ključni događajiRAT U UKRAJINI U Sevastopolju objavljena uzbuna za vazdušni napad, ruska PVO oborila 10 raketa iznad Belgoroda
Rat u Ukrajini traje 681 dan. Ukrajina je izvela napad na rusku vojnu jedinicu u blizini Jevpatorije na Krimu. Rusko ministarstvo odbrane ranije je saopštilo da su ruske snage oborile 10 ukrajinskih raketa iznad Krima, kao i da su sprečile napad ukrajinskih trupa na objekte ruske vojske na tom poluostrvu. U Sevastopolju i na Krimu proglašen je žuti nivo opasnosti od terorizma. Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o izdavanju ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju vojnog roka u Oružanim snagama Ruske Federacije.
Ključni događaji:
-Ukrajina pogodila rusku vojnu jedinicu u napadu na Krim
-Rumunija kupuje 200 raketa za sistem Patriot
-Bela kuća: Severna Koreja obezbedila Rusiji balističke rakete i lansere
-Kirbi: Bez pomoći za Ukrajinu ako Kongres ne odobri novi paket
-Sastanak Saveta NATO-Ukrajina biće održan 10. januara na zahtev Kijeva
...
"Učimo od suseda": Litvanija na korak od proterivanja ruskog iz škola
Litvanski ministar obrazovanja Gintautas Jakštas predložio je da se u školama postepeno prestane sa predavanjima na ruskom jeziku.
On je podsetio da su u susednim zemljama, Letoniji i Estoniji, ne samo odustali od škola u kojima se nastava odvija na ruskom već da rade i na tome da se ruski ne predaje ni kao strani jezik.
„Treba da se ugledamo na naše susede, treba da se orijentišemo na jezike EU“, naveo je on i dodao da će nacrt dokumenta o prestanku nastave na ruskom jeziku biti predstavljen za nekoliko nedelja.
Podsetimo, Sejm Letonije je 28. septembra prošle godine odobrio novu koncepciju nacionalne bezbednosti prema kojoj će letonskim javnim medijima od 1. januara 2026. godine biti zabranjeno emitovanje programa na ruskom jeziku.
„Taj korak smatramo najgrubljim aktom diskriminacije i segregacije na etnolingvističkoj osnovi, još jednom manifestacijom agresivnog šovinističkog nacionalizma koji je letonsko rukovodstvo uzdiglo na rang državne politike i ideologije“, rekla je tim povodom portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
...
Prema podacima popisa iz 2021. godine, 84,6% stanovništva se izjašnjava kao Litvanci, 6,5% kao Poljaci, 5% kao Rusi, 1% kao Belorusi, 0,5% kao Ukrajinci, dok je 2,3% ubrojano u osale. Poljska nacionalna manjina je uglavnom raspoređena u području oko glavnog grada. Najveći broj Rusa živi u Klajpedi gde čine 19,6% stanovništva i u Vilnjusu (12% populacije), dok u Visaginasu čine 52%. Nekada najbrojnija manjinska zajednica Jevreja danas je svedena na manje od 1% u ukupnoj populaciji.
...
ESTONIJA
..
Prema podacima od 2. srpnja 2010. o broju rezidenata, 84.1% rezidenata bili su državljani Estonije, 8.6% su bili strani državljani, dok su 7.3% građana činile osobe sa nejasnim i neodređenim državljanstvom. Od 1992. godine, oko 140,000 osoba dobilo je estonsko državljanstvo.[226] Pripadnicima ruske etničke manjine, koji su se u Estoniju doselili tokom sovjetskog perioda, estonski Zakon o državljanstvu znatno otežava proces dodjele statusa državljana, a Vijeće za ljudska prava UN-a je 2008. godine navedeni zakon označilo kao diskriminatoran.[227]
Prema podacima iz 2021. godine,[222] etnički najbrojnije skupine u zemlji bili su Estonci sa 68.8% i Rusi sa 24.2%. Značajniju populaciju imali su još i Ukrajinci (2%), dok su sve ostale etničke skupine imale udio manji od 1%
..
LITVA
..
1897. godine provedena je druga procjena stanovništva. Prema njenim rezultatima pokazalo se da je u Litvaniji tada živjelo oko 1.924.400 ljudi. Tada je taj rezultat bio vrlo impresivan.
Čudno, ali u to vrijeme na teritoriju Litvanije samih Litvanaca bilo je malo. Njihov udio u to vrijeme iznosio je samo 61, 6%. Pored toga, u zemlji je živjelo najmanje 13% Židova, 9% Poljaka, oko 5% Rusa i sličan broj Bjelorusa i Nijemaca. Broj Latvijaca bio je manji od jednog i pol posto, a udio Tatara uopće nije premašio marku od 0, 2%.
Još je zanimljiviji podatak da je u bilo kojem većem gradu broj Litovaca u postocima bio još manji. Dakle, u Vilniusu je živjelo više od 41% Židova, najmanje 30% Poljaka, a udio Rusa i Bjelorusa bio je oko 24%. Sami Litvanci u gradu su živjeli ne više od 2% ukupnog stanovništva.
U Kovnu je situacija bila približno ista: Židovi su činili otprilike 35%, broj Rusa, Bjelorusa i Poljaka 36%, Litvanci 6, 6%. Svi ostali su Nijemci. Usput, u Klaipedi je gotovo cjelokupno stanovništvo bilo njemačko. To je zbog činjenice da je ovaj dio Istočne Pruske postao dio Litve tek krajem 18. stoljeća. Samo u provinciji Suvalk broj litvanskog stanovništva dosegao je 72%.