Rat u Ukrajini (36)

Da li će doći do sukoba izmedju Rusije i NATO ako Ukrajina raketama gadja u dubini Rusije?


  • Ukupno glasova
    108
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Godišnja proizvodnja samohodnih haubica Rusija vs Zapad :lol:

rffe.png
 
Gle , sta je ovo
pisu i to na msn.com.ca
da se 100,000 ukrajinaca vracaju na oslobodjenim teriritorijama u Donbasu
i naglasavaju Ukrajinci ali nigde se i ne govori da su to Rusi , koji su i izbegli , kada su natovci , napali gradove u Donbasu

Over 100,000 Ukrainians Head Back to Russian-Occupied Donbas​


Photo: Shutterstock

Photo: Shutterstock© Photo: Shutterstock
The war in Ukraine has displaced millions, forcing families to flee from Russian aggression.

Yet, a surprising trend has emerged as tens of thousands of Ukrainians are now returning to Russian-occupied areas in Donbas.

This unexpected movement is largely driven by worsening economic conditions and the limited support available to displaced people in Ukrainian-controlled regions.


According to Petr Andriushchenko, an advisor to the mayor of Mariupol, around 130,000 Ukrainians have returned to Russian-occupied territories in the past year.
 
Mislis da je sam Hruscov doneo odluku? Ranije sam citao o tome samo su dvojica u prezidijumu bili protiv, obrazlozeno je time da ce Krim bolje da se razvija u sastavu Ukrajine a Oblast Kuban iako je etnicki imala vise Ukrajinaca pripala Rusiji jer Ukrajina sa Kubanom nije uopste imala kopnenu vezu. Komunisti su napravili u SSSR-u mnogo pizdarija deleci oblasti i narode kako se kom digne, najvise su zasrali u Zakavkazju i srednjoj Aziji menjajuci granice nekoliko puta u prvih 40 godina postojanja SSSR-a. Kao sto si rekao ovo danas ima veze sa ondasnjim odlukama.
Nikita Hruščov je otuđio Krim od Rusije čim je došao na čelo Sovjetskog Saveza.
Teško je to zamisliti, ali Krim, čiji status danas kvari odnose Rusije i s novim ukrajinskim vlastima i sa Zapadom, prije samo 60 godina je bio "bratski poklon ruskog naroda ukrajinskom", koji je tada slavio 300. godišnjicu ujedinjenja Rusije i Malorusije u jednu državu. Tako je simbolična gesta trebala učvrstiti prijateljstvo i ekonomiju, ali i politički značaj novog generalnog tajnika Nikite Hruščova.
Podsjećamo da je Krim tijekom svoje povijesti bio u orbiti utjecaja Istočnog rimskog carstva, Hazarskog kanata, Mongolskog carstva i Osmanskog castva prije nego što je 1783. godine postao dio Ruskog carstva. Rusija je bila monolitna država do 1917. godine, kada je poslije revolucije podijeljena na formalno neovisne sovjetske republike i autonomije.
Međutim, u svim revolucionarnim turbulencijama Krim je ipak ostao na teritoriju sovjetske Rusije.

Sovjetska Ukrajina je imala formalnu neovisnost unutar Sovjetskog Saveza. Krim je dobila na poklon, i to potpuno neočekivano za njene stanovnike, pa čak i za tadašnju političku elitu SSSR-a.
Hruščov je godinama bio na čelu komunističke partije Ukrajine, i čim je došao na čelo Sovjetskog Saveza odlučio se na simboličnu gestu, koja će mu u okruženju utjecajne ukrajinske elite osigurati sigurnu podršku. Postupio je u voluntarističkoj maniri koja mu je inače bila svojstvena: na jednom sastanku u Kremlju, posvećenom poljoprivredi, predložio je da se Krim pokloni Ukrajini. Dmitrij Šepilov, budući ministar vanjskih poslova SSSR-a, prisustvovao je tom savjetovanju, i kasnije je pisao: "Hruščov je htio osobno uručiti Ukrajini poklon na zlatnom pladnju, kako bi cijela republika imala u vidu njegovu darežljivost i stalnu brigu o napretku Ukrajine ".

"Ukrajincima, naravno, već ide voda na usta, oni će biti presretni ako im damo Krim. Mislim i da ćemo s Ruskom Federacijom postići dogovor. Samo treba sve to pametno organizirati"- tako je, prema Šepilovu, Hruščov iznio svoj prijedlog.

Šepilovljev prethodnik na funkciji šefa sovjetske diplomacije, čuveni Staljinov narodni komesar Molotov, isto je prisustvovao na sastanku kada je Hruščov iznio prijedlog. Molotov je ovako reagirao: "Taj prijedlog je, naravno, pogrešan. Ali, po svemu sudeći, morat ćemo ga prihvatiti".

Argumentacija koju je naveo Hruščov gotovo se doslovno podudarila s formulacijom koju su kasnije na sjednici Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta RSFSR 5. veljače 1954. godine iznijeli "vatreni govornici" Mihail Tarasov i Oto Kusinen. Ukratko se ti argumenti mogu svesti na tri trenutka: Ukrajina je bliža Krimu, u novoj konfiguraciji će biti jednostavnije da ona vodi računa o njemu, a uostalom, svejedno je kome ide Krim s obzirom da su i Ukrajina i Rusija jedna ista država.

Tada, u drugoj polovici 1950-ih, stanovnicima Krima nije padalo na pamet da se bune - navodno iz istih razloga koje su navodili i političari: sve se to odigrava unutar jedne države i nitko nije primijetio bilo kakvu promjenu. Mnogi stanovnici Krima nisu ni znali što se događa dok na ulicama nisu počeli sve češće viđati table i putokaze na ukrajinskom jeziku.

Pravni aspekt Hruščovljevog "poklona"

Šezdeset godina nakon predaje Krima i dalje traje spor o legitimnosti te odluke.

Pravnike i povjesničare najviše zanima pitanje tko je imao pravo da se u ime Ruske Federacije složi s odlukom o izmjeni njezina teritorija? A da je takva suglasnost obvezna propisano je bilo u 16. članku Ustava RSFSR iz 1937. godine i u 18. članku Ustava SSSR iz 1936.

Takvu suglasnost su dokumentirale obje republike u vidu odluka njihovih Vlada (tj. Prezidijuma Vrhovnih Sovjeta). Međutim, u 33. članku Ustava RSFSR, gdje se nabrajaju ovlasti Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta RSFSR, ne spominju se ovlasti za izmjenu granica RSFSR, ali zato postoje ovlasti da se inicira održavanje referenduma. Ni u Krimu, ni u Sovjetskoj Rusiji, od koje je odvojen poluotok, nije održan referendum.

Kasnije, u Ustavu USSR (Sovjetske Ukrajine) iz 1978. godine Sevastopolj je usporedo s Kijevom definiran kao grad od republičkog značaja u sastavu Ukrajine, s čime se stanovništvo Sevastopolja kategorički nije slagalo ni tada, a ne slaže se ni danas. Prema tome, odluka Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta RSFSR "O izdvajanju grada Sevastopolja u samostalni administrativno-gospodarski centar" od 29. listopada 1948. godine nije ni promijenjen ni ukinut. Gradski savjet Sevastopolja je 1994. godine čak donio oluku o sjedinjenju s Rusijom.


https://hr.rbth.com/politics/2016/03/16/kako-je-krim-postao-dio-ukrajine_576093
 
Gle , sta je ovo
pisu i to na msn.com.ca
da se 100,000 ukrajinaca vracaju na oslobodjenim teriritorijama u Donbasu
i naglasavaju Ukrajinci ali nigde se i ne govori da su to Rusi , koji su i izbegli , kada su natovci , napali gradove u Donbasu

Over 100,000 Ukrainians Head Back to Russian-Occupied Donbas​


Photo: Shutterstock

Photo: Shutterstock© Photo: Shutterstock
The war in Ukraine has displaced millions, forcing families to flee from Russian aggression.

Yet, a surprising trend has emerged as tens of thousands of Ukrainians are now returning to Russian-occupied areas in Donbas.

This unexpected movement is largely driven by worsening economic conditions and the limited support available to displaced people in Ukrainian-controlled regions.


According to Petr Andriushchenko, an advisor to the mayor of Mariupol, around 130,000 Ukrainians have returned to Russian-occupied territories in the past year.
Ljudima dopizdio nacizam i nadrogirani kepec žele biti na pobjedničkoj strani.
 
Ljudima dopizdio nacizam i nadrogirani kepec žele biti na pobjedničkoj strani.
ovo , nisu iz sadasnjih toka dogadjaja , to su sve oni koji su na pocetku SPO , morali da odu iz svojih ..i otisli za Rusiju.
mi svi znamo da , je veoma veliki broj stanovnika ruskoga jezickoga govora , sklonjeno u Rusiji.
sada, kada je i obnova , svih delova Donbasa, normalno je da se vracaju u svoje stanove ili u stanove koji su im dodelili.
 
Од тих војника ВСУ у области Курск којих је више од 20.000 кажу да је око половина извучена и пребачена са разних позиција на фронту, тако су фронтовске линије ослабили па зато Руси брже напредују. То урушавање иде постепено и само у командама могу да предвиде када може доћи до колапса неких дијелова фронта, или читавог ако не буде брзе допуне људства.


Након Трампове изборне победе, Бајденова администрација је разматрала могућност јавног позивања Украјине да се придружи НАТО-у, али је одлучила да ће вероватноћа успеха овог позива бити премала, преноси Блумберг

Не верујем ја у те бајке ни у сказке, нити ме ложе монтирани видео снимци, само сурова реалност.
 
Sve si pogrešno napisao,sve.Ovo su MOŽDA tvoje želje.Čak si u tačci(?) 5 napravio propust ili si namerno napisao neistinu.Putin(RF) je od početka nudio pregovore,čak su i potpisani sporazumi,ali,zapadu je trebao rat.
Какве жеље човече ? Јесу убијени ови у шатро авио удесу ? Јесу. Колико територије су ослободили Руси, рачунајући или не рачунајући Крим ? Јесу ове замлате ушле у курску област ? Јесу.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top