Rat u Ukrajini (39)

Koliko će još teritorija Rusija osvojiti do kraja rata?

  • Još mnogo

    glasova: 42 57,5%

  • Još malo

    glasova: 9 12,3%

  • Izgubiće

    glasova: 22 30,1%
  • Ukupno glasova
    73
zbiljaš:
Kliknite za proširenje...
81EE4CEF-9E7D-42CB-AC5C-703D02AE454A.jpeg
 
Posto je ocigledno da vecina ovih srborusa ne zna engleski i da guta samo lazljivu rusku propagandu, nasao sam malo vremena da im prevedem jedan clanak da bi nesretnici bili malo upoznati sa nekom malo ozbiljnijom analizom rusko ukrajinskog rata. Da nesretnici ispranih mozgova mozda ukapiraju da zapadna sredstva informisanja nisu smo propaganda vec ima daleko vise ozbiljne nepristrasne analize:


Jesu li ukrajinski dronovi doista uništili 38% ruskih kapaciteta za preradu nafte?

1760322182949.png

Neviđena kijevska kampanja napada na ruske rafinerije nafte nanijela je ozbiljnu - ali vjerojatno ne kritičnu - štetu sposobnosti zemlje da proizvodi gorivo.
Posljednjih dana bilo je mnogo nagađanja o tome koliku su štetu ukrajinski napadi dronovima nanijeli ruskim rafinerijama nafte, a neki mediji tvrde da je Rusija izgubila 38 posto svojih kapaciteta za preradu nafte. Iako ta brojka možda ima neku formalnu osnovu, stvarno stanje je daleko složenije.

Na papiru, Rusija može preraditi 327 milijuna tona nafte svake godine (ili 6,5 milijuna barela dnevno). A kapacitet 16 rafinerija koje su ukrajinski dronovi napali u kolovozu i rujnu iznosi 123 milijuna tona godišnje - ili 38 posto ukupnog broja. Drugim riječima, 38 posto je gornja granica potencijalne štete.

Za Moskvu je trenutna situacija daleko ozbiljnija nego u proljeće i ljeto 2024. kada je Ukrajina provela sličnu kampanju napada. Sada ukrajinski dronovi mogu letjeti dalje, nositi veći teret i češće napadati. Ruska rafinerija u Volgogradu pogođena je dva puta u kolovozu i dva puta u rujnu; rafinerija u Novokujbiševu pogođena je tri puta (otprilike jednom svaka tri tjedna); Rafinerije u Rjazanju, Saratovu i Salavatu pogođene su po dva puta. Prije toga, Kijev je s takvom redovitošću mogao ciljati samo rafinerije u Krasnodaru i Rostovu - jer su bliže ukrajinskoj granici i do njih se moglo doći lakim, jeftinim dronovima.

Postoje tri važna pitanja na koja se mora odgovoriti pri pokušaju procjene trenutne razine štete na ruskim rafinerijama nafte: jesu li radile punim kapacitetom prije napada? Je li šteta bila potpuna ili djelomična? Je li šteta popravljena ili još uvijek ometa protok?

Iako nema dovoljno javno dostupnih informacija za pružanje iscrpnih odgovora, možemo izvući neke zaključke. Tijekom kampanje 2024. većina rafinerija nastavila je raditi - barem djelomično - nakon napada i obnovila je punu proizvodnju u roku od nekoliko tjedana - a to je istina i danas. Rafinerija u Volgogradu, na primjer, uspjela je u potpunosti sanirati štetu od napada više dronova 13. i 14. kolovoza i obnovila je puni rad do 25. kolovoza.

Početna točka za izračune također može biti zavaravajuća. Ruski kapacitet rafiniranja nije jednak proizvodnji. Rusija svake godine preradi do 270 milijuna tona nafte, tako da je najmanje 22% ukupnog kapaciteta zemlje uvijek neiskorišteno (za to postoje različiti razlozi, ali jedan je taj što postoji mnogo stare opreme koja jednostavno nije dekomisionirana). Ruska domaća potrošnja naftnih derivata iznosi oko 120 milijuna tona godišnje, a ostatak se šalje u izvoz.

Točan višak varira ovisno o naftnom derivatu, ali je u svakom slučaju znatan. Na primjer, Rusija proizvodi 16 posto više benzina nego što joj je potrebno za domaću potrošnju i gotovo dvostruko više dizela. Osim toga, ruska proizvodnja nafte mogla bi zadovoljiti 60 posto potreba zemlje za benzinom (s aditivima, nafta se, ako je potrebno, može pretvoriti u benzin Euro-3).

Također je važno zapamtiti da smanjenje kapaciteta primarne rafinerije (na primjer, oštećenje kolone za atmosfersku destilaciju) općenito ne znači proporcionalno smanjenje proizvodnje goriva tržišne kvalitete. Ruske rafinerije obično imaju višak kapaciteta primarne destilacije i uska grla kada su u pitanju jedinice za sekundarnu obradu i konverziju koje destilate pretvaraju u gorivo tržišne kvalitete. Stoga je vjerojatnije da će uništenje jedne od dvije identične kolone za atmosfersku destilaciju u rafineriji dovesti do pada proizvodnje benzina od 30 posto, a ne 50 posto, kako biste mogli očekivati.

Ovi detalji i nijanse otkrivaju se u statistikama. Prema ruskim novinama Kommersant, proizvodnja benzina pala je za 10%. Industrijski analitičari, koji možda imaju pristup nejavnim izvorima, procjenjuju da Rusija trenutno prerađuje nešto manje od 5 milijuna barela dnevno (smanjenje kapaciteta od 38% značilo bi da je ta brojka 4 milijuna barela dnevno).

Drugim riječima, ruske rafinerije nafte suočavaju se s mnogo problema, ali stvari su daleko od katastrofalnih. Kako će se situacija razvijati u nadolazećim mjesecima ovisi o tome hoće li Ukrajina moći održati tempo svoje kampanje udara ili čak pojačati napade. Postoji nekoliko načina na koje se ovo potonje može dogoditi: opseg (broj rafinerija koje se napadaju), razmjer (broj dronova i veličina njihovog tereta) ili vrijeme (koliko često pogađaju jednu metu).

Ruske rafinerije nafte pomalo su poput čovjeka kojeg više puta udaraju. Neće umrijeti od jednog udarca, pa čak ni od pola tuceta udaraca. Ali sve mu je teže i teže oporaviti se nakon svakog sljedećeg udarca. Iako nijedan udarac nije fatalan, mogao bi na kraju biti pretučen do smrti.

Ruska sposobnost odbijanja ukrajinskih napada korištenjem sustava protuzračne obrane zasebno je - iako važno - pitanje. Ovdje napadač ima prednost: Moskvi je puno teže ponovno rasporediti protuzračnu obranu nego Kijevu jednostavno preusmjeriti svoje napade na slabo zaštićene rafinerije. A ako je protuzračna obrana previše raštrkana, neki će dronovi proći. Istovremeno, rafinerije su počele postavljati obranu protiv dronova, uključujući mreže i improvizirane pokrove koji štite ranjiva mjesta. Za neke su ove vrste obrane komične - ali pokazale su se učinkovitima na frontu u Ukrajini.

Zasad nije jasno tko će izvući pobjedu u bitci za ruske rafinerije nafte - samo će vrijeme pokazati. Iako se brojka od 38 posto možda temelji na stvarnim podacima, daleko je od točnog odražavanja nijansi trenutne situacije.

original:
https://carnegieendowment.org/russia-eurasia/politika/2025/10/russia-refinery-damages?lang=en
 
nebanesc:
Posto je ocigledno da vecina ovih srborusa ne zna engleski i da guta samo lazljivu rusku propagandu, nasao sam malo vremena da im prevedem jedan clanak da bi nesretnici bili malo upoznati sa nekom malo ozbiljnijom analizom rusko ukrajinskog rata. Da nesretnici ispranih mozgova mozda ukapiraju da zapadna sredstva informisanja nisu smo propaganda vec ima daleko vise ozbiljne nepristrasne analize:


Jesu li ukrajinski dronovi doista uništili 38% ruskih kapaciteta za preradu nafte?

Pogledajte prilog 1799555
Neviđena kijevska kampanja napada na ruske rafinerije nafte nanijela je ozbiljnu - ali vjerojatno ne kritičnu - štetu sposobnosti zemlje da proizvodi gorivo.
Posljednjih dana bilo je mnogo nagađanja o tome koliku su štetu ukrajinski napadi dronovima nanijeli ruskim rafinerijama nafte, a neki mediji tvrde da je Rusija izgubila 38 posto svojih kapaciteta za preradu nafte. Iako ta brojka možda ima neku formalnu osnovu, stvarno stanje je daleko složenije.

Na papiru, Rusija može preraditi 327 milijuna tona nafte svake godine (ili 6,5 milijuna barela dnevno). A kapacitet 16 rafinerija koje su ukrajinski dronovi napali u kolovozu i rujnu iznosi 123 milijuna tona godišnje - ili 38 posto ukupnog broja. Drugim riječima, 38 posto je gornja granica potencijalne štete.

Za Moskvu je trenutna situacija daleko ozbiljnija nego u proljeće i ljeto 2024. kada je Ukrajina provela sličnu kampanju napada. Sada ukrajinski dronovi mogu letjeti dalje, nositi veći teret i češće napadati. Ruska rafinerija u Volgogradu pogođena je dva puta u kolovozu i dva puta u rujnu; rafinerija u Novokujbiševu pogođena je tri puta (otprilike jednom svaka tri tjedna); Rafinerije u Rjazanju, Saratovu i Salavatu pogođene su po dva puta. Prije toga, Kijev je s takvom redovitošću mogao ciljati samo rafinerije u Krasnodaru i Rostovu - jer su bliže ukrajinskoj granici i do njih se moglo doći lakim, jeftinim dronovima.

Postoje tri važna pitanja na koja se mora odgovoriti pri pokušaju procjene trenutne razine štete na ruskim rafinerijama nafte: jesu li radile punim kapacitetom prije napada? Je li šteta bila potpuna ili djelomična? Je li šteta popravljena ili još uvijek ometa protok?

Iako nema dovoljno javno dostupnih informacija za pružanje iscrpnih odgovora, možemo izvući neke zaključke. Tijekom kampanje 2024. većina rafinerija nastavila je raditi - barem djelomično - nakon napada i obnovila je punu proizvodnju u roku od nekoliko tjedana - a to je istina i danas. Rafinerija u Volgogradu, na primjer, uspjela je u potpunosti sanirati štetu od napada više dronova 13. i 14. kolovoza i obnovila je puni rad do 25. kolovoza.

Početna točka za izračune također može biti zavaravajuća. Ruski kapacitet rafiniranja nije jednak proizvodnji. Rusija svake godine preradi do 270 milijuna tona nafte, tako da je najmanje 22% ukupnog kapaciteta zemlje uvijek neiskorišteno (za to postoje različiti razlozi, ali jedan je taj što postoji mnogo stare opreme koja jednostavno nije dekomisionirana). Ruska domaća potrošnja naftnih derivata iznosi oko 120 milijuna tona godišnje, a ostatak se šalje u izvoz.

Točan višak varira ovisno o naftnom derivatu, ali je u svakom slučaju znatan. Na primjer, Rusija proizvodi 16 posto više benzina nego što joj je potrebno za domaću potrošnju i gotovo dvostruko više dizela. Osim toga, ruska proizvodnja nafte mogla bi zadovoljiti 60 posto potreba zemlje za benzinom (s aditivima, nafta se, ako je potrebno, može pretvoriti u benzin Euro-3).

Također je važno zapamtiti da smanjenje kapaciteta primarne rafinerije (na primjer, oštećenje kolone za atmosfersku destilaciju) općenito ne znači proporcionalno smanjenje proizvodnje goriva tržišne kvalitete. Ruske rafinerije obično imaju višak kapaciteta primarne destilacije i uska grla kada su u pitanju jedinice za sekundarnu obradu i konverziju koje destilate pretvaraju u gorivo tržišne kvalitete. Stoga je vjerojatnije da će uništenje jedne od dvije identične kolone za atmosfersku destilaciju u rafineriji dovesti do pada proizvodnje benzina od 30 posto, a ne 50 posto, kako biste mogli očekivati.

Ovi detalji i nijanse otkrivaju se u statistikama. Prema ruskim novinama Kommersant, proizvodnja benzina pala je za 10%. Industrijski analitičari, koji možda imaju pristup nejavnim izvorima, procjenjuju da Rusija trenutno prerađuje nešto manje od 5 milijuna barela dnevno (smanjenje kapaciteta od 38% značilo bi da je ta brojka 4 milijuna barela dnevno).

Drugim riječima, ruske rafinerije nafte suočavaju se s mnogo problema, ali stvari su daleko od katastrofalnih. Kako će se situacija razvijati u nadolazećim mjesecima ovisi o tome hoće li Ukrajina moći održati tempo svoje kampanje udara ili čak pojačati napade. Postoji nekoliko načina na koje se ovo potonje može dogoditi: opseg (broj rafinerija koje se napadaju), razmjer (broj dronova i veličina njihovog tereta) ili vrijeme (koliko često pogađaju jednu metu).

Ruske rafinerije nafte pomalo su poput čovjeka kojeg više puta udaraju. Neće umrijeti od jednog udarca, pa čak ni od pola tuceta udaraca. Ali sve mu je teže i teže oporaviti se nakon svakog sljedećeg udarca. Iako nijedan udarac nije fatalan, mogao bi na kraju biti pretučen do smrti.

Ruska sposobnost odbijanja ukrajinskih napada korištenjem sustava protuzračne obrane zasebno je - iako važno - pitanje. Ovdje napadač ima prednost: Moskvi je puno teže ponovno rasporediti protuzračnu obranu nego Kijevu jednostavno preusmjeriti svoje napade na slabo zaštićene rafinerije. A ako je protuzračna obrana previše raštrkana, neki će dronovi proći. Istovremeno, rafinerije su počele postavljati obranu protiv dronova, uključujući mreže i improvizirane pokrove koji štite ranjiva mjesta. Za neke su ove vrste obrane komične - ali pokazale su se učinkovitima na frontu u Ukrajini.

Zasad nije jasno tko će izvući pobjedu u bitci za ruske rafinerije nafte - samo će vrijeme pokazati. Iako se brojka od 38 posto možda temelji na stvarnim podacima, daleko je od točnog odražavanja nijansi trenutne situacije.

original:
https://carnegieendowment.org/russia-eurasia/politika/2025/10/russia-refinery-damages?lang=en
Kliknite za proširenje...
Mamma mia, čime se ti tešiš. Proveri gde u Ukrajini trenutno ima struje.
 
Muad'Dib:
Izbegavaš odgovor jer znaš da nisi u pravu i da činjenice demantuju tvoje baljezganje.

SSSR je ušao u Poljsku tek kad se Poljski otpor raspao, a Poljska vlast je naredila vojsci da se ne bore protiv Sovjeta, jer oni nisu neprijatelj. Sovjeti su imali puno pravo da zaštite više miliona ljudi iz svojih etničkih grupa (belorusa, ukrsjinaca) koji su živeli u istočnoj Poljskoj i tu taj pakt nije imao nikakvog uticaja, zapravo je i potpisan jer se znalo da Nemci idu u osvajački rat i Sovjeti nisu hteli da ulaze u njega i ratuju s Nemcima, samo su hteli da se osiguraju da njihovo stanovništvo ne bude žrtva.
Kliknite za proširenje...
A sto su Rusi sklopili mirovni sporazum sa Japanom? Da ne bi rusko stanovnistvo u Japanu bilo ugrozeno? Dok su Amerikanci i Britanci ratovali na tri fronta; u Evropi, Africi i bliskom istoku, na dalekom istoku, Rusi su ratovali samo u Evropi i to samo zato sto ih je Hitler napao, a sa Japanom nikad nisu ni usli u rat! Nisu se nikad ni borili protiv fasizma vec su se borili iskljucivo za sebe i prosirenje svoje imperije.
Rusi su podeli Poljsku sa nacistickom Nemackom zato sto su totalitarna drzava imperijalne politike, zato sto su tada zeleli sa nekom evropskom drzavom da podele celu Evropu a da posle progutaju i tu drzavu! Isto to je zeleo i Putin pokusavajuci da formira saveznistvo sa Nemackom, a gospodja Merkel mu je u tome svesrdno pomagala kao i mnogi drugi socijalisti i socijaldemokrate Evroope. Ali se opasno zahebao i upao u misolovku koju su mu postavili Amerika i Velika Britanija!
 
Ukrajina

Rafinerija u Kremenčuku je uništena.

Rafinerija u Lysychansku je oštećena više puta.

Prema izveštaju “KSE Impact of the war on energy” svi aktivni pogoni za preradu nafte u Ukrajini su pretrpeli značajne štete.



---

Rusija

Prema Reutersu i drugim izvorima, ukrajinske dron-i raketne napade su onemogućile ~ 17-20% rafinerskog kapaciteta Rusije u izvesnim periodima.

Neki izvori navode da je do ~38% kapaciteta “potencijalno pogođeno” — to znači da su objekti koji drže tu količinu u stanju da budu pogođeni, ali ne da su svi trajno izvan funkcije.
 
Muad'Dib:
Izbegavaš odgovor jer znaš da nisi u pravu i da činjenice demantuju tvoje baljezganje.

SSSR je ušao u Poljsku tek kad se Poljski otpor raspao, a Poljska vlast je naredila vojsci da se ne bore protiv Sovjeta, jer oni nisu neprijatelj. Sovjeti su imali puno pravo da zaštite više miliona ljudi iz svojih etničkih grupa (belorusa, ukrsjinaca) koji su živeli u istočnoj Poljskoj i tu taj pakt nije imao nikakvog uticaja, zapravo je i potpisan jer se znalo da Nemci idu u osvajački rat i Sovjeti nisu hteli da ulaze u njega i ratuju s Nemcima, samo su hteli da se osiguraju da njihovo stanovništvo ne bude žrtva.
Kliknite za proširenje...
Ne mogu da se nacudim da neko moze napisati nesto ovako sasvim van pameti. Ni dan danas Putin ne brine za svoje stanovnistvo vec ga salje u masinu za mlevenje mesa u totalno besmislenom i nepotrebnom ratu. Rusi uvek napadnu susednu drzavu da bi zastitili svoje stanovnistvo?! Mala drzava pored koje se nalazi ogromna supersila bas nadje za pametno da maltretira nacionalnu manjinu te velike supersile? Pa to ni najveca budala ne moze da poveruje.
 
nebanesc:
A sto su Rusi sklopili mirovni sporazum sa Japanom? Da ne bi rusko stanovnistvo u Japanu bilo ugrozeno? Dok su Amerikanci i Britanci ratovali na tri fronta; u Evropi, Africi i bliskom istoku, na dalekom istoku, Rusi su ratovali samo u Evropi i to samo zato sto ih je Hitler napao, a sa Japanom nikad nisu ni usli u rat!
Kliknite za proširenje...
Oni nisu hteli rat ni sa Japanom ni sa Nemačkom, hteli su da izbegnu oba. Dok su Englezi objavili rat Nemcima to je poznato kao "lažni rat" jer naredne dve godine nisu ni ratovali.

Ameri su u rat sa Nemcima ušli tek tri godine kasnije i to vrlo kilavo.
 
nebanesc:
Ne mogu da se nacudim da neko moze napisati nesto ovako sasvim van pameti. Ni dan danas Putin ne brine za svoje stanovnistvo vec ga salje u masinu za mlevenje mesa u totalno besmislenom i nepotrebnom ratu. Rusi uvek napadnu susednu drzavu da bi zastitili svoje stanovnistvo?! Mala drzava pored koje se nalazi ogromna supersila bas nadje za pametno da maltretira nacionalnu manjinu te velike supersile? Pa to ni najveca budala ne moze da poveruje.
Kliknite za proširenje...
Ne trtljaj, ovo je sve prežvakano milion puta.

Iskoristiću pun opseg mape koju je tvoj saborac kačio.

1000008052.jpg
 
RS-28 Sarmat je ruska interkontinentalna balistička raketa (ICBM).

Osnovne činjenice:

Zemlja: Rusija

Tip: Interkontinentalna balistička raketa (ICBM)

Pogon: tečno gorivo

Domet: oko 18.000 km

Masa: oko 200 tona

Nosivost: do 10 nuklearnih bojevih glava (svaka do 750 kt), ili kombinacija glava i mamaca

Lansiranje: iz silosnih lansera

Naslednik: zamena za stariju R-36M2 „Vojvoda“ (NATO oznaka SS-18 Satan)

NATO oznaka: SS-X-30 Satan 2


Prednosti:

Može nositi više nezavisno navođenih bojevih glava (MIRV)

Veliki domet i mogućnost promene putanje preko Južnog pola (teže presretanje)

Kompatibilna sa hipersoničnim klizačkim blokovima „Avangard“


Status:
Ušla u ograničenu operativnu upotrebu 2023. godine, ali broj raspoređenih jedinica verovatno je mali.

Ukratko: Sarmat je jedna od najtežih i najrazornijih ICBM raketa na svetu, dizajnirana za odvraćanje i probijanje protivraketne odbrane.
 

Kremlj o Tomahawcima: Zamislite, leti raketa, a mi znamo da može biti nuklearna​

:lol:
Peskov, memorija zlatne ribice, identično je kmečao i za F-16.
Ali evo, sad se Ukri usraše, razmišljaju o predaji.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

P
Da li vas rat u Ukrajini podseća na iransko-irački rat?
Odgovora
7
Pregleda
500
sunchaya
sunchaya
P
Rusi u Ukrajini
Odgovora
3
Pregleda
268
Zagor92
Zagor92
Тихи
JD Vance: EU treba da finansira rat u Ukrajini
Odgovora
23
Pregleda
845
nebanesc
nebanesc

Back
Top