Rat u Ukrajini (13)

Koji od tri ishoda vam je najverovatniji?

  • Ukupno glasova
    113
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
mast:
Ajd da se kladimo u 100 marke da oce NATO (Amerikanci) ne Ruse da istera iz Ukrajne nego da ih sve poubija od Belgoroda do Rusko-Japanske granice...u kremlju oce da naprave pedofilski kupleraj a crkve ce da transformisu u kockarnice i spotove za prodaju droge
Kliknite za proširenje...
Zabole nas kiki za odron od Rusije. Nama je samo bitno da se digne na ruskoj granici ogroman zid i da se za njih više nikada ne čuje.
 
Agafja:
Ružni su mađarski i finski.
Ukrajinski mi zvuči seljački, ko međimurci kad govore hrvatski.

"Ruski jezik u vještim rukama i iskusnim ustima je lijep, melodiozan, izražajan, gibak, poslušan, ugodan i prostran''

A.I. Kuprin
Kliknite za proširenje...
Prozodija ukrajinskog iz Lavova je ista kao u nekim kajkavskim dijalektima, valjda su Hrvsti bili istočnije od Srba u staroj postojbini - Bela (Severna) Srbija je bila negde u Moravskoj, a Bela (Severna) Hrvatska u Zapadnoj Ukrajini. (Po srednjeazijskom običaju da se bojama iznačavaju glavne strane sveta).
 
snouden:
Pa dobro evgenije, kako ćeš nosač aviona odbraniti od hipersonične rakete kada nemaš ništa dovoljno brzo da je skineš?
moze ovako: digneš sve avione pa ako raketa strefi nekog od njih spasao si brod?
Kliknite za proširenje...
Постоји нешто што се на енглеском зове carrier battle group. Носач никад није сам, a уништење носача не знам колико је паметно. Tо је америчка црвена линија а нешто се бојим да они више држе до својих линија него цар који их помера сваки дан.
 
mCLMXHi.png
 

dr.sc. Sanja Vujačić: Intelektualci, odbacite privilegije! Europa na rubu da postane klaonica​

Zaključujemo da je specijalna operacija uistinu bila specijalna. Budući da je završena, može započeti rat Velike Britanije i Amerike protiv Ruske Federacije. Kao očekivano, na rusko anektiranje Biden je odgovorio namjerom priključivanja Ukrajine NATO-u. Čime bi i Europljani službeno ušli u rat protiv Rusije. Dakle, živimo povijesni trenutak, u kojem su poglavito intelektualci pozvani napustiti političku korektnost i privilegije koje im ona donosi. One su neznatne prema veličini boli i stradanja kojima bi Europljani uskoro mogli biti izloženi​





Rusija je zaključila svoju specijalnu operaciju ostvarenjem predviđena dva cilja: okončati građanski rat odvajanjem Donbasa od Ukrajine i zauzeti obale Crnog mora kako bi ga kontrolirala. Na ukrajinsku protuofenzivu odgovorila je žurnim raspisivanjem referenduma na okupiranim teritorijima. Rezultat u korist aneksije okupiranih teritorija bio je unaprijed poznat. Kao i Zapadni odgovor: nove sankcije i moguća nova hitna priključenja Uniji i NATO-u.

Utapanje“ u zapadni ili ruski kalup​


Ukoliko je vjerovati ljetnim porukama Ursule von der Leyen Putinu, obruč oko Rusije dodatno bi se mogao stegnuti ubrzanim priključenjem EU-u ostatka Ukrajine. Kao i Moldavije i Gruzije, a vezano uz sudbinu gruzijskih separatističkih regija Abhazija i Južna Osetija, te Pridnjestrovlja u Moldaviji. Posebno je interesantan slučaj Gruzije. Njena aktualna predsjednica je rođena Francuskinja Salomé Nino Zourabichvili, bivša francuska diplomatkinja čiji je profesor bio – ni manje ni više – nego Zbigniew Brzezinski, direktor Trilaterale i tvorac američke strategije ekspanzije NATO-a i EU-a prema ruskim granicama. Gruzija je Staljinova domaja i, očito, neiscrpni izvor regionalnih lidera. Tako dobrih da su više puta reciklirani. Kao bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili (rusko-gruzijski rat 2008.), na kojeg je 2015. bacio oko ukrajinski prozapadni predsjednik Petro Porošenko i dodijelio mu ukrajinsko državljanstvo kako bi ga imenovao guvernerom Odeške oblasti. Čime je Sakašvili izgubio ono gruzijsko. Već 2017. oduzeto mu je i ono ukrajinsko, pa je postao apatrid. Porošenko mu nije oprostio što je podržao njegovog konkurenta Zelenskog. Taj zadnji mu je vratio ukrajinsko državljanstvo 2019., kada je preuzeo vlast. Ali je već bilo kasno jer se Sakašvili vratio u domaju i tamo završio u zatvoru… Ono što Zelenskog i Sakašvilija povezuje, to je negiranje sovjetskog nasljeđa – odnosno bilo kakve odgovornosti njihovih nacija u kreiranju i primjeni staljinističkog koncepta i vladavine. Sve što je u SSSR-u bilo loše je isključivo rusko. Tako Ukrajinci čak i prekrajanje granica Sovjetske Socijalističke Republike Ukrajine u njihovu korist interpretiraju ruskom namjerom da ih „utope“ u sovjetski kalup. Smatraju da je Ukrajini dodat prirodnim bogatstvima krcat teritorij na istoku zato što je uglavnom bio naseljen Rusima koji su, za razliku od Ukrajinaca, bili lojalni sovjetskoj vlasti. Prema toj interpretaciji, operaciju „utapanja“ u sovjetski kalup (percipiran ekskluzivno kao ruski) dovršio je Ukrajinac Nikita Hruščov 1955., priključivanjem Ukrajini Krima – 95% rusofonskog teritorija. Ako su dakle ti teritoriji Ukrajini silom priključeni i rusofonski, zašto ona nije poštivala sporazume iz Minska ili ih se jednostavno riješila? Vjerojatno kako bi ih silom „utopila“ u zapadni kalup.
 

Nakon završetka specijalne operacije objava rata?​


U uvjetima okončanja specijalne operacije integracijom Donbasa u Rusku Federaciju i nastavka ukrajinske protuofenzive koja teži povratku svih okupiranih teritorija, realno je za očekivati da će Putin postupno ići prema službenoj objavi rata. Dakle, nakon djelomične – prema generalnoj mobilizaciji i prema ulasku u ratnu ekonomiju, koja bi ruskom šefu države omogućila da preuzme kontrolu nad upravljanjem ekonomskim resursima, odnosno da ih mobilizira na način da prioritetno financiraju ratne napore. Na ukrajinskoj strani te su radnje već odrađene na nacionalnoj, ali i regionalnoj razini – zahvaljujući Uniji koja je svoje ekonomske resurse stavila u funkciju ukrajinske pobjede. Stoga će Zapad uskoro morati izaći iz sjene iz koje u Ukrajini djeluje i pozicionirati se prema ključnom izazovu koji mu je Putin lansirao u svom govoru od 30. rujna, prilikom pripajanja okupiranih teritorija Rusiji: „Diže se antikolonijalni pokret protiv hegemonije (američke)“. Naznačio je i da su u Zapadnom taboru Europljani dobili ulogu sluga anglosaksonske volje da dominira cijelim svijetom, što Rusima nije prihvatljivo i čemu se – neovisno o Zapadnim sankcijama – misle oduprijeti. Stoga će Zapad biti naveden raščistiti „hipokriziju“ o kojoj Putin govori. Otkako su Sjedinjene države u ukrajinskoj prepoznale svoju proxy vojsku, te Europljane pozvale da državi u ratu priznaju status kandidata za priključenje EU-u i opskrbljuju je oružjem, Unija je preuzela ulogu ekvilibriste koji hoda po tankoj žici, između pozicije neutralne strane i one suratničke. Ukoliko padne na suratničku stranu, konzekvence će biti dalekosežne. Jer, anektirani teritoriji će ubuduće podlijegati ruskom pravu i zakonima. Na njima će Moskva manipulirati vojnom opremom i primjenjivati druge odluke na isti način kao na bilo kojem drugom teritoriju Ruske Federacije. Uključujući i dopuštenje da koristi bilo koja sredstva za obranu cjelovitosti ruskog teritorija, pa i nuklearna. Svi će napadi biti tretirani kao napadi na Rusku Federaciju, te je Putin u zadnjem govoru objasnio da nije jasno zašto bi trebalo više osuditi rusku uporabu sredstava za masovno uništenje (nuklearna) radi zaštite života u vlastitom vojnom taboru, od iste američke u Japanu. Dakle, situacija je sve složenija, pa više neće biti dovoljne poruke Rusima poput one zadnje Zelenskog koji je ruske vojne snage nazvao „krvoločnom bagrom“. Ukrajinci (koji su već mobilizirani) rugaju se bijegu Rusa koji podliježu djelomičnoj mobilizaciji, poglavito onima koji tvrde da to čine kako ne bi poslužili kao topovsko meso. Iako, čak i kada je mobilizacija u službi plemenite obrane domova i obitelji, kao ukrajinska, uvijek na prvim linijama bojišnice završe „mali ljudi“. Tako je ljetos, na Azurnoj obali, bilo nemoguće ne zamijetiti dobrostojeće ukrajinske obitelji (s muškom glavom na čelu), u luksuznim apartmanima koje su unajmili. Očito ni oni ne bi rado završili kao topovsko meso. Da ne govorimo o šoku koji bi eventualna mobilizacija izazvala kod EU građana. I njih bi zahvatio sindrom bježanije. Samo, kuda pobjeći? Kako konstatira francuski sociolog Emmanuel Todd: „ Okrutna istina je da nas ostatak svijeta ne voli. Ako bude pozvan birati između Zapada i Rusa, veliki je rizik da će izabrati Ruse (…) Kako nas vidi ‘ostatak svijeta’? Antropologija nam govori da su pripadnici njegovih 75% nositelji patrilinearnih (po očevoj liniji) i neindividualističkih obiteljskih vrijednosti, nisu baš feministički nastrojeni i najčešće su homofobni. Naše ultra individualističke, feminističke i LGBT vrijednosti im se ne sviđaju. U tom antropološkom polju Rusija je, štoviše, neobična: patrilinearna – ali ne individualistička, homofobna – ali ženama daje visoki status“. Živimo povijesno određujući trenutak: pokušaj rekomponiranja međunarodnog poretka kojega je cilj olabaviti škrip onoga što ostatak svijeta naziva zapadnim, točnije američkim hegemonističkim unilateralizmom.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

Straks92
  • Anketa Anketa
Rat u Ukrajini (39)
643 644 645
Odgovora
16.113
Pregleda
283.265
KESH
KESH
P
Da li vas rat u Ukrajini podseća na iransko-irački rat?
Odgovora
8
Pregleda
652
Lovac Luka ulovio vuka
Lovac Luka ulovio vuka
P
Rusi u Ukrajini
Odgovora
13
Pregleda
514
MJK
MJK

Back
Top