DRAGAN BURSAĆ: Milorade zašto lažeš, Sarajevo IMA ulicu Srđana Aleksića!
Zašto te ulice nema u Banjaluci ili Trebinju?
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, napisao je na svom tviter nalogu sramnu i gnusnu laž da su ljudi ispred Grada Sarajeva uklonili naziv ulice Srđana Aleksića.
Nego, gdje je Banjaluci ulica Srđana Aleksića?
Dodik između ostalog kaže:
“Uklanjanjem imena Srđana Aleksića iz naziva ulice sarajevske vlasti su još jednom pokazale da za Srbe u tom gradu više nema mjesta, ni živima, ali ni mrtvima. Sve priče o tolerantnom i multietničkom gradu koje se decenijama plasiraju svijetu samo su paravan koji služi da prikrije brutalno brisanje svih tragova da su nekad u tom gradu živjeli Srbi. I to se radi uz prećutnu saglasnost svih struktura sarajevskog društva i bez rasprava u javnosti i medijima.”
Hajmo mi redom:
1. Milorad Dodik gnusno LAŽE, jer ime ulice Srđana Aleksića itekako stoji, jednako kao što je stajalo i kao što će stajati u Sarajevu. A da ne bude bilo kakvih spekulacija, pobrinuo se BiH publicista i tvorac “Nadrealista“ Borko Kontić, koji je, ne bi mu teško, otišao i pogledao, pa se uvjerio da je tamo ime ulice.
Boro Kontić, aludirajući na oca ove laži (o njemu nešto kasnije) piše:
“Jedno od zlatnih pravila na kojima počiva novinarstvo kao profesija, kaže: Svaki komentar slobodan je, ali na osnovu tačno utvrđenih činjenica. Drugim riječima, komentar zasnovan na neodrživim podacima je neodrživ, ili u krajnjim konzekvencama: komentar zasnovan na laži je laž.”
2. Milorad Dodik bi trebao prije nego što lupi ratnohuškačku glupost i laž da pogleda recimo grad u kome živi i u kome je on “glavni baja”, dakle Banjaluku, pa da se zapita, a zašto to Banjaluka nema ulicu Srđana Aleksića? Ili, zašto rodno Srđanovo Trebinje nema ulicu Srđana Aleksića? Ono, istina, ne biva da ulica heroja mira u doba rata bude uz ulice četničkih koljača Uroša Drenovića i Rade Radića koje se nalaze u Banjaluci.
Samo, iskreno, onda je smiješna Dodikova tvrdnja da je Srđan Aleksić “Srbin koji je napravio herojski čin”. Jer taj Srbin nema svoju ulicu, ili makar haustor ili pothodnik u Banjaluci. Ili je njegovo herojsko djelo rezervisano samo za Sarajevo, dok Banjaluka i cijela RS peru ruke od njega nazivajući ga posprdno običnim švercerom.
Kako je moguće da je Srđan malo heroj, a malo švercer i kako je moguće sprdati se sa smrću heroja po potrebi, lažno prekorijevajući druge da ne cijene tog heroja? Sve su to pitanja za Milorada Dodika.
3. Ali, možda je najvažnija stvar da se upravo Dodikov podmladak iz SNSD-a još tamo 2013. godine upitao, zašto Banjaluka nema ulicu Srđana Aleksića, pa su upravo ti ljudi pokrenuli inicijativu da grad dobije Srđanovu ulicu. I šta se desilo deset godina kasnije? Jedno veliko, gluho ništa. Deset godina i ništa.
Očigledno su Banjaluci potrebniji četnički koljači i kojekakve ublehe od Srđana Aleksića.
Nenad Kecmanović, doktor za laži
Nego, otkuda Dodiku uopšte ideja da je Sarajevo ostalo bez ulice Srđana Aleksića? Nije se to tek tako, preko noći, desilo.
Vidite, stvar je u sljedećem: Pretpostavka je da je Dodik informaciju o uklanjanju imena Ulice Srđana Aleksića dobio iz teksta koji je u beogradskoj Politici 14. februara objavio profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Nenad Kecmanović.
“Poslednjih dana avgusta prošle godine u Sarajevu je zvanično izbrisano ime ulice Srđana Aleksića. Ulica je, naravno, ostala, ali je preimenovana u ulicu Mehmeda Alagića, generala tzv. ABiH (25.08.22). Bilo je to pet meseci uoči 30. godišnjice smrti Srđana Aleksića koja je kao i minulih godina obeležena sećanjem na Srđana Aleksića (27.01.23)”, objavio je Kecmanović u Politici.
Najjednostavnije rečeno pero Dodikovo, Nenad Kecmanović je slagao. Onako klasično, a gnusno slagao, a Dodik je iskoristio momenat pa je laž multiplikovao i uveo smrt heroja u dnevnopolitički blatnjavi diskurs, kako samo on to najbolje zna.
A, mogao je profesor Kecmanović, šta znam, pisati kako su tog Srđana Aleksića, koji je navodno branio svoju tezgu i svog zaposlenika Alena, do smrti tukli njegovi sugrađani u Trebinju. Mogao je pisati, kako je mladi i pun snage Čovjek Srđan lagano umirao danima. Mogao je pisati kako je svaka fukara u zadnje tri decenije pljunula po Srđanu, e bez da je ikada odgovarala ili da je ispoljila milijarditi dio Srđanove ljudskosti.
Mogao je profesor Kecmanović pisati o mrtvim i ubijenim ljudima na ulicama Bijeljine, Brčkog, Prijedora, Srebrenice, Vlasenice…samo zato što su se drugačije zvali, a nisu imali sreću da pored njih bude Srđan Aleksić. Mogao je svašta, ali eto nije.
Namjesto toga lansirao je jednu bezočnu laž oko koje su se uhvatili lokalni velikosrpski mitomani i histerični mrzitelji Sarajeva.
I u konačnici, najjednostavnije je svima odgovorila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić:
“Sarajevo ima i imaće ulicu Srđana Aleksića”. Kratko i jasno!
Pa se vi okrenite oko sebe. I zapitajte se zašto te ulice nema u Banjaluci ili Trebinju?
Znam da se Dodik neće izviniti za izrečenu laž, kao što nikada dosad i nije.
Ali neka, eto, dopusti svom političkom podmlatku da realizuju ideju o ulici Srđana Aleksića u Banjaluci. Pa da vidimo koliko će Banjaluka poštovati Srđana.
Eto, sve vrijeme svijeta je pred nama!
