Ja nisam do skoro vjerovala da može postojati osoba koja iz principa ne bi nikad skuvala ni kafu u kuhinji,a kamo li nešto drugo pomogla potencijalnoj supruzi...Znači,ne radi se o nekom svakodnevnom kuvanju,nego o običnoj kafi usput skuvanoj...I ne radi se o neznanju ili nemoći,već o čistom pogrešnom vaspitanju i samoživosti...Ne...odgovor je bio,da makar ostao doživotno sam,on neće prići šporetu,dok ne nađe ženu koja će mu biti sluškinja i da on sebe ne može zamisliti u toj poziciji...(Ne bukvalno rečeno,ali suština rečenog je bila ta...)
Uh...ako išta mrzim,mrzim te zdrave,prave,koji su pogrešnim vaspitanjem postali "invalidi",pored obje ruke...