Rat u Ukrajini (40)

Da li je blizu mirovni sporazum kojim bi se okončao rat?

  • DA

    glasova: 5 10,9%
  • NE

    glasova: 41 89,1%

  • Ukupno glasova
    46
Na bliskom razumljivom jeziku (iz "Politike" -muk )

https://www.vecernji.hr/vijesti/pov...zauvijek-blokirano-210-milijardi-eura-1915819

Povijesna odluka Bruxellesa: Pregazili Orbana, Rusiji zauvijek blokirano 210 milijardi eura​

Novi sustav tako oduzima instrument pritiska koji je do sada postojao te čini malo vjerojatnim da bi zamrznuta sredstva mogla biti vraćena Rusiji u sklopu eventualnog mirovnog dogovora.


Europska unija napravila je važan pravni zaokret kojim bi ruska državna imovina zamrznuta na teritoriju EU-a mogla ostati blokirana na neodređeno vrijeme. Države članice dale su Europskoj komisiji izvanredne ovlasti da zadrži kontrolu nad oko 210 milijardi eura ruske imovine, sve dok Moskva ne prekine rat u Ukrajini i ne plati ratnu odštetu.

Komentari:

Zabavno je čitati kuknjavu ruskih trolova zbog ruskog novca, ali zanimljivo kako im uopće ne smeta rusko otimanje ukrajinskog Krima i ostalih ukr. oblasti silom uz ubijanje desetina tisuća ljudi! Licemjeri, teški licemjeri!
---------------------

Odlična vijest je prije svega da su Fico i Orban konačno stjerani u magareću klupu!
-------------------------------------
ruski vazal orban gorke suze roni jer više neće moći svakih 6 mjeseci ucjenjivati EU da mu puste još par milijardi iz EU proračuna jer da će inače blokirati sankcije! Pa pa orbane!!!
 
inače...da svjedočimo vladavini prava koja vlada na zapadu
...

Tužitelj MKS-a izrekao je šokantnu izjavu:

„Britanija je zaprijetila da će smanjiti financiranje i napustiti sud... ako izdamo nalog za uhićenje Netanyahua!“

Prijevod?
Međunarodna pravda se ucjenjuje
a zakon se guši pod novcem.

Kada sudovi postanu taoci vlasti
i kriminalci jači od sudaca
pravda neće doći s klupe... potrebno je obračunavanje.
Izrazili svoje misljenje o Netenjahuu, mislis da bi trebali da cute?
 
fake interest cool story bro GIF
 

"FANTOMI" NAPRAVILI HAOS NA KRIMU: Ukrajina pogodila ruski An-26, uništena i dva... (VIDEO)

Ranije su se na društvenim mrežama pojavile informacije da je avion An-26 pogođen na aerodromu Kača na Krimu.

1765594384571.png


Ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR) saopćila je da je u napadu na privremeno okupirani Krim pogođen ruski vojni transportni avion An-26, kao i dva radarska sistema visoke vrijednosti. Napad je izvela specijalna jedinica "Fantomi", a ciljevi su pogođeni između 10. i 11. decembra, što predstavlja ozbiljan udarac ruskoj logistici i protivzračnoj odbrani na poluotoku.

"Tokom 10. i 11. decembra privremeno okupirani Krim ponovo je bio meta napada. Okupatori su se pripremali za polijetanje višenamjenskog vojnog transportnog aviona An-26 i već su pokrenuli motore. Međutim, posadi ruskih okupacionih snaga strogo je zabranjeno da izvrši nezakonit let zahvaljujući pripadnicima specijalne jedinice Fantomi, koji su preciznim udarom pogodili lijevi turbopropelerski motor," navodi se u saopćenju GUR-a.

Ranije su se na društvenim mrežama pojavile informacije da je avion An-26 pogođen na aerodromu Kača na Krimu.

Pogođene "oči" protivzračne odbrane

GUR dodaje da je tokom još jednog zračnog napada na okupirani Krim jedinica Fantomi uspješno pogodila i dva ključna radarska sistema. Riječ je o radaru 55Ž6M Nebo-M i radaru 64N6E, koji je bio skriven ispod zaštitne kupole.


"Ocijenjeno je da su ti radari služili kao 'oči' ruskih protivzračnih raketnih sistema S-300 i S-400," navodi GUR.

Uništenje ovih radarskih sistema 55Ž6M Nebo-M i 64N6E predstavlja strateški značajan gubitak za rusku PVO mrežu, s obzirom na to da su ključni za rano otkrivanje ciljeva i navođenje projektila.

Značaj uništenog transportnog aviona

An-26 je sovjetski, odnosno ruski vojni transportni avion koji se koristi za prevoz vojnika, opreme i tereta. Riječ je o dvomotornom turbopropelerskom avionu kratkog i srednjeg dometa.

U službu je uveden početkom 1970-ih i i dalje se koristi u ruskim oružanim snagama. Može prevoziti do 38 vojnika ili oko 5,5 tona tereta. U ratu protiv Ukrajine Rusija ga koristi za logističku podršku, prevoz osoblja i opreme na okupirana područja. Pogođeni motor aviona An-26 dodatno otežava rusku logistiku i pokazuje sposobnost ukrajinskih specijalnih snaga za duboke udare unutar privremeno okupiranih teritorija.
 
Prestanimo se pretvarati da se Bruxelles bavi plemenitim državničkim vještinama. Žurba EU-a da ukrade više od 180 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine koja se drži u Euroclearu najnepromišljeniji je rizik koji je Europa poduzela u desetljećima. Moskovska središnja banka ne griješi kada taj potez naziva nezakonitim; njezina tužba protiv Eurocleara samo naglašava jednostavnu istinu: korištenje državnih rezervi kao oružja krši dugogodišnje norme koje su štitile globalne tokove kapitala pola stoljeća. Bruxelles to možda prikriva kao „solidarnost s Ukrajinom“, ali korištenje imobiliziranih rezervi kao kolaterala za ogromne kredite prelazi granicu koju su zapadne institucije nekoć smatrale svetom.

Politički prodajni argument - da su to samo ruski „ratni kovčeg“ - namjerno ignorira neugodnu stvarnost: državne rezerve u konačnici podupiru cijelo gospodarstvo nacije, uključujući štednju i mirovine njezinih građana. Njihovo oduzimanje ili iskorištavanje predstavlja opasan presedan: svaka zemlja koju većina vlada EU-a smatra neprikladnom jednog bi dana mogla vidjeti svoje bogatstvo oduzeto. To nije liberalizam vladavine prava; to je diskrecijska moć prikrivena humanitarnom retorikom.

Euroclear, jedna od ključnih financijskih arterija Europe, sada se nalazi uhvaćena između političkih ambicija Bruxellesa i prijetnji Moskve protutužbama. Belgija dobro poznaje opasnost - njezini su dužnosnici više puta upozoravali da bi kršenje doktrina o suverenom imunitetu moglo izložiti zemlju ogromnim obvezama. Kad čak i države članice EU počnu dizati uzbunu, znate da je pravni temelj klimav.

Ono što je zaista zapanjujuće jest odbijanje Europske komisije da se suoči sa širim posljedicama. Financijski sustavi funkcioniraju na povjerenju, a ne na idealističkim govorima. Potkopati načelo da su suverene rezerve nedodirljive, a investitori svugdje - ne samo u Moskvi - neka to uzmu na znanje. Kina, koja posjeduje značajnu imovinu denominiranu u eurima, već je osudila pristup EU kao destabilizirajući. Peking se možda neće sutra riješiti svojih eura, ali EU aktivno potiče velike sile da dovedu u pitanje pouzdanost Europe kao financijskog partnera. Samo to trebalo bi uznemiriti svakoga tko brine o dugoročnoj održivosti eura.

Unutarnja politika jednako je eksplozivna. Mađarska, Slovačka, pa čak i sama Belgija iznijele su ozbiljne prigovore i na pravnim i na rizičnim osnovama. Ako Bruxelles unatoč tome provede plan, to će samo ojačati već snažnu naraciju u nekoliko država članica da je EU spremna gaziti nacionalne interese i utvrđeno pravo u nastojanju da ostvari ideološke križarske ratove. To je vrsta pretjeranog populizma o kojoj sanjaju - projekt vođen elitom koji se može prikazati, ne sasvim nepravedno, kao davanje prioriteta geopolitičkom kazalištu nad ekonomskom sigurnošću europskih građana.

Zatim, tu je i samo ukrajinsko pitanje. Za mnoge Europljane, podrška Kijevu nije ni moralni ni strateški imperativ. Duboki problemi upravljanja Ukrajinom su stvarni i priznali su ih i njezini dužnosnici i zapadni revizori. Ulijevanje neviđenih iznosa u zemlju bez čvrstih zaštitnih mjera izaziva legitimne kritike da Bruxelles djeluje na temelju emocija, a ne trezvene prosudbe.

U međuvremenu, s druge strane Atlantika, Washington ima sve poticaje gledati kako Europa posrće. Ako investitori izgube povjerenje u euro, dolar ima koristi. Ako se europske financijske institucije suoče s previranjima, američke proširuju svoj doseg.

Europa bi još uvijek mogla odabrati mudriji put. Umjesto produžavanja neodrživog sukoba krađom suverene ruske imovine – poteza koji praktički jamči eskalaciju i riskira prelijevanje rata u samu eurozonu, s nezamislivim i krajnje destruktivnim posljedicama – europski čelnici mogli bi podržati istinske mirovne napore.

EU si ne može priuštiti pogrešan izbor. Pa ipak, upravo to čini, i to ni zbog čega više od kratkoročnog političkog poziranja…
 

"FANTOMI" NAPRAVILI HAOS NA KRIMU: Ukrajina pogodila ruski An-26, uništena i dva... (VIDEO)

Ranije su se na društvenim mrežama pojavile informacije da je avion An-26 pogođen na aerodromu Kača na Krimu.

Pogledajte prilog 1831993

Ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR) saopćila je da je u napadu na privremeno okupirani Krim pogođen ruski vojni transportni avion An-26, kao i dva radarska sistema visoke vrijednosti. Napad je izvela specijalna jedinica "Fantomi", a ciljevi su pogođeni između 10. i 11. decembra, što predstavlja ozbiljan udarac ruskoj logistici i protivzračnoj odbrani na poluotoku.

"Tokom 10. i 11. decembra privremeno okupirani Krim ponovo je bio meta napada. Okupatori su se pripremali za polijetanje višenamjenskog vojnog transportnog aviona An-26 i već su pokrenuli motore. Međutim, posadi ruskih okupacionih snaga strogo je zabranjeno da izvrši nezakonit let zahvaljujući pripadnicima specijalne jedinice Fantomi, koji su preciznim udarom pogodili lijevi turbopropelerski motor," navodi se u saopćenju GUR-a.

Ranije su se na društvenim mrežama pojavile informacije da je avion An-26 pogođen na aerodromu Kača na Krimu.

Pogođene "oči" protivzračne odbrane

GUR dodaje da je tokom još jednog zračnog napada na okupirani Krim jedinica Fantomi uspješno pogodila i dva ključna radarska sistema. Riječ je o radaru 55Ž6M Nebo-M i radaru 64N6E, koji je bio skriven ispod zaštitne kupole.


"Ocijenjeno je da su ti radari služili kao 'oči' ruskih protivzračnih raketnih sistema S-300 i S-400," navodi GUR.

Uništenje ovih radarskih sistema 55Ž6M Nebo-M i 64N6E predstavlja strateški značajan gubitak za rusku PVO mrežu, s obzirom na to da su ključni za rano otkrivanje ciljeva i navođenje projektila.

Značaj uništenog transportnog aviona

An-26 je sovjetski, odnosno ruski vojni transportni avion koji se koristi za prevoz vojnika, opreme i tereta. Riječ je o dvomotornom turbopropelerskom avionu kratkog i srednjeg dometa.

U službu je uveden početkom 1970-ih i i dalje se koristi u ruskim oružanim snagama. Može prevoziti do 38 vojnika ili oko 5,5 tona tereta. U ratu protiv Ukrajine Rusija ga koristi za logističku podršku, prevoz osoblja i opreme na okupirana područja. Pogođeni motor aviona An-26 dodatno otežava rusku logistiku i pokazuje sposobnost ukrajinskih specijalnih snaga za duboke udare unutar privremeno okupiranih teritorija.
Geraščenko i web stranica koju je osnovao, Mirotvorets, više su puta kritizirani od strane UN-a i Ureda za slobodu medija OESS-a zbog objavljivanja osobnih podataka ljudi koje smatraju "izdajicama" i "teroristima" (onih koji su se borili na strani donbaških separatista, posjetili anektiranu Krim (uključujući ruske pop zvijezde), podržavali vlasti DNR-a i LNR-a te novinara koji rade u DNR-u i LNR-u). Mediji su povezali ubojstva pisca Olesa Buzine i ukrajinskog zastupnika Olega Kalašnjikova 2015. s objavom njihovih osobnih podataka od strane Mirotvoreca. Stranica je 2016. objavila osobne podatke zaposlenika globalnih medijskih kuća (BBC, Forbes, Reuters, Le Monde)[47].


Prva supruga Antona Geraščenka, Viktorija Greckaja-Mirgorodskaja, svjedočila je tijekom kaznenog postupka protiv Genadija Kernesa 2018. da je Geraščenko početkom 2014. u njezinoj prisutnosti osmislio plan za falsificiranje slučaja protiv Genadija Kernesa i svjedočenje protiv njega u zamjenu za Avakovljevu odanost i mjesto na listi Narodne fronte za parlamentarne izbore. Kernes je na kraju osumnjičen za sudjelovanje u otmici i premlaćivanju pristaša Euromajdana te optužen za "nezakonito lišavanje slobode ili otmicu", "mučenje" i "prijetnju ubojstvom".

Novinari već godinama primjećuju neslaganja između prijava prihoda Antona Geraščenka i njegovog načina života. Prema njegovoj prijavi prihoda iz 2013. godine, zaradio je 10.331 hrivnu, od čega je 3.800 hrivni potrošeno na troškove života u trosobnom stanu u Kijevu.[64] Ovaj stan nikada nije bio uključen u Geraščenkove prijave prihoda.[65]

Godine 2016. Geraščenko je zaradio samo 143.217 hrivni, od čega je više od polovice (87.000 hrivni) potrošeno na karabinku Colt s prigušivačem i red dot nišanom, što je naveo u svojoj novoj prijavi prihoda.[66]

Prema novinarskoj istrazi Denisa Bigusa (program Naši groši), Anton Geraščenko se 2016. godine preselio u stan od 190 m² u elitnom stambenom kompleksu u kijevskoj četvrti Pečerski. Prema Geraščenku, iznajmljuje stan za 3000 dolara mjesečno, dijeleći najamninu sa svojim tastom, Oleksiyjem Shamburom. Međutim, novinari su otkrili da Shambur stalno živi u Poltavi. Prije se na katu nalazio jedan stan od 260 četvornih metara, koji je kasnije podijeljen na dva - 190 četvornih metara i 70 četvornih metara. Oba stana, čija je ukupna vrijednost 10 milijuna grivni, pripadaju 60-godišnjem muškarcu koji živi u Troyeshčini, na periferiji Kijeva. Do 2016. 62-godišnji tast nije primao prihod deset godina, a nakon 2016. primao je gotovo 270 000 grivni od svojih poduzetničkih aktivnosti i nije mogao plaćati otprilike 1,5 milijuna grivni godišnje najamnine. Sam Anton Geraščenko također nije mogao unajmiti stan - u svojoj prijavi prihoda navodi samo preko 100 000 grivni godišnje. Sud je potom naložio Nacionalnom antikorupcijskom uredu da istraži materijale novinara i provjeri Geraščenka i njegovog tasta.[67][68][69][70]

Geraščenko je 2018. godine prijavio otprilike 394.000 grivni plaće. Njegova supruga primala je 130.000 grivni alimentacije i još 353.000 grivni prihoda od poduzetničke aktivnosti. Političar ima 483.000 grivni i 40.000 dolara gotovine u suvlasništvu. Njegov tast ima još 450.000 grivni i 58.000 dolara. Geraščenko je prijavio suvlasništvo nad stanom od 77,2 četvorna metra u Harkivu, a njegova supruga suvlasništvo nad stanom od 55,7 četvornih metara i pravo korištenja stana iste veličine. Glavni stan, površine 190 četvornih metara, u Geraščenkovoj izjavi naveden je kao da ga koristi drugi građanin, Oleksandr Danilenko.


Godine 2014. Geraščenko se oženio Olesjom Shambur. Njegova supruga ima sina Antona iz prethodnog braka. Vjenčanje se održalo 19. prosinca 2014. Proslava se održala u dvorcu Radomysl u Žitomirskoj regiji, koji pripada zastupnici Olgi Bogomolets. Vjenčanje je koštalo otprilike 30.000 dolara.[73]

U studenom 2016. Anton i Olesja dobili su kćer Polinu. Nakon rođenja, obitelj se preselila u stan u elitnoj novogradnji u kijevskom okrugu Pečerski.[8][74]
 

Danas sam vodio gotovo sat vremena telefonskog razgovora s predsjednikom Europskog vijeća, A. Costom. U potpunosti ga poštujem, ali dok je on govorio o novcu za rat u Ukrajini, ja sam stalno ponavljao besmisleno svakodnevno ubijanje stotina do tisuća Rusa i Ukrajinaca.

Ako za Zapadnu Europu život Rusa ili Ukrajinca vrijedi sranje, ne želim biti dio takve Zapadne Europe. Rekao sam A. Costi da neću podržati ništa, čak i ako moramo sjediti u Bruxellesu do Nove godine, što bi dovelo do podrške vojnim izdacima Ukrajine. Spreman sam, kao premijer Slovačke Republike, podržati Ukrajinu u njezinoj obnovi na temelju bilateralnih pregovora između slovačke i ukrajinske vlade, ali odbacujem besmisleno ubijanje.

U tom duhu poslao sam pismo predsjedniku Europskog vijeća, A. Costi, i svim premijerima država članica EU, koje možete pročitati ovdje.
 
Slovački premijer Robert Fico upravo je naglas rekao ono što Bruxelles odbija priznati.

Dok čelnici EU-a govore o novcu za rat, on govori o izgubljenim životima - Ukrajinaca i Rusa, svaki dan.

I povukao je jasnu crvenu liniju:

❌ Nema podrške beskrajnim vojnim troškovima
❌ Nema korištenja zamrznute ruske imovine za produljenje rata
❌ Nema zaobilaženja ugovora i jednoglasnosti za prisiljavanje na poštivanje
Ovo nije retorika.
To je formalni politički prekid.
Oduzimanje suverene imovine, marginalizacija država koje se ne slažu i financiranje rata bez ograničenja nisu "europske vrijednosti".

To je kolaps vladavine prava.
Ficova poruka podudara se s onim na što Orbán upozorava mjesecima:

Bruxelles više ne koordinira - on prisiljava.

A sabotiranjem svakog realnog mirovnog napora, EU se izolira ne samo od dijelova Europe, već sve više i od Washingtona.

Ovo više nije o Rusiji.
Radi se o tome tko odlučuje, tko plaća i koliko dugo se od građana očekuje da to prihvate.

Pravo pitanje više nije hoće li se EU raspasti, već koliko će izabranih vlada sljedeće reći "ne".
 
Kako javljaju i sami ukrajinski kanali:

ВЕЛИКИ БРОЈ РУСКИХ ОКЛОПНО МЕХАНИЗОВАНИХ БРИГАДА ЛОГИСТИКЕ И ПОЗАДИНЕ СУ СПРЕМНЕ ЗА ОФАНЗИВУ НА СВЕ ЗАПАДНЕ ПРАВЦЕ ЧЕКА СЕ НАРЕДБА ЗА ПОКРЕТ!!!

ТРЕНУТНО ВЕЛИКИ ВАЗДУШНИ НАПАД ХАРКОВ ОДЕСА ДЊЕПРОПЕТРОВСК!!!

ВЕЛИКИ БРОЈ,, ТОС 1 и 2,, И НОВИ,, ТОС 3,, ЈЕ СТИГАО НА ФРОНТ, СТОТИНЕ!!!

ЕСКАДРИЛА,, АЛИГАТОР,, ХЕЛИКОПТЕРА СПРЕМНА ДАНАС ЗА ПОДРШКУ РУСКОЈ ЈУРИШНОЈ ПЕШАДИЈИ!!!

НА ФРОНТ СТИГЛИ НОВИ МОДЕРНИЗОВАНИ ПРЕКО ПОТРЕБНИ Шлемови, БОЉИ ПАНЦИРИ ПОУЗДАНИЈИ, ЗАМЕНСКА ОРУЖЈЕ ЗИМСКА ГАРДЕРОБА ОДЕЋА ОВУЋА НОЋНИ ВИЗИРИ, НОЋНИ ДВОГЛЕДИ, НОВЕ РАДИО ВЕЗЕ СА НОВИМ ШИФРАМА, САДА СВАКИ ВОЈНИК РФ ИМА КОМЛЕТ ОПРЕМУ!!!

СВЕ УКАЗУЈЕ НА ЗИМСКУ ТОТАЛНУ ОФАНЗИВУ!

КРЕНУЛО СЕ НА ХЕРСОНСКИ ПРАВАЦ ГРАД СКРОЗ БЕЗ СТРУЈЕ НАШЕ ТРУПЕ ИДУ НА ЗАПАД КА ГРАДУ КОЈИ ЈЕ НА ПУТУ ЗА ОДЕСУ!!!


Izgleda da su SAD i Rusija odlučile da završe sukob u Ukrajini, šteti i jednima i drugima.

Slijedi zaplijena imovine EU vrijedne 300 milijardi u Rusiji.
 

Zamrznuta ruska imovina: Šta hoće EU i zašto se Belgija protivi​


Među mnogim izazovima sa kojima se suočava Ukrajina od početka ruske invazije februara 2022. godine, jedan je daleko od bojišta - obezbeđivanje sredstava za finansiranje njene odbrane.
Ta potreba postala je još akutnija otkako Moskva tvrdi da ostvaruje napredak na frontu, a njena privreda se pokazuje otpornijom na do sada neviđene sankcije nego što su mnogi očekivali.
U odgovor na to, ukrajinski evropski saveznici podržali su predlog Nemačke da se ruska državna imovina koja se čuva u Belgiji pretvori u „reparacioni zajam“ za finansijsku podršku Ukrajini naredne godine.
Ali korišćenje same imovine pokazalo se mnogo kontroverznijim, dok Belgija optužuje Evropsku uniju da „umanjuje“ njene rizike.
Šta je zamrznuta ruska imovina na zapadu i zašto ovaj predlog nailazi na toliki otpor?

Šta je sve zamrznuto i gde se nalazi?​

Mnogi stručnjaci, kao i Centralna banka Rusije, procenjuju da je na zapadu zamrznuto između 300 i 350 milijardi dolara imovine, u šta spadaju gotovina, obveznice i akcije u brojnim zemljama.
Kao i u slučaju drugih centralnih banaka, deo ruskog zlata i rezervi u stranoj valuti uložen je u imovine kao što su vredne valute, zlato i vladine obveznice.
Ovu imovinu ne treba mešati isključivo sa zamrznutim privatnom imovinom: mnogim ruskim pojedincima i kompanijama kojima je Zapad uveo sankcije takođe je zamrznuta njihova vlastita privatna imovina, kao što su nekretnine ili jahte.

Većina ruske imovine koju je zamrznula EU - oko 185 milijardi evra od procenjenih 210 milijardi evra - čuva se u Eurokliru (Euroclear), briselskom centralnom depozitorijumu hartija od vrednosti.
To je zato što je veliki deo ruskih rezervi u stranim valutama već bio tamo pre sankcija.
Veliki deo ove imovine sazreo je od 2022. godine i sada je postao gotovina.
Ruska centralna banka nije pružila detaljan presek zamrznute imovine.

Koji je predlog EU i zašto ga je Belgija odbacila?​


Predlog EU, za koji se zalaže nemački kancelar Fridrih Merc, pretvorio bi 140 milijardi evra ruske državne imovine koja se čuva u Belgiji u „reparacioni zajam“ za Ukrajinu naredne godine, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen novinarima 3. decembra.
Program se ne svodi na zaplenu novca, jer bi poprimio oblik zajma, rekla je, mada će Ukrajina morati da ga vrati samo ukoliko Rusija bude plaćala reparaciju za izazvanu ratnu štetu.
Zemlje EU su već počele da koriste kamatu zarađenu na oko 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine kao pomoć za ukrajinsku odbranu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenio je da će Ukrajini 2026. i 2027. godine biti potrebno 135 milijardi evra.

Očekuje se da lideri EU glasaju o reparacionom zajmu na samitu u Briselu 18. decembra.
Većina zemalja EU podržava plan, ali je naišao na oštre kritike iz Belgije, koja drži najveći deo zamrznute ruske imovine u EU.
Belgijska vlada tvrdi da će ona snositi najveći teret bilo kakve ruske sudske tužbe ako nastanu problemi sa EU zajmom zasnovanim na toj imovini.
Ocenila je i da bi takav potez ugrozio mogućnost mirovnog sporazuma na kratke staze.
„Uporno apelujemo na alternativu, konkretno da EU pozajmi potrebne sume na tržištu“, rekao je belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo.

Očekuje se da Evropska komisija predstavi opcije za razrešenje ove pat-pozicije, ali Prevo tvrdi da se nacrt teksta „ne bavi našim problemima na zadovoljavajući način“.
On tvrdi da bi rizici mogli da dovedu do „bankrota Belgije“.
„Ako nas Rusija odvede na sud, sva je prilika da će dobiti taj slučaj i tada mi, Belgija, nećemo moći da otplatimo tih 200 milijardi evra, zato što je to jednako čitavom godišnjem federalnom budžetu.
„To bi značilo bankrot za Belgiju.“
Belgijski premijer Bart De Vever takođe je izrazio zabrinutost, pišući Fon der Lajen kako bi se požalio da je plan „suštinski pogrešan“.

Šta kaže Euroklir?​

Izvršna direktorka Euroklira Valeri Urban iznela je slične argumente.
De Vever kaže da druge zemlje EU moraju da pruže Belgiji pravno obavezujuće garancije da će rizik biti podeljen ako ukrajinski zajam propadne ili ako sankcije protiv Rusije budu ukinute.

Ali to se doživljava kao problematično, zato što je Evropska centralna banka upozorila da ne može da bude zajmodavac poslednjeg pribežišta za jedan takav program.
Umesto toga, Belgija je predložila zajam EU u vrednosti od 45 milijardi evra Ukrajini za narednu godinu, koristeći zalihe iz postojećeg zajedničkog budžeta 27 zemalja članica.
Nemački kancelar Merc, međutim, veruje da je bolji put korišćenje zamrznute ruske imovine.
On je potrebu opisao kao „sve hitniju“ i pozvao lidere da se ujedine oko ove ideje.
„Ukrajini je potrebna naša podrška. Ruski napadi se pojačavaju. Zima je na pragu...
„I u tom pogledu, nadam se da možemo dođi do zajedničkog rešenja u okviru Evropske unije.“

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas takođe podržava plan za reparacioni zajam, tvrdeći da će on pojačati evropski stav protiv Moskve i poslužiti kao podsticaj za predsednika Vladimira Putina da pregovara.
Verle Kolert, profesorka finansijskog prava na Katoličkom univerzitetu u Levenu, rekla je za BBC njuz kako veruje da je belgijska zabrinutost opravdana.
„Euroklir ima ugovornu obavezu da otplati novac Ruskoj centralnoj banci na prvi njen zahtev.
„Jedini razlog zašto ona to već nije uradila su sankcije.“
Ako sankcije budu ukinute dok je novac već pozajmljen EU, finansijski će biti ugrožena Belgija, a ne Euroklir, ističe ona.
Upozorila je da korišćenje zamrznutih stranih rezervi u druge svrhe može da podrije poverenje u evropski finansijski sistem.
Kolert tvrdi da bi evropsko uzimanje zajma za Kijev zasnovanog na tržištu bilo bezbednije.
„Prednost uzimanja novca iz zamrznutih fondova Euroklira je da je lišeno kamate, ali nije lišeno rizika.“
Usled sve većeg pritiska, Merc je prošle nedelje odložio planiranu posetu Norveškoj i otputovao u Brisel da bi se sastao sa premijerom De Veverom i predsednicom Komisije Fon der Lajen.
Posle sastanka, Fon der Lajen i Merc su saopštili da su održali „veoma konstruktivne“ razgovore sa De Veverom.
Lideri EU nisu uspeli da postignu konsenzus oko sličnog plana u oktobru.


https://www.bbc.com/serbian/articles/c989e9n7ld8o/lat
 

Back
Top