Dodeljena Nobelova nagrada za ekonomiju u 2025.

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
400.967
Džoel Mokir, Filip Agion i Piter Hauit dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju za „objašnjenje ekonomskog rasta vođenog inovacijama“, saopštila je danas Kraljevska akademija nauka iz Švedske.

Prestižna nagrada, formalno poznata kao Nagrada Švedske narodne banke za ekonomske nauke u sećanje na Alfreda Nobela, poslednja je koja se dodeljuje svake godine i vredna je 11 miliona švedskih kruna ( oko milion evra).
 
Clipnobel.jpg
 
Dakle, objasnili ili dokazali kako nove ideje i inovacije pomažu celom čovečanstvu da bude bogatije i da se razvija. 🤔
Више ми се свиђају прошлогодишњи добитници који су доказали да су слободна и отворена друштва богатија од мање слободних и мање отворених.

Prošlogodišnju nagradu osvojila su trojica ekonomista - Daron Asemoglu, Sajmon Džonson i Džejms A. Robinson - koji su proučavali zbog čega su neke zemlje bogate, a druge siromašne, i dokazali da su slobodnija i otvorenija društva sklonija prosperitetu.
 
Prošlogodišnju nagradu osvojila su trojica ekonomista - Daron Asemoglu, Sajmon Džonson i Džejms A. Robinson - koji su proučavali zbog čega su neke zemlje bogate, a druge siromašne, i dokazali da su slobodnija i otvorenija društva sklonija prosperitetu.

ChatGPT sažetak:

Kroz decenije istraživanja oni su dokazali uzročno-posledičnu vezu između jakih institucija i bogatstva nacija. Njihova centralna teza glasi da ključni faktor ekonomske uspešnosti nije geografija, prirodni resursi ili veličina populacije, već stabilnost i pouzdanost institucija u zemlji. Dobre institucije (poput efikasne vlade, pravne zaštite imovinskih prava, pravosuđa koje sprovodi ugovore, i borbe protiv korupcije) omogućavaju specijalizaciju, podstiču investicije i stvaranje vrednosti.

Laureati su, proučavajući istoriju kolonijalizma, pokazali da su loše institucije, originalno nastale prvenstveno zarad eksploatacije starosedelaca, ostale i nakon kolonijalnog doba u delovima gde su oni bili skoncentrisano, ali ih sada koriste novi vlastodršci, njima ometajući razvoj i služeći se njima kao organom prisile, dok su u onima sa manjim brojem starosedelaca, npr. Australija i Novi Zeland, uspostavljane jače institucije koje su štitile doseljenike i podsticale produktivnost i koje su i nakon kolonijalnog doba to nastavile da čine.

Primer graničnog grada Nogalesa (podeljenog između SAD i Meksika, gde jedan deo grada cveta, a drugi se raspada i muku muči sa organizovanim kiminalom) ilustruje kako institucije jednog grada koji je zidom izdeljen izmedju dve države dovode do ogromne razlike u bogatstvu i kvalitetu života uprkos tome što ljudi imaju istu baštinu i na istom su geografskom prostoru.

PONUĐENO REŠENJE:
Njihovo istraživanje dokazuje da su poštene, pouzdane i reprezentativne institucije te koje podstiču dugoročni ekonomski rast. Ove strukture omogućavaju ljudima da ulažu u specijalizaciju i inovacije, sigurni da će biti nagrađeni za svoj trud i zato bi morale da:
- garantuju imovinska prava,
- efikasno sprovode zakone i ugovore, i
- budu oslobođene od korupcije.

Njihova preporuka državama je da se fokusiraju na izgradnju ovih robusnih institucija umesto na geografske ili resursne prednosti, jer je to jedini put ka stvaranju bogatih ekonomija.
 

Back
Top