Život se pojavio iznenada
---------------------------------------------
U svojoj knjizi Red Giants and White Dwarfs (Crveni divovi i bijeli patuljci), Robert Jastrow piše: „Negdje tokom prve milijarde godina pojavio se život na zemaljskoj površini. Polako, kako ukazuju fosilna svjedočanstva, živi organizmi uspinju se ljestvama od jednostavnijih ka naprednijim oblicima.” Iz ovog opisa bi se očekivalo da fosilna svjedočanstva podupiru sporu evoluciju, od prvih „jednostavnih” životnih oblika prema složenijima. No, u istoj knjizi stoji: „Kritičnih prvih milijardu godina, tokom kojih je započeo život, prazne su stranice u povijesti Zemlje. Osim toga, mogu li se ti prvi životni oblici opisati kao „jednostavni”? „Vratimo li se u doba najstarijeg stijenja”, govori se u knjizi Evolution From Space (Evolucija iz svemira), „fosilni ostaci drevnih životnih oblika pronađenih u stijenju ne otkrivaju jednostavan početak. Iako možemo pomisliti da fosil bakterije, alge ili mikrogljivice u usporedbi s psom ili konjem izgleda jednostavnijim, mjera informacija o njima ostaje krajnje visoka. Većina biokemijske složenosti života bila je prisutna i u vrijeme oblikovanja najstarijeg stijenja Zemlje.
Može li od tog početka bilo koji dokaz posve potvrditi da su se jednostanični organizmi razvili u mnogostanične? „U fosilnim zapisima nema ni traga uvodnim stupnjevima razvoja prema mnogostaničnim organizmima”, kaže Jastrow.Umjesto toga, on tvrdi: „Izvještaj stijenja sadrži veoma malo, osim bakterija i jednostaničnih biljaka, sve dok pred oko milijardu godina, a nakon tri milijarde godina nevidljivog razvoja, nije došlo do znatnijeg napretka. Prva mnogostanična stvorenja pojavila su se na Zemlji. Zato su, na početku razdoblja nazvanog kambrij, stvari u vezi fosilnih svjedočanstava poprimile neočekivan i dramatičan obrat. Mnoštvo različitih, sasvim razvijenih i kompleksnih morskih stvorenja, mnogih i sa čvrstim vanjskim oklopom, toliko se iznenada pojavilo, da se to razdoblje često naziva „eksplozijom” živih oblika. U knjizi A View of Life se opisuje: „Započevši u osnovi kambrijskog perioda, i protežući se kroz razdoblje od preko 10 milijuna godina, sve glavne skupine beskralježnjaka pojavile su se prvi puta uz najspektakularniji rast i raznolikost ikada zabilježen na našoj planeti.” Javljaju se puževi, spužve, morske zvijezde, raku slične životinje trilobiti, a i množina drugih složenih morskih stvorenja. Zanimljivo je, da se u istoj knjizi kaže: „Neki izumrli trilobiti su u stvari razvili mnogo kompleksnije i sposobnije oko nego bilo koji živi artropod.
Postoje li fosilne karike između tih brojnih životnih oblika i onoga što je bilo prije toga? U Darwinovo vrijeme nije ih bilo. On je priznao: „Na pitanje zašto ne možemo pronaći bogate fosilne nalaze iz hipotetskih ranih pretkambrijskih razdoblja ne mogu dati zadovoljavajući odgovor.Da li se situacija danas promijenila? Paleontolog Alfred S. Romer zapazio je Darwinovu izjavu o „iznenadnom pojavljivanju cijelih skupina vrsta”, te je napisao: „Ispod [kambrijskih] naslaga postoji veoma debeo sloj sedimenata u kojem bismo očekivali prethodne životne oblike, no, ne nalazimo ih; ti stariji slojevi gotovo su prazni što se tiče dokaza o životu. U općenitoj predodžbi razumno bi se moglo reći da je to i u skladu s idejom specijalna stvaranja na početku kambrijskog razdoblja. ’Na pitanje zašto ne nailazimo na bogata fosilna nalazišta, koja pripadaju tim hiopotetskim ranim pretkambrijskim razdobljima’, rekao je Darwin, ’ne mogu dati zadovoljavajući odgovor’. Ne možemo ni mi danas”, rekao je Romer. Neki tvrde da se pretkambrijsko stijenje izmijenilo toplinom i uslijed pritiska, tako da se nisu mogle sačuvati fosilne karike, ili pak da se stijenje nije našlo u plitkim morima da bi se fosili zadržali. „Ni ti nam argumenti ne pomažu”, rekli su evolucionisti Salvador E. Luria, Stephen Jay Gould i Sam Singer. Zatim dodaju: „Geolozi su pronašli množinu neoštećenih pretkambrijskih sedimenata, no oni ne sadrže fosile složenijih organizama.
Te činjenice potakle su biokemičara D. B. Gowera da prokomentira, kako se navodi u listu Times: „Izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka i teorija evolucije ne mogu se pomiriti. Jedno mora biti istina, a drugo pogrešno. Svjedočanstvo fosila u skladu je s izvještajem stvaranja. U najstarijem stijenju ne nailazimo na serije fosila koje bi obuhvatile postupne promjene od najprimitivnijih stvorenja prema razvijenijim oblicima. Štoviše, iz najstarijih stijena je vidljivo da su se razvijene vrste pojavile iznenada. Između svake vrste potpuno nedostaju prelazni oblici fosila. Zoolog Harold Coffin zaključuje: „Ako je progresivna evolucija jednostavnijih ka složenijim oblicima života točna, preci sasvim razvijenih stvorenja trebali bi se naći u kambriju; no nisu pronađeni i znanstvenici priznaju da ima malo izgleda da se ikada pronađu. Na temelju samih činjenica, stvarno pronađenih fosila u zemlji, teorija iznenadnog stvaralačkog čina kojim su nastali glavni životni oblici bolje se uklapa u stvarnost.
