Postovali su sporazum iz Potsdama, Nije drzao pola Nemacke a 48. ga sprecili da slomi Berlin blokadom.
Nisu Ameri i pirgavi poštovali ništa,od kraja ww2 su bili g**nari.Sovjetska armija je zauzela Berlin,a ne Ameri i Englezi.
Kada je poraz nacističke Nemačke bio očigledan, predstavnici Velike Britanije, SAD i SSSR okupili su se u Londonu i 12. septembra 1944. godine. Protokol je predviđao sledeće:
„Nemačka u granicama od 31. decembra 1937. godine biće razdeljena s ciljem okupacije na tri zone, po jedna na svaku od tri države. Takođe, biće posebno podeljen reon Berlina, zajednički okupiran od strane potpisnica“.
Sovjetima svakako nije bilo svejedno što se obavlja ovakva podela jer su oni osvojili
Berlin, pri tom trpeći ogromne gubitke (185.000 mrtvih i preko 275.000 ranjenih ili nestalih). Oni nisu zaboravili odugovlačenje operacije „Overlod“, kao što nisu zaboravili da su na prvi znak krize u Ardenima, na molbu saveznika neplanirano ubrzali pritisak na nemačke snage, rasterećujući ugroženu odbranu Angloamerikanaca.
Dodatnu frustraciju izazvala je konferencija u Jalti (4 – 11. februara 1945. godine) kada je u „podelu plena“ uključena i Francuska kojoj bi Englezi i Amerikanci od svojih zona dali deo teritorije. Tako bi i
Berlin takođe bio podeljen. Francuska, čije su pozicije i doprinos u Drugom svetskom ratu bili upitni, tako je pojačala zapadni blok.
Formalni cilj ovakve odluke bio
je „uništenje nemačkog militarizma i nacizma i stvaranje garancija da Nemačka nikada više ne bude u situaciji da ugrozi svet na način koji je primenila u Drugom svetskom ratu“. Kada je Nemačka kapitulirala, savezničke trupe su zauzele predviđene zone. Berlin, koji se nalazio u samom centru sovjetske zone, podeljen je na četiri sektora. Od 17. jula do drugog avgusta 1945. godine Potsdamska konferencija odredila je naredne korake za obnovu Nemačke. Međutim, tenzije su počele da bivaju sve veće.

pojednostavljena sema koridora 1
Teško je sada dokazati „ko je počeo prvi“, no vredi podsetiti na operaciju „Nezamislivo“ („Operation Unthinkable“). Čerčil je svom ratnom štabu, mimo znanja Amerikanaca, naredio još u maju 1945. godine da osmisli napad na SSSR (!). S druge strane, frustracije Sovjeta su bile razumljive. Oni su krvarili da zauzmu Berlin, poginulo ih je nešto više od 26 miliona tokom rata, zapadni deo Sovjetskog Saveza trebalo je ponovo podizati s ledine.