ZNACENJE MJERA SOLOMONOVOG MORA
" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata.
A podnjim bijahu likovi volovski, koji stajahu svuda u naokolo, po deset na jednom laktu, te okruzavahu more; dva reda bijase tijeh volova, salivenijeh s morem.
I stajase more na dvanaest volova, tri gledahu na sjever, a tri gledahu na zapad, a tri gledahu na jug, a tri gledahu na istok, a more stajase ozgo na njima, i zadnja strana svijeh njih bijase unutra.
Debljina mu bijase s podlanice, a kraj mu bijase kao kraj u case, kao cvijet ljiljanov, a primase tri hiljade vata. " ( 2. Dn. 4, 2 - 5 )
Priblizan izgled Solomonovog mora (bazena)
Da vidimo mjere mora:
" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "
10 svetih lakata ( SL ) = 6,35 m
5 SL visoko = 3,17 m
30 SL unaokolo = 19,05 m
Ovih 10 svetih lakata ili 6,35 m je precnik mora pri samom vrhu, jer je na vrhu malo prosireno kao cvijet ljiljanov ili kao casa ( pehar )ili kao izvrnuto zvono. Obim kruga ovog precnika je 19,9490965 m ili 0,019949096 km.
Ako bi se jedan objekat kretao brzinom 0,019949096 km/sek., za jednu godinu ( 365,242 dana ) presao bi 629.531,8189 km.
Podijelimo ovaj broj kilometara sa duzinom Zemljinog ekvatora:
629.531,8189 : 40.077,27418 =
15,70795 ( 1/2 od 10 Pi )
Podijelimo broj 629.531,8189 sa polovinom Zemljinoig ekvatora:
629.531,8189 : 20.038,63709 =
31,14159 ( 10 Pi )
629.531,8189 : 3,14159 = 200.386,3709 km ili 10 polovina duzine Zemljinoig ekvatora.
Gospod Bog odredio je da se Crkvi daje ne sedmi, ne dvanaesti ili neki drugi dio, vec DESETI DIO: 200.386,3709 : 10 = 20.038,63709 km.
" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "
" .
.. pet lakta visoko, a unaokolo mu bjese trideset lakata. "
Visina mora od 5 lakata odgovara visini od 317,5 cm ili 0,003175 km:
sa brzinom od 0.003175 km/sek. jedan objekat bi za godinu presao 100.193,1854 km i ovo je 5 duzina polovine Zemljinog ekvatora ili 2,5 duzine cijelog ekvatora.
Trideset svetih lakata je 0,01905 km. Ovo je precnik unutrasnjeg dijela mora na njegovom vrhu ( deset lakata bijase precnik sa onim dijelom kao u ljiljana, tj. malo savijen napolje ).
Sa brzinom od 0,01905 km/sek. jedan objekat bi za jednu godinu presao
601.159,1126 km i broj ovih kilometara je 30 duzina polovine Zemljinog ekvatora ( 20.038,63709 km ) ili 15 duzina cijelog ekvatora.
Vrh mora ( kao ljiljan ) je precnika 10 lakata, a 30 lakata je okolo po tijelu bazena a ne rubom vrha.
Sta se iz svega ovoga da zakljuciti? Da se zakljuciti da je sveti lakat ( 63,5 cm ) osnovna mjera po kojoj je Gospod stvorio i Zemlju i covjeka, te da su kasnije iz svetog lakta izvedene ostale mjere duzine.
Sta se jos da zakljuciti?
Jos se da zakljuciti da su mjere Zemlje povezane sa mjerama vremena i sa mjerama covjeka.
Sada malo vise o vrijednosti 31,14159 svetih lakata: to je obim od onih 10 lakata precnika, tj. obim vanjskog rubnog dijela mora, onog dijela koji je podsjecao na ljiljanov cvijet ( a ne onog dijela kazana ili bazena ciji je obim bio 30 lakata ).
Krecuci se brzinom 31,14159 svetih lakata jedan objekat bi za jedan dan presao 2,714.333,76 svetih lakata.
Ekvatorski obim Zemlje u svetim laktima iznosi 63.113.817,61 lakata.
Ako podijelimo 63.113.817,61 lakata sa 2.714.333,76 dobicemo deseti dio originalne visine Velike piramide: 23,25204754 SL ili 1.476,505019 cm.
Orginalna visina Piramide je 14.765,05019 cm ili 0.1476505019 km: krecuci se brzinom 0.1476505019 km/sek. za jedan dan odredjeni objekat presao bi Zemljin ekvatorski precnik: 12.757,00339 km.
-------------------------------------------
Prijatelju, ne ignorisem ja nikoga, ali odgovarama samo na
konkretna pitanja vezana za moje teme.
