovo preduzeće sa "Neltom" vodi niz postupaka pred Privrednim sudom u Beogradu.
Da bi prikrili svoje nezakonite radnje, između ostalog i prevaru sa upisom u katastar i uzimanjem višemilionskog subvencionisanog kredita, Šaponjić i Sočanac iniciraju pokretanje krivičnog postupka protiv potpisnika Ugovora o osnivanju društva "Sinex Metalservis" u kome tvrde da je "Metalservis", čiji je pravni naslednik "Nelt Co", oštećen prilikom osnivanja zajedničkog preduzeća "Sinex Metalservis". S obzirom da su pomenuta dvojica bivši radnici Državne bezbednosti i da u svom "pravnom" timu imaju veliki broj nekadašnjih sudija i tužilaca, nije im problem da slučaj razvlače u nedogled.
Kada je otkrivena prevara sa uknjiženjem vlasništva i uzimanjem kredita, protiv Nebojše Šaponjića i Ranka Sočanca 20. maja 2013. podneta je krivična prijava Višem javnom tužilaštvu. Predmet biva zaveden pod brojem KTR 2400/13 i dolazi u ruke zamenice javnog tužioca Aleksandre Grbović, koja od policije traži prikupljanje daljih dokaza. Kako su osumnjičeni bivši pripadnici DB-a sa odličnim vezama kako u policiji, tako isto i u pravosuđu, još nije došlo do pomaka u ovom postupku, a ni država, kao ni "Banka Intesa" nisu raskinuli ugovor o kreditu sa "Neltom" za koji je kao garancija priloženo nepostojeće vlasništvo. Zvaničnike ove države uopšte ne interesuju oni koji iz budžeta ukradu četiri miliona evra, ali se zato svirepo obračunavaju sa gladnima koji iz prodavnice iznesu pola vekne hleba.

Opet narod plaća

Osim što je monopolistički snabdevač svih zatvora u Srbiji, "Nelt Co" je dugo vremena bio i jedini distributer lekova "Srboleka", "Galenike" i "Hemofarma". Možda su zbog ovakvog poslovanja "Srbolek" i "Galenika" dospeli u nelikvidnost?
Proveravajući slučaj "Sinex Metalservisa" državni organi bi morali istovremeno da se pozabave i otkrivanjem ko je i zbog čega "Nelt Co" doveo u poziciju da bude monopolista i koliko je to koštalo ovaj narod i budžet Srbije.
 
Urote
Šaponjić-Sočanac, Nelt: Kriminalni dvojac sa kormilarom


Bog uvek ima 51 odsto

Kada bivši policajci dođu u kontakt sa prljavim kapitalom, onda mora da nastane neki lom. To i jeste slučaj sa vlasnicima Nelta koji umesto domaćih oligarha obavljaju prljave poslove

Milan Malenović

Biznismeni Nebojša Šaponjić i Ranko Sočanac nekada su bili kolege u policiji, a zatim su devedesetih zajahali povoljni talas privatizacije.
Svoju osnovnu kompaniju Nelt Co. osnovali su 27. februara 1992. sa trgovinom kao glavnom delatnošću. Kao i većina drugih tajkuna koji nisu nosili gajbice, Šaponjić i Sočanac karijeru preduzetnika počinju švercom cigareta.
Zvanično, jedini vlasnik Nelta je kompanija Neregelia iz kiparskog grada Limasol. Po potrebi, međutim, Neregelia se pojavljuje i kao grčka kompanija, što je bio slučaj kod predstavljanja vlasnika novootvorenog lanca trgovina na malo, Corner shop.
Isto tako, majka Neregelia ume da postane i ćerka svoje srpske ćerke, Nelta. U Crnoj Gori, na primer, zastupnik Nelta je - Neregelia. Istoj ovoj zamršenoj mreži pripadaju i Nelt BiH (nekadašnji Orbitko) i Nelt ST iz Makedonije.

Ko kome pije iz ruke

Kada je septembra 2007. bilo objavljeno da Nelt želi da kupi udeo od 25 odsto u TV Avali, tadašnji većinski vlasnik ove televizije Danko Đunić izjavio je: "Najbitnije mi je to što su ljudi iz Nelta moji prijatelji...". I zaista, na neki čudnovat način su poslovi ovih tajkuna isprepletani sa interesima "velikog brata" privatizacije, kako zovu Đunića.
Pošto je o Đuniću dosta pisano, objavićemo samo najvažnije detalje iz njegove biografije.
Rođen je 1949. godine, nekada davno je počeo u JIK banci, ali se to nigde u zvaničnim biografijama ne pominje. U vreme bivše vlasti od 1997. do 1998. bio je potpredsednik Savezne vlade i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom. Najpoznatiji je kao prvi čovek revizorsko-konsultantske kuće Dilojt, koja je bila privatizacioni savetnik u prodaji mnogih domaćih kompanija, a zajedno sa bivšim ministrom za privatizaciju Aleksandrom Vlahovićem suvlasnik je i Eki investmentsa, koji je kupio Novi dom.
U vreme prodaje Telekoma Italijanima, Đunić je bio u vladi Mirka Marjanovića, mada se oko ovog posla više eksponirao jedan drugi ministar - Milan Beko, inače Đunićev zemljak i kum. Kasnije je u Italiji izbio skandal oko provizija plaćenih tadašnjim vlastodršcima iz Srbije, ali se nikada do kraja nije razjasnilo ko je koliko para pokupio. Đunićev Dilojt je početkom ovog veka prvo dao pozitivno mišljenje o radu najvećih srpskih banaka, a zatim se na nagovor Mlađana Dinkića predomislio, pokupio novu masnu proviziju i dao negativno mišljenje, koje je poslužilo kao motiv za gašenje tih banaka.
Da bi oprao svoju biografiju ukaljanu saradnjom sa Miloševićem, Đunić preko Dilojta daje i procenu železare Sartid iz Smedereva, na osnovu koje su je Amerikanci kupili za bagatelnih 23 miliona dolara. U vezi sa Imlekom Dilojt je smislio način dokapitalizacije. Navodno je tada Đunić američkim zastupnicima američkog investicionog fonda Salford, zainteresovanim za kupovinu, rekao da je on bog u Srbiji, a da mu ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahović - pije iz ruke.

Alibi-učesnici

Šta je ko kome i iz čega pio, ne znamo, ali je Vlahović ubrzo postao Đunićev partner u Eki investmentu, preduzeću koje će se proslaviti pljačkanjem srpskih kompanija u privatizaciji. Obojica bivših ministara su u ovo preduzeće uneli po 100.000 evra, dok je treći suvlasnik, Dragan Lazarević, uložio 50.000 evra.
Od početka devedesetih Đunić je bio u upravi sportskog društva Partizan, preko čijih je zavisnih preduzeća išlo obaranje cene Energoprojekt Holdinga kako bi ga Đunić i bratija (opet se pominjao Milan Beko) jeftino preuzeli.
Jedna od najgorih privatizacija u kojoj su učestvovali Đunić i Vlahović desila se 2006. kada je država prodala 70 odsto vlasništva nad Novim domom. U konzorcijumu koji je kupio Novi dom na početku su bila četiri partnera, a na kraju je knjiga spala na tri slova: Eki Investment Đunića i Vlahovića, Nelt Šaponjić-Sočanca i Ataše nekadašnjeg trgovca oružjem i uvoznikom motocikala Nenada Šarenca. Četvrti član, Simpo iz Vranja, figurisao je samo do kupovine i to da bi se prikazalo kako će novi vlasnici nastaviti sa primarnom delatnošću. U trenutku kada je trebalo predati obavezujuću ponudu i za to izdvojiti pare, Dragan Simpo Tomić se povukao prepuštajući svojim novostečenim prijateljima sa žutog političkog spektra da odrade posao do kraja.

Trange-frange

Iako su u međuvremenu Đunić i Vlahović otkupili sve deonice Novog doma, ono što se dešavalo u periodu trojnog vlasništva, ostaće pokazatelj šeme ponašanja kumova Šaponjića i Sočanca.
Pošto su sa partnerima za sitne pare kupili nekadašnjeg proizvođača i prodavca nameštaja, drugovi iz Nelta su poverovali da mogu da gospodare celim srpskim tržištem, ili je Đunić sa lanca pustio svoje pse da zavedu red. Nešto od ta dva se sigurno desilo. Novi dom je u to vreme još raspolagao razuđenom mrežom maloprodajnih objekata po celoj Srbiji. Ono što je preživelo prvi talas rasprodaje, koji su sproveli novi vlasnici kako bi odmah nadoknadili privatizacione izdatke, ponuđeno je hrvatskom tajkunu Ivi Todoriću, vlasniku lanca prodavnica prehrambenih proizvoda Idea.
Bez obzira na to što je Idea već tada otvarala hipermarkete po Srbiji, postojala je ideja o stvaranja lanca supermarketa, odnosno manjih prodavnica u komšiluku. Todorićevi ljudi su u nekoliko navrata dolazili na pregovore sa svim novim vlasnicima Novog doma, mada upućeni smatraju da su upravo Šaponjić i Sočanac bili najvatreniji zagovornici saradnje sa Hrvatima i da su njih dvojica bili glavni pregovarači. Na kraju je Idea odustala od kupovine i prodajni objekti Novog doma su ponuđeni srpskoj kompaniji Delta, koja nije bila zainteresovana.
Glavni izvor prihoda Nelta bio je u to vreme uvoz proizvoda poznatih svetskih marki. Tu spadaju nestle, milka, vrigli (orbit žvake), Proktor&Gembl, pampers pelene, deterdženti ariel, tajd i bonuks, šamponi hed and šolders i panten, žileti braun, žilet... U to vreme prodaja ovih proizvoda, posebno nestlea i milke rapidno opada i rukovodstvo Delta Maksija odlučuje da ih sa udarnih mesta u svojim maloprodajnim objektima premesti na manje vidljivije rafove.
Šaponjić i Sočanac, međutim, ovu poslovnu odluku dovode u vezu sa neuspelim pregovorima Delte i Nelta oko prodavnica Novog doma i počinju pravi krstaški pohod na Miroslava Miškovića. Verovatno poneti Đunićevom izjavom da je on bog, i vlasnici Nelta u sebi vide božanstva kojima je dato da uređuju tržišne uslove u Srbiji, pa u kampanju protiv Delte i njenog vlasnika uvode i samu Republičku skupštinu.

./.
 
Istureni igrači

Po svojim uslugama krupnom kapitalu (kada se dobro plati) poznati Čeda Jovanović i njegov LDP počinju 2007. do sada nezabeleženi napad na jednu privatnu kompaniju i to sa govornice Skupštine Srbije. U želji da Deltu na ovaj način primoraju na kupovinu prodavnica Novog doma, i to po uslovima koje traže Nelt i partneri, Šaponjić i Sočanac rado plaćaju milionske iznose LDP-u i televiziji B92 da protivnike optužuju za skoro sve što ne valja u Srbiji.
Cela kampanja se završila kada su Šaponjić i Sočanac shvatili da ovakvim ucenama ne mogu ništa da postignu kod Delte, pa su obustavili dalja plaćanja Čedi Jovanoviću i Veranu Matiću. Konačno, i sam Čeda je tada, krajem 2007, imao važnija posla od prozivanja Miškovića i Delte, jer se u to vreme u javnosti pojavilo svedočenje jednog od članova zemunskog klana, Aleksandra Simovića, koji je lidera LDP-a optužio da je od otmice Miškovića iz 2001. zaradio milion i po maraka. Simović je na sudu potvrdio da je bio prisutan kada je Čeda došao u Šilerovu ulicu po pare, mada je lider LDP-a iz petnih žila ovo demantovao.
Iako se Nelt ubrzo posle ovoga povukao iz Novog doma, dobro upućeni u srpske novčane tokove znaju da se saradnja između Danka Đunića i dvojca Šaponjoć-Sočanac ovim ne prekida. Kako smo uspeli da saznamo, iza celog Nelta i stoji čovek koji je sebe smatrao bogom srpske privatizacije, dok su bivši policajci, kumovi, prijatelji i ko zna šta još, Šaponjić i Sočanac, samo za javnost istureni igrači zaduženi za obavljanje prljavih poslova.
Tako postoje saznanja da je šverc cigareta iz devedesetih, kojima su vlasnici Nelta započeli svoj put ka bogaćenju, finansiran novcem i obezbeđivan vezama ministra Đunića koji je, kako smo videli iz primera Energoprojekta i Novog doma, sklon tome da u vatru gura druge. Zbog toga u zgradi na beogradskoj adresi Karađorđeva 65, koja je vlasništvo Nelta, nalazimo mnoge druge poznate likove iz poslova iza kojih je stajao Đunić.
Tu je registrovana i firma Miramar, koju nalazimo i u petljavini sa Neoplantom, još jednim privatizacionim biserom ove kriminalne družine. Iza Miramara, zvanično, po Agenciji za privredne registre stoji jedno preduzeće iz Sjedinjenih Američkih Država, ali su pravi vlasnici odavno svima poznati.

Ništa od takvih

Primer Neoplante, mesne industrije iz Novog Sada, pokazuje kako Nelt ume i zdravo preduzeće da dovede do ruba propasti. Novembra 2005. znatan deo malih akcionara Neoplante udružio se u preduzeće Neoplanta - Zajedno DOO, u koje su kao osnivački ulog uneli svoje akcije. To je bio način da se izbegne neželjeno preuzimanje, jer su kroz DOO mali akcionari došli do kontrolnog paketa od 60 odsto. Direktor Neoplante MomirJovanović tom prilikom je rekao da je cilj da se u društvo uključe najvažniji poslovni partneri. On je udeličarima (onima koji su uneli svoje akcije u društvo), jamčio suvlasništvo i fer cenu za njihove deonice. Pri tome je pod "fer cenom" podrazumevao vrednost akcije koja neće biti niža od one koja je ustanovljena poslednjom revizijom. Mada je poslednje sravnjivanje poslovnih knjiga bilo upravo završeno, od Jovanovića se nije moglo saznati koja je revizorska kuća obavila taj posao.
Već s proleća 2006. Mesna industrija Matijević je dala javnu ponudu za kupovinu Neoplantinih akcija, ali su mali akcionari prozreli nameru PetraMatijevića da samo želi da eliminiše konkurenciju. Krajem 2007. istu ponudu je dao Nelt koju su mali akcionari prihvatili verujući da se radi o ozbiljnoj firmi sa ozbiljnim namerama. Prevarili su se.
U to vreme Neoplanta je bila jedna od tri naše mesne industrije koje su imale pravo izvoza u EU, a posedovala je i HACCP sertifikat kao i MIS ERP sistem. Naizgled, nije trebalo biti neki naročit umetnik pa izvući veliku dobit iz ovog preduzeća. Da se radilo o ozbiljnim i iskusnim poslovnim ljudima, a ne o prevarantima sklonim mućkama, to bi se i desilo.
Berza je, međutim, veoma osetljivo reagovala na ulazak Nelta u Neoplantu - iskusni trgovci hartijama od vrednosti znali su već tada da iza Šaponjića i Sočanca stoji kapital Danka Đunića, čoveka nesklonog dugoročnom investiranju. Samo nekoliko dana po preuzimanju, cena Neoplantinih akcija na Beogradskoj berzi pala je sa 2.000 na tek 1.300 dinara.
U leto 2008. Nelt daje zvaničnu ponudu za otkup svih slobodnih akcija. Cena je u toj ponudi bila 730 dinara, što znači da su bivšipolicajcizasamopolagodineuspeliNeoplantudadevalvirajuzacelihdvetrećine. Zbog loše marketinške strategije, ili bolje rečeno usled nedostatka ikakve strategije, proizvodi Neoplante sve su slabije prolazili u maloprodaji, pa ih konačno u većini domaćih prodavnica nije ni bilo u ponudi.
Posle svih mogućih prepakivanja i uzajamnih dodavanja akcija Neoplante i udela u Neoplanti - Zajedno, Nelt je stekao tročetvrtinsku većinu kapitala. U Neoplanti - Zajedno Šaponjić i Sočanac imaju 80 odsto vlasništva. U NeoplantiAD, sa druge strane, Neoplanta - Zajedno sa 60 odsto akcija pada na ispod 25 odsto, dok Neregelia ima skoro 27, a Nelt 23,4 odsto. Akcijski fond Republike Srbije zastupljen je u vlasničkoj strukturi sa još 11,76 odsto. Među malim akcionarima pronalazimo i Miramar, još jedno od fantomskih preduzeća dvojice kumova. Do tada je vrednost jedne akcije uspela da se sroza na 500 dinara.
Tako to izgleda kada bivši policajci učestvuju u privatizaciji, i to još tuđim parama.



Kerberska posla

Sedište Nelta u Srbiji preseljeno je iz Karađorđeve ulice u centru Beograda u Dobanovce, gde je kompanija kupila i veliki skladišni prostor u kome je sredinom maja izbio požar.
Na istom tom mestu, u Dobanovcima sa desne strane autoputa iz pravca Beograda, Danko Đunić i Aleksandar Vlahović kupili su spahiluk od stotinak hektara. Preko njihove parcele prelazi i traka nove zaobilaznice oko Beograda.
Da li je baš sve to slučajnost, da Đunić kupi zemljište preko koga treba da prođe autoput, a da se tu dosele Šaponjić i Sočanac preko kojih je u prošlosti odrađivao mnoge prljave poslove?
Koliko ova parcela vredi možemo samo da nagađamo, ali znamo da je ne tako davno Žito Dunav 13 hektara svog zemljišta, koje se nalazi prekoputa Nelta i Đunićeve zemlje od 100 hektara, kompaniji Feniks (u vlasništvu kineskih državljana) prodao za čak 7,5 miliona evra.
Ljudi koji prate finansijsko tržište Srbije smatraju da su Đunić i Vlahović, a samim tim i njihovi štićenici i kerberi iz Nelta, pred bankrotstvom i da im hitno treba veća svota gotovine. Zato ne čude njihovi pokušaji da se što pre ratosiljaju pomenutog zemljišta, ali i većeg broja akcija koje poseduju. Nadamo se da je spaljeno skladište u Dobanovcima bilo dobro osigurano.


Iza Nelta verovatno stoji čovek koji je sebe smatrao bogom srpske privatizacije, dok su bivši policajci Šaponjić i Sočanac samo za javnost istureni igrači zaduženi za obavljanje prljavih poslova.

Kada su Šaponjić i Sočanac shvatili da ucenama ne mogu ništa protiv Delte, obustavili su kampanju i dalja plaćanja Čedi Jovanoviću i Veranu Matiću.

*************
Не можеш ни да замислиш КОЈОМ и КОЛИКОМ ИМОВИНОМ РАСПОЛАЖУ КУМОВИ У "НЕЛТ"-у...... треба им све одузети што је мућком стечено.......
 
Sto 'kao'? Pa to je ista banda, odnosno "deca komunizma" kao sto lepo kaze Maric.

Да...... тј. сада су још гори ЈЕР О ТВОРЕНО АЛИ САМО УСМЕНО (јер писмено подлеже и одговорности) САОПШТАВАЈУ ДА СУ ДОКУМЕНТИ НЕСТАЛИ "ЗБОГ ПРЕСЕЉЕЊА" ПА СЕ ТИ СЛИКАЈ - а све то више него јасно доказује ДА ЈЕ У ПИТАЊУ ТРГОВИНА ВАЛИДНИМ ДОКУМЕНТИМА И ЊИХОВИМ УКЛАЊАЊЕМ РАДИ ПЉАЧКЕ ........... народ уопште није свестан шта се догађа са његовим власништвом а када буде постао свестан - биће касно.........:cool:
 
mogao bi nelt dobrovoljno da pomogne projekat urbanistickog regulisanja tog dela beograda

srbija bi se svakako revansirala

zasto djonom?

- - - - - - - - - -

tixi i mediji ds-a????

ne bih to nikada ocekiovao pre par godina. ali posednut nick moze svasta

- - - - - - - - - -

ne secam se da je nelt tamo bio pre 15 godina, i on je nekoim cudom tamo osvanuo. kako?

- - - - - - - - - -

na slici sajta nelta je cokolada milka! he, he, he

uvoznicki lobi! nije cudo sto su protiv lade srbije, jer masno zaradjuju, i ne brinu za narod

posto je kamion cokolade milka u poljskoj, a koliko je ovde.

nelt zaradi te pare za bnedelju dana, i malo im je
 
Не, то нема никакве везе са Америком.

Али буквално никакве.

Није Америка измислила комунизам, већ Русија.

Наиме, у Путиновој Русији се дешавају идентичне ствари.

da li je baš tako????:manikir:
 
То ЗЛО је по свим аспектима државности довело Србију на ивицу АМБИСА!!!

Скоро да је задњи трнутак за буђење изманипулисаног народа!

Ти си заборавио чији је он ђак?
 

Back
Top