Stvarni Tvrtko
Onaj stvarni Tvrtko bio je tipični srednjovjekovni aristokrata, potomak vladarske dinastije Kotromanića. Zemlja nad kojom vlada njegova je država, oni koji žive na njoj njegovi su podanici. Kao i svaki vladar, težio je da svoju teritoriju povećava, jer više teritorije, veća moć, veća snaga i više ubranih poreza. To se postizalo stalnim ratovima, pametnim dinastičkim vjenčanjima ili diplomatijom, a Tvrtko je posebno bio poznat po dobroj diplomatiji. Po potrebi je bio sve što treba kako bi proširio svoju teritoriju, pa je raspadom Srpskog carstva, poslije smrti Uroša Nejakog, imao ambiciju uspostaviti vladavinu (u čemu nije uspio) nad svim područjima Srpskog carstva, pozivajući na srodstvo s Nemanjićima po liniji svoje bake, zbog čega je sebi i uzeo titulu „kralja Srbljem“ (poređenja radi, srpski car Dušan nazivao se kraljem Arbanasa - Albanaca).
Na drugu baku, koja potječe iz kuće Šubića, pozivao se kada je želio da legitimira svoju vlast nad hrvatskim teritorijama te se povremeno nazivao i kraljem Hrvatske. Tvrtko je nastojao da se Srbima pokaže kao legitimni nasljednik njihovog trona, a ne kao strani podjarmljivač, a Hrvatima kao poželjniji vladar. No, činjenica da nikada nije vladao cijelom teritorijom ni Hrvatske ni Srbije, da je potjecao iz bosanske vladajuće porodice te da je vladao nad cjelokupnom Bosnom ga čini prvenstveno bosanskim vladarom. Identitet Tvrtka, kao i svakog srednjovjekovnog vladara, primarno je porodični i staleški, te u tom smislu koristi svoje porodične, a ne tada nepostojeće nacionalne temelje, za legitimiziranje, širenje i učvršćivanje vlasti.
Dakle, kada govorite o srednjem vijeku, o našim i vašim državama, našim i vašim kraljevima, o tome da smo mi bili bolji od vas prije 1.000 godina, na šta vi tačno mislite?
Naime, tada nisu postojale naše, postojale su samo njihove države - države feudalaca i njihovih porodica.
„Naše“ države, tj. države u kojima će, barem formalno, svi građani biti jednaki pred zakonom i moći odlučivati o svojim vladarima počinju nastajati tek od kraja 18. stoljeća, kao direktan rezultat rušenja monarha i njihovog društvenog poretka.
A sad se nastavite svađati oko toga je li Tvrtko Srbin ili Bošnjak i nastavite oblačiti srednjovjekovne vladare u runa modernih nacionalističkih bitki.
Ustao iz groba
I dok traje svađa čiji je Tvrtko i je li on Srbin ili Bošnjak, sam Tvrtko, kada bi ustao iz groba, teško da bi na spomeniku prepoznao samog sebe, a na svađe koje bi čuo na svoj račun, vjerovatno bi kazao: „Šta je ovim budalama?“