Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam


Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
moje misljenje je da coveka ili prezalis ili ga ne prezalis,tako da je dodavanje onog "nikad" suvisno i ruzno zvuci.i da li neko zaista moze biti delimicno prezaljen...jel ima neka gradacija prezaljenosti za koju ja ne znam?i zaista,ali zaista mi nije jasno insistiranja na nikad neprezaljenom da bi se ispunila gramaticka forma.pa jezik nije matematika,da ga se drzis ko pijan plota u strahu da ce rezultat biti netacan :) jel da je tako,jos bismo pricali nekim staroslovenskim jezikom :lol:
 
@Камударафте: те ствари са дуплим негацијама су често веома пипаве... јесте, ако се користи "никад", требало би "никад прежаљен", а не "никад непрежаљен". Мада је и наш језик по том питању чудан... на пример, реченица "Никад нисам био тамо"... или "Нећу да попијем ништа", које заправо значи: "Хоћу да попијем ништа" одн. "Нећу да попијем нешто" и сл.
 
И нервира ме и форсирана феминизација занимања употребом одвратних решења, попут "психолошкиња", "социолошкиња" и слично, видим да се и о томе говорило... не знам какво је мишљење женских учесника (тј. учесница) на овој теми... :)
Mišljenje je da se rešenje mora naći, a da je to za sada najpribližnije. Nije me briga kako će da me zovu ali ume i da smeta ako neko od profesorke odjednom forsirano pravi profesora jer je to, eto, nekom logikom (da je bar logikom) iskopano kao nepravilnost, a sve da bi dao podlogu da se ne koriste gore navedene reči.
Osim toga, u pisanju i govoru oslovljavati ženu psihologa imenicom muškog roda u jeziku koji strogo deli polove, ume da bude, i vrlo često jeste, jako nezgodno, i vodi mnogo ružnijim rešenjima od "psihološkinje".
 
Reći nekome da mu je glupa rečenica nije vređanje njega nego rečenice. Kao što rekoh, razmisli zašto sve doživljavaš toliko negativno.
Reći nekome da mu je glupa rečenica nije vređanje. Reći nekome da "izvlači rečenice iz debelog creva" jeste vređanje. Vrlo dobro znaš šta izlazi iz debelog creva, korišćenjem eufemizama nećeš izbeći činjenicu da me vređaš. Vrlo dobro znaš i nemoj da se praviš "neobaveštenom" kada i sama ne voliš takve sagovornike.
Sa druge strane, navedi mi primer gde sam te ja uvredio? Direktno ili indirektno kroz eufemizme?
One gluposti sa profesorkom i stjuardom si elegantno preskočio, pa je eto ostalo ovo. Kao što rekoh, jezik je vrlo promenljiva stvar i kao takvu je trebamo doživljavati, a ne da dolazimo na forum polubesni što se neko usudio da "nameće feminizam" po srpskom jeziku. Da li bismo bili nepismeni danas da nije bilo Vuka? Ne bismo. A kako bismo pisali?
Nisam preskočio, rekao sam ti već NEKOLIKO PUTA da su "stjuardesa", "stjuard" i "profesorka" kolokvijalni izrazi. To što se rasprostranjeno koriste NE ZNAČI NIŠTA. Štaviše, sklon sam da verujem da više ljudi piše "neznam" nego "profesorka", ali to ne znači da treba menjati gramatiku. Ali po tebi to očigledno znači.
Da, pomen, već si napisao. I on nije nako ko nikad neće biti prežaljen, on je DO SAD neprežaljen, Ok? Nikad neprežaljeni je jedna potpuno nebitna konstrukcija, kad imamo prosto mogućnost da kažemo - neprežaljeni.
Nebitna ili bitna konstrukcija, vrlo često se koristi. Zato sam i napomenuo da je gramatički neispravna.
Pa ti sad objašnjavaj do sutra kako to znači da ćemo manje ne>prežaliti čoveka od ovog što ga nikad ne prežalismo.
Pa nisam ni objašnjavao, pobogu! Sada ću stvarno da poverujem da me zezaš. Samo sam skrenuo pažnju da je nešto gramatički neispravno, smisao nisam ni dotakao. Smisao je subjektivna kategorija, tebi je to besmisleno, kao što je meni besmisleno nešto drugo. Isto tako recimo gramatički nije ispravno "ničim izazvan", to sam eto sada video, a do sada mi je to bilo smisleno. Ovako ispada da ti krojiš jezik po svojoj meri, dok recimo nekome iz drugog dela ove zemlje to neće biti smisleno. Da bi se izbegla konfuzija i raspravljanja, uvodi se gramatika koja tvrdi da nešto jeste ili nije ispravno.
Da li je tebi smisleno reći "Ukačija se brobinjak na vr' prasku pa se šućkuri i zveri n' ume slegne"?
 
Poslednja izmena:
Mišljenje je da se rešenje mora naći, a da je to za sada najpribližnije. Nije me briga kako će da me zovu ali ume i da smeta ako neko od profesorke odjednom forsirano pravi profesora jer je to, eto, nekom logikom (da je bar logikom) iskopano kao nepravilnost, a sve da bi dao podlogu da se ne koriste gore navedene reči.
Osim toga, u pisanju i govoru oslovljavati ženu psihologa imenicom muškog roda u jeziku koji strogo deli polove, ume da bude, i vrlo često jeste, jako nezgodno, i vodi mnogo ružnijim rešenjima od "psihološkinje".

Не мислим да језик строго дели полове, него да многи праве грешку када граматички род поистовећују са биолошким полом. За ословљавање психолога се слажем! :lol: Сећам се у основној школи како смо се сви испозабуњивали кад је требало да јој се обратимо... у средњој није било проблема, јер су биле две, и наизменично су биле психолог и професор психоогије, па смо их обе ословљавали са "професорице".

Мада, кад размислим, како ословити и мушког психолога. "Психоложе"? :confused:
 
Mišljenje je da se rešenje mora naći, a da je to za sada najpribližnije. Nije me briga kako će da me zovu ali ume i da smeta ako neko od profesorke odjednom forsirano pravi profesora jer je to, eto, nekom logikom (da je bar logikom) iskopano kao nepravilnost, a sve da bi dao podlogu da se ne koriste gore navedene reči.

Чек, ово само заборавих... Па зар "професорка" или "професорица" није само разговорни облик, док је заправо реч о жени са титулом професора?
 
Nisam preskočio, rekao sam ti već NEKOLIKO PUTA da su "stjuardesa", "stjuard" i "profesorka" kolokvijalni izrazi. To što se rasprostranjeno koriste NE ZNAČI NIŠTA. Štaviše, sklon sam da verujem da više ljudi piše "neznam" nego "profesorka", ali to ne znači da treba menjati gramatiku. Ali po tebi to očigledno znači.

Знам шта хоћеш да кажеш, али то нема везе са граматиком, него са речником, правописом и стилом изражавања. Речи професорка, докторка, наставница, васпитачица итд. постоје, и правилно их је користити у свакодневном говору и неформалном писању. Међутим, те особе имају стручно звање доктора медицине, професора географије или учитеља предшколске наставе, и у формалним приликама, та им се и звања наводе.

Da li je tebi smisleno reći "Ukačija se brobinjak na vr' prasku pa se šućkuri i zveri n' ume slegne"?

Мени није. Ушићкује се, а не шућкури. :P
 
Poslednja izmena:
Da li je tebi smisleno reći "Ukačija se brobinjak na vr' prasku pa se šućkuri i zveri n' ume slegne"?

Мени није. Ушићкује се, а не шућкури. :P

:D Leskovački je čudo.
A najviše me oduševljavaju ona dva primera gde je taj dijalekat određeniji od zvaničnog jezika.
Recimo, kada bih rekao "Išao sam sa Draganom", male nijanse u akcentovanju određuju da li je u pitanju Dragan ili Dragana. Zato Leskovčani lepo kažu "Išao sam sa Dragana" ili "Išao sam sa Draganu" :lol:
A drugi primer, šta je ispravno: "Dao sam čokoladu dvoma deci", "Dao sam čokoladu dvoma detetima" ili nešto treće? Leskovčani lepo kažu "Dao sam čokoladu na dva deteta" :D
 
Univerzitet u Beogradu smatra da docent, vanredni profesor i redovni profesor jesu zvanja nastavnika.
Verovatno su svi nastavnici (osnovna škola, srednja škola i fakultet), a uža kategorizacija se vrši prema nazivu u diplomi, akademskog i naučnog zvanja.

Eto, i sam znaš šta sam hteo reći!
'Profesor/profesorka' su IZMIŠLJENA i NEPOSTOJEĆA zanimanja koja su nazive u narodu dobili po akademskim zvanjima onih koji rade posao nastavnika/predavača... ili lekara što pogrešno nazivamo 'doktor' ili 'doktorica'... Kod ovog drugog čak i može biti nedoumica jer diplomirani lekar kod nas nosi prefix 'dr.', što zbunjuje, i daleko je od akademskog zvanja 'dr.sci.'...
+
Zašto bi bilo koga dozivali njegovim akademskim zvanjem? U školi/faxu bi ih trebalo dozivati sa 'g-dine/g-đo nastavniče/nastavnice!'
 
Poslednja izmena:
:D Leskovački je čudo.
A najviše me oduševljavaju ona dva primera gde je taj dijalekat određeniji od zvaničnog jezika.
Recimo, kada bih rekao "Išao sam sa Draganom", male nijanse u akcentovanju određuju da li je u pitanju Dragan ili Dragana. Zato Leskovčani lepo kažu "Išao sam sa Dragana" ili "Išao sam sa Draganu" :lol:
A drugi primer, šta je ispravno: "Dao sam čokoladu dvoma deci", "Dao sam čokoladu dvoma detetima" ili nešto treće? Leskovčani lepo kažu "Dao sam čokoladu na dva deteta" :D

Да, тога се сећам из једне анегдоте... као, човеку у војсци стиже телеграм да му се жена породила, и да га поздравља заједно са Драганом... а човек појма нема да ли је добио сина или ћерку. И на то му баш један Лесковчанин одговара са истим овим што си и ти рекао.

А за ова два детета... идеалан пример да се неко у брзини толико избламира на телевизији, да се чеше од срамоте годину дана. Двома дететима ваљда треба, али ко би се те одвратне конструкције сетио у моменту, и без неколико замуцкивања и покушавања да склопи нешто попут "двоје деци" или слично.
 
Eto, i sam znaš šta sam hteo reći!
'Profesor/profesorka' su IZMIŠLJENA i NEPOSTOJEĆA zanimanja koja su nazive u narodu dobili po akademskim zvanjima onih koji rade posao nastavnika/predavača... ili lekara što pogrešno nazivamo 'doktor' ili 'doktorica'... Kod ovog drugog čak i može biti nedoumica jer diplomirani lekar kod nas nosi prefix 'dr.', što zbunjuje, i daleko je od akademskog zvanja 'dr.sci.'...
Ni sam više ne znaš šta pričaš.
Profesor nije izmišljeno, na mom fakultetu postoji smer "profesor matematike i računarstva". Ali taj profesor nije isto što i naučno zvanje profesora, već akademsko. Osim toga, zvnanična titula onih koji završe medicinu je "doktor medicine" i taj doktor nije isto što i doktor nauka, iako se isto zovu. Nikakav "diplomirani lekar" ne postoji. Ali jeste nepravilno oslovljavati lekara sa "doktore". Zatim, zvanje "magistar farmacije" nije naučno zvanje magistra već stručno zvanje odnosno zvanična titula nekog ko završi farmaciju. Oni koji završe veterinu jesu "doktori veterinarske medicine", itd...
 
Poslednja izmena:
Ali ti 'profesor matematike i računarstva' i 'doktor medicine', rade posao nastavnika i lekara!
Kao što u vojsci ne zoveš kapetana: 'gospodine oficiru!'(iako je diplomirani oficir), nego: 'gospodine kapetane'...

Hmm... možda i jesi u pravu. Valjda će da se javi neko od filološkinja ;) i filologa da pojasni.
Međutim, i dalje me buni što postoji dvojako značenje reči profesor, kao akademsko i kao naučno zvanje. Akademsko koje se stiče završetkom fakulteta i naučno koje se stiče završetkom doktorskih studija i dodatnih uslova (naučnog rada i sl.). Možda je razlika što je ovaj prvi samo "profesor" dok je ovaj drugi "profesor dr" odnosno "profesor doktor".
A sada dodatna konfuzija. Ako budemo prihvatili menjanje po rodu, onda će ženska osoba nosilac naučnog zvanja profesora biti "profesorica doktorica"?
hmm.gif

Najbolje je forsirati skraćenice, "prof. dr" i mirna Bosna.
Isto tako dipl. psih. i dipl. sociol.
Eto rešenja. :)
 
Poslednja izmena:
Reći nekome da mu je glupa rečenica nije vređanje. Reći nekome da "izvlači rečenice iz debelog creva" jeste vređanje. Vrlo dobro znaš šta izlazi iz debelog creva, korišćenjem eufemizama nećeš izbeći činjenicu da me vređaš.
Iz debelog creva izlaze govna, što je upravo upućeno tvojoj rečenici koju si iz debelog creva izvukao. Jasno sad? "Nećeš izbeći činjenicu da me vređaš"..... gugugu utata njanjanja :lol: ako hoćeš mogu i da te vređam, samo nemoj posle da se buniš ;)
Nisam preskočio, rekao sam ti već NEKOLIKO PUTA da su "stjuardesa", "stjuard" i "profesorka" kolokvijalni izrazi. To što se rasprostranjeno koriste NE ZNAČI NIŠTA. Štaviše, sklon sam da verujem da više ljudi piše "neznam" nego "profesorka", ali to ne znači da treba menjati gramatiku. Ali po tebi to očigledno znači.
Cela ova rasprava je počela kada si se nastavio na priču kako je profesorka nepravilan izraz. U suštini, nepravilan je kada se tebi ne sviđa, a kolokvijalan kada govorimo o stjuardu. Bitno je samo šta ćeš da akcentuješ...
U vezi "neznam" koje napominješ treći put, a drugi put moram da ti kažem da za to postoji odgovor, koji si takođe elegantno preskočio da iskomentarišeš, trebala bih ponoviti da nikako ne možeš porediti besmisleno prihvatanje važeće nepravilnosti sa uvođenjem novih reči u jezik.
Kada kažeš "titule se ne menjaju" i "zanimanja se ne menjaju", mislim da već malo i ti i onaj od koga si to pročitao, kao i ovaj dečko, izmišljate pravila. Kako bi dođavola moglo da postoji pravilo u vezi sa pitanjem koje nikada nije ni pokrenuto? Pardon, u vezi sa nikada nepokrenutim pitanjem :mrgreen:
Pazi: Imaš muškarce: profesore, inženjere, molere, bravare, kamiondžije, doktore, radnike, pa i sociologe, psihologe, ministre, novinare, reportere, učitelje, poštare, sajdžije, obućare itd. Takvo je stanje stvari. Prebaci se u neko vreme gde žena još nije zvanično imala ni pravo na zaposlenje pa oduzmi par nabrojanih, a koja su moderna. Dodaj još nekoliko decenija dok se pojavila prva žena u svakom od navedenih zanimanja. Vreme nije ni bitno. Bitno je da razgraničimo već jednom da je postojalo vreme kada se uopšte nije razmišljalo o ženama zaposlenim u određenim oblastima. Te se samim tim nije moglo postaviti "pravilo" da se "titule i profesije ne menjaju" :roll: što bi se dođavola menjale?
Gle čuda, pojavile se žene u nekim oblastima. Šta ćemo sad? :think:
Ajde da se pozovemo na kamenje i stolice, pse i kornjače, i kažemo kako ima imenica koje su, prosto, jednog roda, pa postoji neko pravilo gde ih ne prebacujemo u drugi :neutral:
Mislim, aj'te žene, je l' taj kamen postaje ta kamenka?
Ali žene - kao ljudi, IMAJU POL, i u rečenicama srpskog jezika taj pol se naglašava!!! Rekoh jednom, ne znam što je tako i da se ja pitam, toga ne bi ni bilo. I jednostavno je komično da sad SAMO ZANIMANJA I TITULE baš izuzmemo od tog pravila, pa da ih zovemo >> TA PROFESOR. Iako za sve, u skoro 100% slučajeva, postoji žena: ta majka, ta mučenica, ta srećnica, ta voljena, ta omražena, ta gazdarica, ta robinja, ta zavodnica, ta veštica, ta kraljica!, ta boginja, ta jadnica, ta bednica, ta genijalka, ta pametnica.....
Dakle da. Što sam više na ovoj temi sve više verujem da treba menjati gramatiku. I šta više, ima od sutra da insistiram na tome da ću biti inženjerka, pre svega ovoga nisam preterano ni razmišljala o tome, samo je i meni nekako "zvučalo gadno" to sociološkinja, psihološkinja i sl. Kad se ustali, biće ti savršeno prirodno i tvoji će se unučići pitati što si od toga pravio toliki problem ;)
Nebitna ili bitna konstrukcija, vrlo često se koristi. Zato sam i napomenuo da je gramatički neispravna.
Tema je: NAJČEŠĆE GRAMATIĆKE I PRAVOPISNE GREŠKE U SRPSKOM JEZIKU.
Nisam je ja postavila. Ali mi ovo ne deluje kao da je u skladu sa temom, već, da izvineš, obično prose*avanje.
 
Poslednja izmena:
Чек, ово само заборавих... Па зар "професорка" или "професорица" није само разговорни облик, док је заправо реч о жени са титулом професора?
Stvar je u insistiranju da je to nepravilno. Tj. gramatički nepravilno. Kao da, kada kažu da se "titule ne menjaju" mi zaista "titulamo" sve te radnike, kao da se u govoru 1000 puta nije pojavio problem kada je prevođenje u adekvatan rod u pitanju. Pa i padež, kada su strane reči u pitanju. Psiholog, prvi! Ne kažemo "psiholože", jer nam zvuči čudno, a Predraže kažemo sasvim normalno, jer smo na Predraga ovde navikli i znamo ga oduvek. Sve je to stvar navike.
Ja sam ženu pedagoga i psihologa u školi uvek zvala - pedagogica i psihologica :) i čak mi te reči nikada nisu bile nešto preterano čudne, ma nisu mi bile čudne uopšte! (samo malo dosadno duge), dok se nisu pojavili ovi novi predlozi - pedagoškinja i psihološkinja, na šta nisam navikla.
 
C..c..c..
Šta ima veze što se potrefilo da su određena imena zanimanja u određenom rodu!? Meni bi manje smetalo da me zovu 'babica', nego 'babac'...
A i sami nazivi zanimanja govore kome su namenjena(m/ž)..
Ako već žensko hoće da kuje gvožđe, neka joj, i neka izabere hoće li biti 'kovačica' ili 'kovaljka'...
Kako je to rešeno u stranim jezicima? Imamo li 'she-blacksmith' ili 'she-tailor' ili 'policewoman' !?
+
Zanimljivost: u 'neohrvatskom jeziku' se negacija 'ne' piše odvojeno i u 'neću'!
 
Stvar je u insistiranju da je to nepravilno. Tj. gramatički nepravilno. Kao da, kada kažu da se "titule ne menjaju" mi zaista "titulamo" sve te radnike, kao da se u govoru 1000 puta nije pojavio problem kada je prevođenje u adekvatan rod u pitanju. Pa i padež, kada su strane reči u pitanju. Psiholog, prvi! Ne kažemo "psiholože", jer nam zvuči čudno, a Predraže kažemo sasvim normalno, jer smo na Predraga ovde navikli i znamo ga oduvek. Sve je to stvar navike.
Ja sam ženu pedagoga i psihologa u školi uvek zvala - pedagogica i psihologica :) i čak mi te reči nikada nisu bile nešto preterano čudne, ma nisu mi bile čudne uopšte! (samo malo dosadno duge), dok se nisu pojavili ovi novi predlozi - pedagoškinja i psihološkinja, na šta nisam navikla.

Сад сам се ја овде збунио око ове "граматичке" правилности на теми... Имамо граматику, правопис, речник... не знам шта још, али постојање/непостојање неких речи нема везе са граматиком, него само промене на тим речима.

Постоје помало чудна решења, да се притом користи реч "госпођа", па се дода назив титуле у мушком роду. На пример: посланик, говорник или председник. Председница још и пролази, зато што се реч "председница" по свом етимолошком значењу (седница пре седнице, попут речи претпремијера) заправо и не користи. Али мене речи посланица и говорница буквално физички боле. Посланица је писана форма, а говорница је место одакле се говори.

Наравно, овде не говорим о употреби речи у говору, већ о званичном навођењу титула или занимања. Да ли у биографији особе X. Y. женског пола треба да стоји да је била градоначелник града тог и тог, или градоначелница, универзитетски професор, или универзитетска професорка/професорица; да је била угледан социолог, или угледна социолошкиња? Коначно, да је била наш истакнути стручњак на пољу том и том, или истакнута стручњакиња? Да можда чак и то не сугерише сегрегацију унутар исте струке на особе мушког и женског пола који је обављају? Или чак девалвацију једне од те две категорије? Јер они трендови који су се појавили, управо инситирају на формалној дивизији титула и звања на прецизне термине који означавају мушкарце који их носе, и жене које их носе.
 
Pošto ruke mažeš kremom (ne sa kremom), onda je sasvim logično da, ako ih ne namažeš, kažeš da ih ničime nisi namazao (ne ni sa čim).

A ja se lako mogu setiti situacije gde moraš da upotrebiš sa iako nije u pitanju društvo. Na primer da radiš sa virusima, sa opasnim materijama, sa hemikalijama. Ili ih proučavaš (kada se može reći da radiš na virusu tom-i-tom) ili ih koristiš u radu, ali mislim da je nemoguće reći da radiš virusima, da radiš hemikalijama ili da radiš opasnim materijama.
 
Морам само да прокоментаришем једно запажање:

Да ли сте приметили како се на телевизији ових дана деклинира презиме Кришто?

Оља Бећковић, рецимо, каже Кришти (у дативу), или Криштин (присвојни придев),а у разним дневницима и вестима нигде нисам чула да је ико рекао Кришту, Криштов! :confused:

Па ме онда то подсети на Ива Андрића за којег је уобичајено код нас да се деклинира као да му је име Ива, а не Иво...и то тако већ деценијама (па чак и у стручној литератури).

Зашто?:confused:
 

Back
Top