Predlog nove vlade Srbije stigao u Skupštinu: Ko su novi ministri

Kina je na kraju 2024. imala milijardu i 408 miliona stanovnika
Kina ima 24 ministsrstva

Srbija ima stanovnika 6,698,991
Srbija ima 30 ministarstva

:lol:
Srbija sestro ima i 4 besposlene straznjice
tj ministre bez portfelja

To bre ni nabogatija zemlja ne bi se bi dozvolila
A sad slusam onog ucenjenog mucenika doktorskog
on jadan cita papir iz 2015 godine i nije toga ni svestan
a mora nesretnik da se razumemo
Ali takvih mi nije zhao ni najmanje jer ima i ovde kod nas tih slucajeva.
On je sastavio Vladu Srbije kao sto sam i ja Vladu Republike Srpske.
 
Biografija Dejana Vuka Stankovića

rođen 22. januara 1973. godine u Beogradu. Osnovnu školu "Starina Novak" i Prvu beogradsku gimnaziju, pohađao je i završio u rodnom gradu. Od 1991. do 1998. godine, studirao je filozofiju, koju je i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, sa prosečnom ocenom 9.25.

Diplomski rad je odbranio na temi iz oblasti savremene filozofije: O pojmu i preobražaju pojma filozofije kod Huserla, kod profesora dr Miloša Arsenijevića.
.
Iste godine (1998.), upisao je postdiplomske studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U junu 2007. godine, odbranio je magistarsku tezu na odseku za etiku Filozofskog fakulteta u Beogradu, pod nazivom: Moral i pravo u filozofiji Herberta Lajonela Adolfusa Harta, stekavši akademsko zvanje magistra filozofskih nauka.

U novembru 2011. godine, Dejan Vuk Stanković je odbranio doktorsku disertaciju na Odseku za filozofiju, na Katedri za etiku i praktičnu filozofiju, pod nazivom: Praktička racionalnost i odnos prava i morala u filozofiji Džona Mičela Finisa, stekavši akademsko zvanje doktora filozofskih nauka.

U periodu od 2000. do 2003. godine, bio je stipendista Ministarstva za nauku, tehnologiju i životnu sredinu. Kao stipendista, stručno se usavršavao i aktivno učestvovao u projektima Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.

Uporedo sa pohađanjem postdiplomskih studija i angažmanom u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, pohađao je Otvoreni program Beogradske otvorene škole (BOŠ), u periodu od 1999. do 2000. godine, kao i program Savremene teorije demokratije, Alternative akademske obrazovne mreže (AAOM), u periodu od 2000. do 2001. godine.

Tokom 2001. godine, Dejan Vuk Stanković se stručno usavršavao na Democracy and Diversity Institute, u Krakovu, Poljska, akademskoj instituciji čiji su osnivači New School For Social Research iz Njujorka, SAD i Jagelijanski univerzitet iz Krakova, Poljska. Usavršavanje je imalo multidisciplinarni
pristup, obuhvativši kurseve iz oblasti političke teorije, sociologije i istorije.

U periodu od 2004. do 2006. godine, učestvovao je u svojstvu istraživača, kao analitičar agencije Marten Board International, članice ESOMAR-a, čiji je fokus bio na istraživanju tržišta i javnog mnjenja, licencirane od British Bureau for Marketing Reserch za program TGI.

Od 2011. godine do danas, učesnik je projekta Instituta za filozofiju, Filozofskog fakulteta u Beogradu pod nazivom "Istorija srpske filozofije", čiji je rukovodilac profesor dr Irina Deretić.

Od 2016. godine, u svojstvu samostalnog istraživača, učestvuje na inter-regionalnom projektu "Izazovi i percepcije bezbednosnih izazova u Evropi", Univerziteta za javnu politiku i bezbednost iz Budimpešte, Mađarska.

U projektu su uzeli učešće istraživači iz Istočne i Srednje Evrope, baltičkih zemalja, Ukrajine i Nemačke.

"Od 2011. do danas učesnik je projekta Instituta za filozofiju, Filozofskog fakulteta u Beogradu pod nazivom ‘Istorija srpske filozofije’, čiji je rukovodilac profesor dr Irina Deretić. Od 2016. godine, u svojstvu samostalnog istraživača, učestvuje na inter-regionalnom projektu ‘Izazovi i percepcije bezbednosnih izazova u Evropi’, Univerziteta za javnu politiku i bezbednost iz Budimpešte, Mađarska. U projektu su uzeli učešće istraživači iz Istočne i Srednje Evrope, baltičkih zemalja, Ukrajine i Nemačke. Od 2015. do 2020. godine bio je istraživač-saradnik na projektu ‘Medijametar – analiza štampanih medija u Srbiji“, u organizaciji Instituta za javnu politiku u Beogradu i Medijskog arhiva Ebart, Beograd. Nalazi ovih istraživanja objavljeni su u dvadeset štampanih studija, a prezentirani, između ostalog, i u Evropskom parlamentu u Briselu. Od 2014-2015. godine i u periodu od 2022-2023. godine, sarađuje kao konsultant i analitičar sa agencijom za istraživanje javnog mnjenja i tržišta Faktor Plus. Počev od 2023. godine, stalni je kolumnista dnevnog lista ‘Kurir’, a objavljuje stavove i mišljenja u dnevnom listu ‘Politika'“, napominje u svojoj biografiji.

Kao politički analitičar često nastupa u medijima.

Krajem 2024. podneo kandidaturu za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
**********************************************************************************************************************************

Više nego podoban kandidat za ministra.. kapa dole. :D:D
Čim je bio stipendista ministarstva guran je na sve ove inostrane angažmane i usavršavanja. Brušen za podguznu muvu i kao kruna ministarstvo za slinavca.
 

Albijanić: Prisustvovao sam najvećem skupu u istoriji​

Profesor Miroljub Albijanić, poslanik Zdrave Srbije Milana Stamatovića kaže se Aleksandar Vučić kao predsednik Vlade predstavljao kao zagovornik evropske ideje i da mu je on poverovao i tada dao podršku za kandidata za predsednika Srbije.

Miroljub Allbijanić
Miroljub Allbijanić

"Ovaj sam uvod napravio da kažem da Aleksandru Vučiću ne dugujem ništa. Kao ni Milanu Stamatoviću. U politiku sam ušao ranije kao profesionalno ostvaren i porodičan čovek", rekao je Albijanić i zatim ispričao da u međuvremenu nije ispoštovan ni dogovor oko ulaska ove koalicije u Vladu Srbije.

On je istakao i da je prisustvovao najvećem protestu u istoriji Stbije 15. marta, za koji je vlast rekla da su došli da ruđe državu, "iako i sami znaju da su došli da ruše nepravdu".
 

"Visoko obrazovanje izmestiti iz Ministarstva prosvete "​

Budući premijer Srbije naveo je i da je jedna od njegovih ideja da se visoko obrazovanje izmesti iz Ministarstva prosvete i spoji s naukom.

1744706130-Skupstina-Srbije-150425-Foto-Amir-Hamzagic-20-1024x683.jpg
Skupština Srbije Foto:Amir Hamzagić/Nova.rs

"Kako bismo postigli praktičniju primenu nauke i njenu sinergiju sa obrazovanjem, iniciraću izmene Zakona o ministarstvima kojim se visoko obrazovanje izmešta iz Ministarstva prosvete i spaja sa naukom, što očekujem da će imati duboke i dugoročne implikacije koje će doprineti svim segmentima društva. Od stvaranja obrazovnog sistema koji počiva na integraciji sa naukom, razvojem primenjene nauke i inovacijama u različitim sferama društva do ekonomskog razvoja", rekao je Đuro Macut u svom izlaganju u Skupštini.
 

"Ministri će morati da budu više s narodom"​

Macut je istakao i da će jedan od njegovih zahteva biti da ministri budu više u narodu i s narodom.

"Mora se ustanoviti način rada takav da će naše prisustvo biti daleko veće i češće u svakoj jedinici lokalne samouprave, u svakom kutku Srbije. Sednice, sastanci, ali i aktivnosti održavaće se na mestima gde je to najcelishodnije za rešavanje životnih problema naših građana, a ne samo u Beogradu. Vidljivost svakog pojedinačnog ministarstva i rad svakog ministra pojedinačno moraju biti dostupni građanima", rekao je Macut.
 

Albijanić: Prisustvovao sam najvećem skupu u istoriji​

Profesor Miroljub Albijanić, poslanik Zdrave Srbije Milana Stamatovića kaže se Aleksandar Vučić kao predsednik Vlade predstavljao kao zagovornik evropske ideje i da mu je on poverovao i tada dao podršku za kandidata za predsednika Srbije.

Miroljub Allbijanić
Miroljub Allbijanić

"Ovaj sam uvod napravio da kažem da Aleksandru Vučiću ne dugujem ništa. Kao ni Milanu Stamatoviću. U politiku sam ušao ranije kao profesionalno ostvaren i porodičan čovek", rekao je Albijanić i zatim ispričao da u međuvremenu nije ispoštovan ni dogovor oko ulaska ove koalicije u Vladu Srbije.

On je istakao i da je prisustvovao najvećem protestu u istoriji Stbije 15. marta, za koji je vlast rekla da su došli da ruđe državu, "iako i sami znaju da su došli da ruše nepravdu".
ova fuj njuska ce biti slicna onima kada je broz umro a takvi dolazili na tadasnji rts i pricali bajke tipa, svi cute u komitetu tresu se od straha a ja ustanem i tresnem rukom o sto pa drekem.... e ne moze tako druze tito :hahaha:
 

Mandatar kaže da je Srbija umorna od blokada​

U svom ekspozeu, Macut je govorio o ciiljevima svoje Vlade, a među prvima naveo da je Srbija umorna ood podela i blokada i da škole moraju da rade.

Kazao je da mora da se zna ko je učenik, ko student, a ko profesor.

1744706151-Skupstina-Srbije-150425-Foto-Amir-Hamzagic-24-1024x683.jpg
Đuro Macut, Skupština Srbije Foto:Amir Hamzagić/Nova.rs
"Srbija je umorna od podela, blokada. Institucije sistema moraju da funkcionišu u punom kapacitetu i to je naš osnovni zadatak. Protesti i nezadovoljno prirodna su podela mladosti, ali ne i blokade, ukraćivanje prava drugima da rade i da žive normalno. Kad drugima uskraćujete prava, postajete uzurpator sloboda drugih... Za mene, kao profesora, sva su deca ista. Funkcinisanje škola i sistema moj su prvi prioritet", kazao je Macut.

Macut je naveo da su protesti i nezadovoljstva prirodna manifestacija podela mladosti, ali ne i blokade i uskraćivanje prava drugima da rade, da se školuju i da žive normalno.

"Kada drugome uskraćujete prava kao što su pravo na kretanje ili školovanje, onda postajete uzurpator sloboda drugih. Moja obaveza je da sva nezadovoljstva raspravimo na svim ustavom i zakonom definisanim forumima i da podržimo našu mladost u njihovim nastojanjima, ali sve u skladu sa ustavom i zakonom, kao i na način da niko nema prava više od drugih. Za mene kao profesora svi su studenti isti i svi su naša deca", rekao je.
 

Mandatar kaže da je Srbija umorna od blokada​

U svom ekspozeu, Macut je govorio o ciiljevima svoje Vlade, a među prvima naveo da je Srbija umorna ood podela i blokada i da škole moraju da rade.

Kazao je da mora da se zna ko je učenik, ko student, a ko profesor.

1744706151-Skupstina-Srbije-150425-Foto-Amir-Hamzagic-24-1024x683.jpg
Đuro Macut, Skupština Srbije Foto:Amir Hamzagić/Nova.rs
"Srbija je umorna od podela, blokada. Institucije sistema moraju da funkcionišu u punom kapacitetu i to je naš osnovni zadatak. Protesti i nezadovoljno prirodna su podela mladosti, ali ne i blokade, ukraćivanje prava drugima da rade i da žive normalno. Kad drugima uskraćujete prava, postajete uzurpator sloboda drugih... Za mene, kao profesora, sva su deca ista. Funkcinisanje škola i sistema moj su prvi prioritet", kazao je Macut.

Macut je naveo da su protesti i nezadovoljstva prirodna manifestacija podela mladosti, ali ne i blokade i uskraćivanje prava drugima da rade, da se školuju i da žive normalno.

"Kada drugome uskraćujete prava kao što su pravo na kretanje ili školovanje, onda postajete uzurpator sloboda drugih. Moja obaveza je da sva nezadovoljstva raspravimo na svim ustavom i zakonom definisanim forumima i da podržimo našu mladost u njihovim nastojanjima, ali sve u skladu sa ustavom i zakonom, kao i na način da niko nema prava više od drugih. Za mene kao profesora svi su studenti isti i svi su naša deca", rekao je.
Mandatar ko da je vaspitan skolovan u danskoj norveskoj i plus na svetoj gori.u hilandaru.
 

Back
Top