Pravopis, pravopisne greške, jezičke nedoumice i pitanja

  • Začetnik teme Začetnik teme Kurt2
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Kako glasi prvo lice jednine prezenta glagola BITI

  • bi

  • budem

  • bih

  • bejah

  • bicu

  • jesam

Rezultati ankete su vidlјivi nakon glasanja.
Cayca:
Dvema deci? Dvama decama? Dvoma deteta? Ne bih rekla.
Brojevi su slaba tačka našeg jezika.
Kako bi oporuka "Ostavljam sve svojoj desetorici sinova?" glasila kada bi bile kćeri umesto sinova?
Kliknite za proširenje...
Deca (djeca) su zbirna imenica, pa ne može "dvema", "dvama" (potpuno nepravilno) ili "dvoma".
Npr. "Radim sa dvema rukama" glupo. Bolje zvuči "Radim sa obje ruke" (nikako obadvije jer je nepravilno!) Mada mislim da se podrazumjeva pod "obe (obje)" i jedna i druga, a pod "dvema" dvije identične.
Ovo drugo, izraz za deset svojih kćeri ne postoji izraz kao za muški rod "desetorica".
 
-Eva-:
Pregledati - prošlo vrijeme
Pregledavati - sadašnje vrijeme

Rekla bih "Ja pregledavam" ili "Ja sam pregledala"
Kliknite za proširenje...

Netačno. Nema tu sadašnjeg ili prošlog vremena, već se tu radi o nečemu drugom. Glagoli se u srpskom jeziku dele po trajnosti (tako se valjda zove način podele) na svršene i nesvršene. Pregledati je svršeni glagol, a pregledavati nesvršeni. A oba mogu da se pišu u bilo kom vremenskom obliku.
 
Kurt2:
Netačno. Nema tu sadašnjeg ili prošlog vremena, već se tu radi o nečemu drugom. Glagoli se u srpskom jeziku dele po trajnosti (tako se valjda zove način podele) na svršene i nesvršene. Pregledati je svršeni glagol, a pregledavati nesvršeni. A oba mogu da se pišu u bilo kom vremenskom obliku.
Kliknite za proširenje...

Vid ili glagolski aspekat - po tome se glagoli dele na svrsene i nesvrsene.(I tacno je, radi se o razlici u trajanju radnje)
A glagol pregledati je i svrseni i nesvrseni i u njegovom slucaju tu razliku izrazava samo akcenat - pre'gledati (akc. na prvo e) je svrseni, pregle'dati (na drugom e akc.) je nesvrseni. Ali posto je ta distinkcija prilicno nestabilna, doslo je do gradjenja novog glagola pregledavati, koji je u ovom slucaju isto nesvrseni. od njega se opet perfektivnost gradi prefiksacijom - npr. ispregledavati....usw.
 
-Eva-:
Ništa te to ne treba čuditi. Pogledaj TV, pročitaj novine i sve će ti biti jasno.
Na TV reklamiraju nešto i navode datume; piše ovako:

Popust važi od 15 - 31.12.2005. (ispravno od 15 do 31.12.2005. ili samo 15 - 31.12.2005.)
Iza rednog broja ako ide crtica ne piše se tačka.
Kliknite za proširenje...
je l' smem da budem cepidlaka? :)
zar ne bi trebalo da je ispravno (....12.2005) umesto (....12.2005.)? dakle, razlika je samo u . posle 2005 zbog zagrade... :)
 
izgred-nick:
Moze i Gradiski i Gradisci, samo ne moze u Gradiskoj, kako se to cesto cuje.

A dupla negacija je isto interesantna stvar.
Ima jedan primjer koji nikako ne mogu da svarim: Klajn kaze da je ispravno reci nikad neprezaljeni pokojnik, ali dzaba, za mene je logicno samo nikad prezaljeni pokojnik.
Kliknite za proširenje...
1. da li bi se reklo: tacki ili tacci (dobro ovo sad uvrnuto izgleda)
2. cini mi se da sam negde nekada davno cula da kada se misli na zenu Beogradjanku kaze "Beogradjanci", a na zgradu "Beogradjanki" ili samo sanjam???
3. Klajn je takodje rekao (sad se setih) da je na srpskom - "spasavati" a na hrvatskom "spashavanje"
eto...
:)
 
Tamarela:
je l' smem da budem cepidlaka? :)
zar ne bi trebalo da je ispravno (....12.2005) umesto (....12.2005.)? dakle, razlika je samo u . posle 2005 zbog zagrade... :)
Kliknite za proširenje...
Iza rednog broja ide tačka. Jer, da nema tačke godina bi se čitala "dvije hiljade pet".
Redni brojevi se pišu sa tačkom, ili rimskim brojevima. Zagrada može da stoji do znaka interpunkcije npr. navodnika, upitnika, uzvičnika... ali ne može i crtica, kao što sam u prethodnom primjeru navela.
Tamarela:
1. da li bi se reklo: tacki ili tacci (dobro ovo sad uvrnuto izgleda)
2. cini mi se da sam negde nekada davno cula da kada se misli na zenu Beogradjanku kaze "Beogradjanci", a na zgradu "Beogradjanki" ili samo sanjam???
3. Klajn je takodje rekao (sad se setih) da je na srpskom - "spasavati" a na hrvatskom "spashavanje"
eto...
:)
Kliknite za proširenje...
Ne kaže se "tačci" nego "tački". Isto tako kaže se i "Beograđanki".
Ne znam da je srpska riječ "spasavati" a hrvatska "spašavati", jer razlika je jedino u tome što oni srpsko "ć" pretvaraju u "t", npr. "sretno", "ovlaštenje"... dok je u srpskom "srećno" i "ovlašćenje".
Mnogo zavisi i od izgovora i da li se riječ mijenja, npr. ne može se reći u genitivu Amerikanci (kao u gornjem slučaju Beograđanci) jer riječ Amerikanci je u množini, tj. zbirna imenica.
Isto tako se kaže "dovežen" a ne "dovezen" jer riječ mijenja smisao i "dovezen" znači nešto što je dovezeno vezom, tj. iglom i koncem.
Kurt2:
Netačno. Nema tu sadašnjeg ili prošlog vremena, već se tu radi o nečemu drugom. Glagoli se u srpskom jeziku dele po trajnosti (tako se valjda zove način podele) na svršene i nesvršene. Pregledati je svršeni glagol, a pregledavati nesvršeni. A oba mogu da se pišu u bilo kom vremenskom obliku.
Kliknite za proširenje...
Pa dobro, svršeni i nesvršeni, što je mene asociralo na prošlo i sadašnje vrijeme.
Pošto sam davno završila školu, pišem prvenstveno po osjećaju i sjećanju, što mi nećeš zamjeriti. ;)
 
1. da li bi se reklo: tacki ili tacci (dobro ovo sad uvrnuto izgleda)
2. cini mi se da sam negde nekada davno cula da kada se misli na zenu Beogradjanku kaze "Beogradjanci", a na zgradu "Beogradjanki" ili samo sanjam???
3. Klajn je takodje rekao (sad se setih) da je na srpskom - "spasavati" a na hrvatskom "spashavanje"
eto.
Kliknite za proširenje...
..


1. E, sad, iz ovoga sto moze Gradiski i Gradisci ne bi trebalo izvlaciti opste zakljucke.
Znaci, ispravno je tacka-tacci, ali i puska-pusci, to sad stvarno zavisi od slucaja do slucaja, nema nekog pravila koliko ja znam. A kad smo vec tu, nije pravilno ni reci:"Dziberu, nemoj da ti manijak da po..." :)

2. To za zgradu i zenu - ne bi trebalo da bude razlicito.

3. A i to je tacno - srpski: spasavati, hrvatski: spashavati.
 
I veoma je bitno napomenuti da ide spasti - spasem, spasesh, spase, spasemo, spasete, spasu, a ne spasiti - spasim, spasish, spasi, spasimo, spasite, spasu.
Klajn kazhe da bi se, ukoliko bi se prihvatio glagolski oblik spasim, morala priznati i glagolska imenica spashenje (umesto spasenje) i nesvrsheni glagol spashavati (umesto spasavati), iako za njih nema potvrde u rechnicima.
Ne spominje se razlikovanje istochnog od zapadnog oblika.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Nina
Zdravica i zdravičarenje
Odgovora
4
Pregleda
225
Plant
P
Nina
Maksim Gorki i Sergej Jesenjin
Odgovora
1
Pregleda
205
Nina
Nina
Nina
Prijateljstvo Hermanna Hessea i Carla Junga
Odgovora
2
Pregleda
190
Nina
Nina

Back
Top