Kijev independent: Putin pod pritiskom da objavi rat Ukrajini, šta bi to značilo?
S. D.danas 10:00
Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV
Kada je pokrenuo sveobuhvatnu invaziju u februaru 2022. godine, ruski predsednik Vladimir Putin je ono što je smatrao brzom operacijom i zauzimanjem Kijeva opisao kao „specijalnu vojnu operaciju“. Skoro tri i po godine kasnije Kremlj se i dalje drži tog termina – vodi rat, ali ga tako ne naziva iz straha od reakcija kod kuće.
Posledice zvanične objave rata bile bi ogromne
Zvanična objava rata imala bi dalekosežne posledice po rusku ekonomiju i industriju, a takođe bi omogućila potpunu mobilizaciju. Ali čak je i delimična mobilizacija u septembru 2022. izazvala masovne proteste u Rusiji, jasno stavivši Putinu do znanja da bi svaki dalji korak nosio ozbiljan politički rizik.
„Putin se zaštitio distancirajući posledice rata od većine stanovništva“, rekla je Karolina Hird iz Američkog instituta za proučavanje rata za
Kijev independent, dodajući: „Ali čim ratno stanje počne da se oseća široko među Rusima, tada za njega počinju pravi problemi.“
Prema izveštajima, nedavno je došlo do nemira u Kremlju nakon smele ukrajinske operacije „Paukova mreža“, gde su tvrdolinijaši navodno vršili pritisak na Putina da zvanično objavi rat koji bi omogućio pravu odmazdu i eskalaciju i dao ruskoj vladi široka ovlašćenja da zemlju u potpunosti prebaci na ratne uslove.
Ali stručnjaci koji su govorili za Kijev independent kažu da je to malo verovatno, tvrdeći da su ruska industrija i ekonomija već u svakom pogledu na ratnom režimu čak i ako zvaničnici Kremlja to poriču, i da Putin jednostavno ne može da rizikuje svoju vlast pokretanjem onoga što bi bila duboko nepopularna mobilizacija.
Šta bi značila ruska objava rata?
Dva glavna faktora koja bi došla do izražaja su ruska ekonomija i ruski narod.
Potpuna ratna spremnost bi značila potpuno okretanje ekonomije i njenih radnika ka odbrani i proizvodnji oružja, i omogućila bi potpunu mobilizaciju radi regrutovanja potrebne radne snage za njihovo korišćenje.
Projektovano je da će Kremlj ove godine izdvojiti 6,3% svog BDP-a za odbranu – najviši nivo od Hladnog rata – ali i dalje daleko ispod onoga što bi obično ukazivalo na zemlju potpuno mobilisanu za rat.
Nasuprot tome, Ukrajina je prošle godine potrošila 34% svog BDP-a na odbranu, dok je britanska vojna potrošnja premašila 50% BDP-a tokom Drugog svetskog rata.
Iste ove brojke je naveo ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin u intervjuu za CNN prošle nedelje kao dokaz da Rusija zapravo još uvek vodi „specijalnu vojnu operaciju“, a ne rat.
Stručnjaci nisu ubeđeni.
„Ruska ekonomija je već u ratnom stanju, a 6,5% BDP-a potrošenih na odbranu za 2025. godinu je verovatno potcenjena vrednost“, rekao je za Kijev independent Federiko Borsari, stručnjak za odbranu u Centru za analizu evropske politike sa sedištem u Vašingtonu.
„Proizvodnja odbrambene opreme u ključnim segmentima kapaciteta kao što su dronovi, rakete i oklopna vozila je u punom jeku, sa do tri smene radnika dnevno.“
Rusija je drastično povećala proizvodnju oružja poslednjih meseci dok iscrpljuje svoje zalihe.
Prema podacima ukrajinske vojne obaveštajne službe (HUR) u koje je Kijev independent imao uvid početkom ovog meseca, proizvodnja balističkih raketa, na primer, povećana je za najmanje 66% u poslednjoj godini.
Hird se slaže sa Borsarijevom analizom, rekavši da je masovno povećanje proizvodnje odbrambene opreme znak da, uprkos tvrdnjama Rusije da nije u ratu, njene smanjene zalihe su prilično jasan znak da jesu.
„Nije kao da Rusija ima tajnu rezervu oružja u pozadini koju može nekako da otključa i pusti na Ukrajinu“, rekla je ona.
„Rusija već vodi totalni rat u Ukrajini, tako da zapravo nema mnogo više šta da se učini sa njihove strane.“
Pitanje ljudstva
Jedno ključno područje u kojem bi objava totalnog rata protiv Ukrajine mogla značajno da poveća sposobnost Rusije da vodi rat jeste ljudstvo.
Tokom invazije na Ukrajinu svih razmera, Putin se klonio potpune mobilizacije, svestan domaćih reakcija koje bi to izazvalo.
Umesto toga, Kremlj je jednostavno plaćao ljudima da se bore, nudeći ogromne bonuse za prijavu kako bi ih podstakao da se jave kao dobrovoljci, metod koji je do sada uspevao da nadoknadi ogromne gubitke koje je vojska pretrpela, ali koji mnogi stručnjaci smatraju neodrživim.
„Što se tiče ljudstva, Rusija i dalje ima značajan populacioni fond iz kojeg može da crpi, barem u bliskoj budućnosti, posebno u perifernim regionima“, rekao je Borsari.
„Međutim, ovaj fond možda neće biti dovoljan da održi trenutni tempo gubitaka, sa hiljadama žrtava svake nedelje, nakon prve polovine 2026.“
Bez kraja rata na vidiku, taj predstojeći rok će verovatno predstavljati ogromnu dilemu za Putina – kako pronaći dovoljno ljudi za borbu, a da ne izgubi vlast?
„Svesni su ogromnih rizika koji su uključeni, a Putin prilično izbegava rizik“, rekao je za Kijev independent Rihor Nižnikau, stručnjak za Rusiju u Finskom institutu za međunarodne poslove.
„Očekuje se da će potpuna mobilizacija imati destabilizujući efekat na Putinov režim, već bolesnu rusku ekonomiju i sigurno će poremetiti trenutni javni konsenzus o ratu.“
Geopolitički aspekt
Objavljivanje rata Ukrajini imalo bi i međunarodne posledice za Putina, rekao je Šea.
„Više neće moći da se pretvara pred (američkim predsednikom Donaldom Trampom i (američkim specijalnim izaslanikom Stivom) Vitkofom da je prvenstveno zainteresovan za delimičnu pobedu zauzimanjem samo Donjecke oblasti i Krima“, rekao je.
„Takođe je prošle nedelje u Sankt Peterburgu rekao da Rusija ne predstavlja pretnju za NATO i da se NATO naoružava bez razloga. Ali formalna ruska objava rata preneće potpuno suprotnu poruku.“