Poštovanje subote

Subota se spominje u Bibliji kao jedini sveti dan koji treba slaviti.... Evo stihova i iz Starog i iz Novog Zaveta :)



"Sećaj se dana od odmora da ga svetkuješ. Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje. A sedmi je dan odmor Gospodu tvojemu Bogu; tada nemoj raditi nijedan posao, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živince tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim. Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga" (2. Mojsijeva 20:8-11 "A sedmi dan je subota, odmor svet Gospodu." (2.Mojsijeva 31,15)

Osim toga što je Bog počinuo u subotu, koji je poseban duhovni značaj toga dana? Božja Reč kaže: "I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga." (1.Mojsijeva 2,3)

"Ali subote moje čuvajte, jer su znak izmedju mene i vas od kolena do kolena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem." (2.Mojsijeva 31,13)


20 Nego se molite Bogu da ne bude bežan vaša u zimu ni u subotu;

- - - - - - - - - -

Matej 24,20

- - - - - - - - - -

Apostol Pavle svetkuje subotu

" A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše." Dela. 14, 24.
Subotu postuju takozvani "Subotari".
 
Poslednja izmena od moderatora:
Nemas potvrde za to.
Niti istorijske niti biblijske.
Istorijski nalazimo da se tek posle apostola u 2 veku, zbog rimskog progonstva jevrjea, hriscasni pocinju da se okupljaju nedeljom da bi se razlikovali.
Pa se ideja o nedelji kao danu vaskrsenja postepeno razvija.
Ali ona ne postaje dan odmora tada.
Tek 321 god istroijski dokaz sam dao unazad, ona pocinje da se namce kaod an odmora i kako katolicka crkva priznaje, preneli su svetost subote na nedelju.
Oni licno su to uradili.
Imam za sve to citate.

Cak prvi hriscani koji su to poceli,nisu striktno svetkovali nedelju.
Vec svaki sedmi dan.
Po rimskom kalendaru koji je imao 8 dana.
Pa je svaki sedmi dan bio pokretan, pa je padao i na ponedljak i na utorak, sredu, cetvrtak, petak, subotu, nedelju.
Razumes?

Za sve to ima potvrde, pisao sam o tome ovde negde na forumu.

von P Kolesarić · 2018 — početka 1. st., Plutarha iz druge polovice 1. st. i početka 2. st. te Cenzorina iz ... Stari rimski kalendar imao je tjedan od osam dana koji su preuzeli od Etruščana.

file:///C:/Users/book/Downloads/P_Kolesaric_Kalendar.pdf
Rasplinuješ priču. Počeli smo od Biblijskog "šest dana radi a sedmi odmaraj". Nema pomena o osmom danu.
Originalno je dan za odmor bio, a nekima i ostao, Sabat.
Činjenično je stanje, što i piše u mojoj temi, da je rimokatolička crkva pomerila dan za odmor od subote na nedelju.,
Činjenično stanje je da je uveden medjunarodni standard ISO 1975:8601 koji određuje ponedeljak kao prvi dan u nedelji.
Činjeničko stanje je uvođenje neradnih dana u industriji kao i termina vikend (kraj nedelje).

Ne znam šta je tebi tu sporno?
 
Eto ti sad. Subotu poštuju subotari, nedelju nedeljari, vakcinu vakseri,
globus globusari... :aha: koliko novih reči će još nastati ovih dana...
Pa subotari nisu ovih dana.
Davno tada poznanik iz kraja desi se da radimo zajedno. Sedimo (haha) na poslu, kažem mu gladan sam idem da kupim burek oćeš li ti, kaže može. Donesem dva bureka (od sira), on da mi da pare reko neka drugi put ćeš ti. Zagrizem onaj mastan burek žvaćem i nešto mumlam, pogledam u njega, on ne jede sagnuo glavu i nešto mumla, gledam ga, pitam jesi li dobro, šta ti je. Kad se "osvesto" kaže mi da zahvaljuje bogu. Na čemu mu zahvaljuješ?
Na bureku.
Pa nije ti on doneo burek, nego ja, nit si mi zahvalio nit ti to tražim. A šta si ti u nekoj sekti?
Neee ja sam adventista, to nije sekta.
Prvi put čujem, znam za ove subotare, js, nazarene al to tvoje prvi put čujem.
Pa nas narod zove subotarima, zato što svetkujemo subotu.
Jel to nešto uvredljivo?
Kaže on, meni nije a ima koji se vređaju.
Itd
Tad sam prvi put čuo za pojam adventista.
Ali primetio sam, teški su na džep ko piroćanci.
 
Subota se spominje u Bibliji kao jedini sveti dan koji treba slaviti.... Evo stihova i iz Starog i iz Novog Zaveta :)



"Sećaj se dana od odmora da ga svetkuješ. Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje. A sedmi je dan odmor Gospodu tvojemu Bogu; tada nemoj raditi nijedan posao, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živince tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim. Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga" (2. Mojsijeva 20:8-11 "A sedmi dan je subota, odmor svet Gospodu." (2.Mojsijeva 31,15)

Osim toga što je Bog počinuo u subotu, koji je poseban duhovni značaj toga dana? Božja Reč kaže: "I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga." (1.Mojsijeva 2,3)

"Ali subote moje čuvajte, jer su znak izmedju mene i vas od kolena do kolena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem." (2.Mojsijeva 31,13)


20 Nego se molite Bogu da ne bude bežan vaša u zimu ni u subotu;

- - - - - - - - - -

Matej 24,20

- - - - - - - - - -

Apostol Pavle svetkuje subotu

" A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše." Dela. 14, 24.

Znači li to da da je STVORITELJ stvarao 5 dana, ŠESTOG se odmarao i sedmog dana završio sa poslom ?
 
Rasplinuješ priču. Počeli smo od Biblijskog "šest dana radi a sedmi odmaraj". Nema pomena o osmom danu.
Originalno je dan za odmor bio, a nekima i ostao, Sabat.
Činjenično je stanje, što i piše u mojoj temi, da je rimokatolička crkva pomerila dan za odmor od subote na nedelju.,
Činjenično stanje je da je uveden medjunarodni standard ISO 1975:8601 koji određuje ponedeljak kao prvi dan u nedelji.
Činjeničko stanje je uvođenje neradnih dana u industriji kao i termina vikend (kraj nedelje).

Ne znam šta je tebi tu sporno?
Sve stoji ali ovo za 8 dan me nisi razumeo jer mislim da ti nije poznato.

Sve do Nikeje vazio je rimski kalendar (koji i danas traje), ali je imao 8 dnevnu sedmicu.
Tako da tih prvih 300 godina je tesko definisati (jer kod neznabozaca sedmica u to vreme od 7 dana i nema).
Ali sami Hebreji su imali 7 dnevnu sedmicu.
Na Nikeji su doneli odluku da se preuzme hebrejska sedmica od 7 dana.
Zato su nejasne price da se u prvim vekovima slavila nedelja.
Nedelje nije niti bilo, vec je postojao samo svaki 8. dan posvecen bogu Sunca.

Kada imas 8 dana u sedmici i moraš 7 dana raditi, i subota i nedelja padaju stalno u drugi dan.
(jer je pomak za jedan).

Kako su onda Hriscani slavili nedelju kada je ona uvek bila neki drugi dan?

Jevreji i hriscani koji su drzali subotu su bili progonjeni a da bi izbegli ta progonstva, tzv. 'hirscani' su drzali svaki 8. dan do Nikeje i to su zvali nedeljom.

Jos i danas cesto u hriscasntvu govore o 8. danu (nedelju) kao odmoru u Hristu.


Na Nikeji su hriscani (pagani) uskladili sedmicu sa hebrejskim (da ima 7, a ne 8 dana).
A jevreji su na Nikeji prihvatili da svoj lunarni kalendar podesavaju prema solarnom ciklusu.
Na Nikeji je izbaceno 3 dana iz kalendara zbog krivog brojanja prestupnih godina, ali se kalendar nije popravio, pa se opet krivo brojalo do 15. veka.
Tek tada je kalendar popravljen.
Zato pravoslavni imaju Bozic pomaknut za 3+10=13 dana.

https://en.wikipedia.org/wiki/Roman...T7OT5iCOEE-cr2wHJastBW1WZqtAc2aWrWwHPAs#Weeks
 
Ne znam šta je tebi tu sporno?
Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utorak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinju da se slavi striktno nedelja.
 
Ovde pise o promeni (sa onog linka gore):
The 7-day week began to be observed in Italy in the early imperial period,[45] as practitioners and converts to eastern religions introduced Hellenistic and Babylonian astrology, the Jewish Saturday sabbath, and the Christian Lord's Day. The system was originally used for private worship and astrology but had replaced the nundinal week by the time Constantine made Sunday (dies Solis) an official day of rest in ad 321. The hebdomadal week was also reckoned as a cycle of letters from A to G; these were adapted for Christian use as the dominical letters.

Znaci do 321. su bile nundinal (8/9 dana sedmica).
Jos trebam da pogledam da li je bilo mozda 8 dana pa 9. odmor?
Jer to 'nundijal' znaci cini mi se 'devet'...

Ja kazem sedmica po nasem.

Jer kada razgovaramo o nedelji, treba tacno onda znati koji dan su neznabosci u hriscanstvu slavili tacno jer je sedmica do nikeje imala 8 ilim 9 dana a i dan koji su zvali nedelja se stalno pomerao na drugi dan..
Koji dan su oni to slavili onda?


Svi datumi stariji od Nikeje moraju da se pazljivo konvertiraju ako hoce da se nesto precizno zna.
Ali, niko bas to ne radi, vec se nesto prihvati sto vecina misli.

I onda ide idskuija o nekoj nedelji a o ovome niko ni reci.
 
Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utorak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinju da se slavi striktno nedelja.
To je već muljanje. Gde u bibliji ima reference za osam dana ili pokretni kalendar? Vrlo je jano i glasno: Šest dana radi, sedmi odmaraj. I sve tako u krug
 
rekoh da mi je izvor jevrejski. Oni su znali za sedmodnevnu nedelju. Hrišćanstvo nije imalo veze sa starim Rimom sve dok se onaj imperator nije setio da mu je mnogo podanika hrišćana.
Kako nije imao kada su bili pod timpm i dao sam ti tekst gde pptvtdjuju 8 dan kao Gospodnji.
Jevreji nemaju izvor za to.
Oni pisu kakp hrisxani veruju.
Njima odgovara da je nedelja jer onda imaju jos jedan dokaz da Isus nije Mesija.
Jer oni poznaju Teologoju.
Znaju da Mesija nikada ne bi menjao zakon.
 
Ovde pise o promeni (sa onog linka gore):
The 7-day week began to be observed in Italy in the early imperial period,[45] as practitioners and converts to eastern religions introduced Hellenistic and Babylonian astrology, the Jewish Saturday sabbath, and the Christian Lord's Day. The system was originally used for private worship and astrology but had replaced the nundinal week by the time Constantine made Sunday (dies Solis) an official day of rest in ad 321. The hebdomadal week was also reckoned as a cycle of letters from A to G; these were adapted for Christian use as the dominical letters.

Znaci do 321. su bile nundinal (8/9 dana sedmica).
Jos trebam da pogledam da li je bilo mozda 8 dana pa 9. odmor?
Jer to 'nundijal' znaci cini mi se 'devet'...

Ja kazem sedmica po nasem.

Jer kada razgovaramo o nedelji, treba tacno onda znati koji dan su neznabosci u hriscanstvu slavili tacno jer je sedmica do nikeje imala 8 ilim 9 dana a i dan koji su zvali nedelja se stalno pomerao na drugi dan..
Koji dan su oni to slavili onda?


Svi datumi stariji od Nikeje moraju da se pazljivo konvertiraju ako hoce da se nesto precizno zna.
Ali, niko bas to ne radi, vec se nesto prihvati sto vecina misli.

I onda ide idskuija o nekoj nedelji a o ovome niko ni reci.
Računanje vremena je nešto drugo. Rimljani su isto imali fleksibilan broj dana u meseci, kako im je koje godine odgovaralo. Rim nije nikakva mera za hrišćanstvo sve dok se na kraju nisu usaglasili. Prvi hrišćani jesu bili jevreji, odatkle sve potiče i oni su ustanovili prave norme. Sve ostalo je mućenje vode.
 
To je već muljanje. Gde u bibliji ima reference za osam dana ili pokretni kalendar? Vrlo je jano i glasno: Šest dana radi, sedmi odmaraj. I sve tako u krug
Ti ociglednp ne rszumes.
Nista ne japiras o cemu pisem?
Ne givorim ja o bibliji.

Citas li gore sta sam pisao?
Hriscani koji su poceli da svetkuju nedelju sami kazu da su svetkovali svaki dan kso dan gospodnji.
A to je onda padalo na svaki sefnicni fan.
Razumes ili ne?
Dao sam ti cak gire refetrnce.
 
Računanje vremena je nešto drugo. Rimljani su isto imali fleksibilan broj dana u meseci, kako im je koje godine odgovaralo. Rim nije nikakva mera za hrišćanstvo sve dok se na kraju nisu usaglasili. Prvi hrišćani jesu bili jevreji, odatkle sve potiče i oni su ustanovili prave norme. Sve ostalo je mućenje vode.
Ti ocigledno ne razumes o cemu pisem.
Postavio sam ti cak i dokaze unazad i i nista?
Oni su svetkovali po Rimskom kalendaru da ih Rimljani nebi progonili.
Pa su svaki osmi danzvali danom Gospodnjom.
A to je padalo na sve sedmicne dane.
Posle spostola nema vise jevreja hriscana.
Hriscani iz neznabostva.
 
Ti ociglednp ne rszumes.
Nista ne japiras o cemu pisem?
Ne givorim ja o bibliji.

Citas li gore sta sam pisao?
Hriscani koji su poceli da svetkuju nedelju sami kazu da su svetkovali svaki dan kso dan gospodnji.
A to je onda padalo na svaki sefnicni fan.
Razumes ili ne?
Dao sam ti cak gire refetrnce.
ja mislim da ti nisi razumeo šta sam rekao na samom početku već produbljuješ priču sa razvojem hrišćanstva u Evropi, što kači i nas.
Ti sve vreme komentarišeš na ovo moje

"Prvi hrišćani, koji su uglavnom bili Jevreji, stekli su naviku da se okupljaju dan posle Sabata, ili u nedelju, kako bi obeležili Vaskrsenje Isusa, koje se takođe odigralo u noći od subote do nedelje, i započeli svoju nedelju molitvom i zajedničkim doručkom hleba i vina, što je vrlo rano donelo veliki sveti značaj. "

Radi se o jevrejima koji su imali ustanovljenu sedmodnevnu nedelju. Donevši to učenje medju romeje, stvar se komplikuje zbog kalendara na koji su naišli, a to nije ono što je poenta teme, čini mi se?
 
ja mislim da ti nisi razumeo šta sam rekao na samom početku već produbljuješ priču sa razvojem hrišćanstva u Evropi, što kači i nas.
Ti sve vreme komentarišeš na ovo moje

"Prvi hrišćani, koji su uglavnom bili Jevreji, stekli su naviku da se okupljaju dan posle Sabata, ili u nedelju, kako bi obeležili Vaskrsenje Isusa, koje se takođe odigralo u noći od subote do nedelje, i započeli svoju nedelju molitvom i zajedničkim doručkom hleba i vina, što je vrlo rano donelo veliki sveti značaj. "
Za te hridcane nema nikskvih istorijskih dokaza o okupljanju prvog dana.
Nikakve.
Na to sam ti odgovorio jos juce.
Tu je za mebe zavrsena prica.
Ne govorim o tim hriscanima jos od juce.

Dokazi pocinju od 2 veka i svetkovanju nedelje..
I objasnhavam ti kako je to teklo..
Po rimskom kalendaru svakog osmog dana.
I taj dan nije padao samo na nedelju vec na svaki dan sedmice.


Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utorak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinju da se slavi striktno nedelja.
 
Za te hridcane nema nikskvih istorijskih dokaza o okupljanju prvog dana.
Nikakve.
Na to sam ti odgovorio jos juce.
Tu je za mebe zavrsena prica.
Ne govorim o tim hriscanima jos od juce.

Dokazi pocinju od 2 veka i svetkovanju nedelje..
I objasnhavam ti kako je to teklo..
Po rimskom kalendaru svakog osmog dana.
I taj dan nije padao samo na nedelju vec na svaki dan sedmice.



Evo dokaza kako je bilo.

Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom.

(SC 106

http://hbk.hr/dokumenti-hbk/nedjelja-dan-gospodnji/

Znaci jednostavno pokretni dan nazvali danom gospodnjim i slavili.
A on je jednom bio ponedeljak jednom utorak jednom sredu, cetvrrak, petak itd.

Sto znaci da tek u 4 veku pocinju da se slavi striktno nedelja.
Da li ima pomena Isusa u jevrejskim knjigama, ikada?
 

Back
Top