Poštovanje subote

Dva crkvena istoricara Sokratos i Sozomen u 5. veku pisu:

"Jer iako vecina crkava sirom sveta slave svete tajne (Svetu veceru) u SUBOTU svake sedmice, hriscani Aleksandrije i Rima, na osnovu neke stare tradicije, prestali su to da cine. Egipcani iz okoline Aleksandrije, kao i stanovnici Tebe, odrzavaju svoje religiozne sastanke u SIBOTU, a ne sudeluju u svetim tajnakma na nacin kao ostali hriscani, jer posto su uzeli obrok i zadovoljili se hranom, svete tajne primaju uvece posle kada su prineli svoje derove." Socrates, Ecclesiastical History, 5, 22.

U to vreme i pravoslavni u Konstantinoppolju jos uvek su svetkovali i Subotu:
"Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnama." Sozomen, Ecclesiastical History, 7,19.

Otpad je poceo u Aleksandriji i Rimu.

Poceli su da svetkuju Subotu i nedelju:

Svetkuj Subotu, i Gospodnji dan, jer je Subota uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan uspomena na vaskrsenje." Apostolska konstitucija, 7, 23
"Imaj pred ocima strah Gospodnji i uvek se secaj deset Bozjih zapovesti... Svetkuj Subotu radi onoga koji je prestao od rada stvaranja, ali nije prestao od svog rada providjenja: to je pocinak za razmisljanje o zakonu, a ne za lenstvovanje." Isto, 2, 36.

"Neka robovi rade pet dana, ali neka u Subotu i Gospodnji dan budu slobodni da bi mogli icu u crkvu da primaju nastavu i poboznost. Rekli smo da je Subota uspostavljena kao uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan na vaskrsenje." Isto, 8, 23.
 
Novi Zavet, dobro ti je poznato, nije detaljistička zbirka propisa.
Činjenica, da sve do Nikeje nije bilo nikakve debate, nemira ili podele u Crkvi na pitanju subote, govori da nikakvog "nametanja" nije ni bilo.
Te da je Crkva toliko prirodno usvojila nedelju kao Dan Gospodnji, poput čaše vode
Bilo je rasprava nisam sacuvao te dokaze za sada, mozda ponovo naidjem na njih.
Nije poput case vode, trajalo je to 11 veka.
Na video koji sam postavio, iznesena je ta cela borba sa dokazima.
naravno to neces da gledas.
Ali je vazno da priznas da se to desilo i da to nije od apsotla i biblije.
vise nam ne treba.
Crkva je otpala, napravila je hladno kompromis sa neznaboscima.
Ostatak koji se nije slzio sa time je gonila kao sto je opisano i u otrkivenju jovanovom.
 
U nekim jezicima je nedelja ostala kao dan sunca koji su neznabosci obozavali.. latinski, nemacki, engelski.
Ne u svim.

Komentar katolickog kardinala Gibonsa o nedelji:


Povodom svetske izlozbe koija se odrzala u Americi 1893 godine.
Rimska crkva je dobila zgodnu priliku da ucutka svoje napadace i to pitanjem:

Zasto protestanti i ostali svetkuju nedelju?

U to vreme su protenstanske vodje podigle svoj protest, zasto se izlozba odrzava nedeljom?
Oni su apelirali na koingres, da zabrani otvaranje izlozbe nedeljom.
Tako su se protestanti pokzali braniteljima nedelje koju je posvetila Rimska crkva.

Tada je kardinal Gibbons u Catholic Mirorru, koji je sluzbeni organ Rimokatoilicke crkve u Americi, opisao veliku neskladnost vere i ucenja protenstanskih crkava.
Ovako je Gibbons rekao:

ZASTO PROTESTANTI SVETKUJU NEDELJU?

.................................................. ...............................

Katolicki nadbiskup T. Engriht je zeleo da dokaze ljudima da autoritet nedelje lezi u katzolickoj crkvi ne u bibliji.
Pa se desilo sledece:

Jedan covek je hteo da se osvedoci da li je istina da je nadbiskup Enright licno izjavio i dao ponudu, od 1000 dolara. ovde je prevod tog pisma.

Dragi prijatelju.
ja sam ponudio i jos uvek nudim 1000 $ bilo kome ko bi mi mogao dokazati samo iz svetog Pisma da ja trebam svetkovati nedelju i da bi to bio grozan greh ako ne cinim.
Katolicka crkva je nacinila zakon kojim nas obavezuje da svetkujemo nedelju.
Ovaj zakon crkva je nacinili mnogo kasnije od tog vremena kada je Sveto pismo bilo pisano.
Zbog toga, spomenuti zakon ne psotoji u svetome Pismu.
Katolicka crkva nije samo ukinula subotu nego i sve druge jevrjeske praznike.
Molite se i proucavajte.
Bicu uvek radostan da vam pomognem dokle god trazite sitinu.

Sa postovanjem.

T. Enright.

Gibbonsov Epilog strana 330.
 
Gospdin Akov Twist je licno hteo da se osvedoci da li je Katolicka crkva stvarno ucinila tu promenu u bozjem zakonu.
On se pismeno obratio Gibbonsu.


Ovde se vidi odgovOr kardinala Gibbonsa.

Gospodinu Jakovu Twistu.
Terre Houte

Dragi gospodine!
Na vase pismo u kojem vi pitate
1.je li subota sedmi dan po Svetom pismu i prema deset zapovesti?
Ja odgvoaram, jeste.
2. je li NEdelja prvi dan sedmice i jeli crkva promenila sedmi dan subotu na nedelju prvi dan sedmice?
Ja dogvoaram jeste.
3. Je li Spasitelj Isus promenio dan?
Ja odgvoaram nije.

Vasi odani.

J.kardinal Gibbons.

Gibbonsov Epilog strana 330.


---------------------------------------------------------------------

Pitenje: Koji je dan odmora sabat?
Odgvor: sedmi dan nasa subota.
Pitanje: da li drzite sabat?
Odgvor: ne mi svetkujemo dan gospodnji.
Pitanje: koji je to dan?
Odgvor?
Prvi dan nedelje.
Pitanje: Ko ga je promeniuo?
Odgvor: katolicka crkva.

Anabrident of the christian doctrine by, henry Tuberville, p. 58.


Pitanje: Kako dokazujete da crkva ima moc da uspostavlja praznike i svete dane?
Odgovor: pa upravo cinom promene subote u nedelju koju protestanti slede i na taj nacin potpuno se suprostavljaju sebi sto stzogo drze nedelju, a krse vecinske propise koje je crkva uspostavila.
Pitanje: kako to dokazujete?
Odgvor: zato jer oni svetkuju nedelju, priznaju crkvenu moc da zapoveda praznike i da se svrstavju pod greh.

Komentar nadbiskupa vrhbosanskog Dr Ivana Evandjeliste Sarica.
Sveto pismoSstarog i novog zaveta izdala akademija Ragina Apostorum, sarajevo 1942. strana 16.


------------------------------------------------------
 
Nadbiskup grada Redjija Gaspar del Fosa je izjavio:
"Subota, najistaknutiji dan u zakonu, promenjen je u nedelju...
Ovaj i slicni propisi nisu ukinuti Hristovom izjavom, jer sam kiaze da nije dosao da promeni zakon vec da ga ispuni, nego su promenjeni vlascu Crkve
." Froom, Prorocka vera nasih otaca, sv. I. str. 478.
 
Dva crkvena istoricara Sokratos i Sozomen u 5. veku pisu:

"Jer iako vecina crkava sirom sveta slave svete tajne (Svetu veceru) u SUBOTU svake sedmice, hriscani Aleksandrije i Rima, na osnovu neke stare tradicije, prestali su to da cine. Egipcani iz okoline Aleksandrije, kao i stanovnici Tebe, odrzavaju svoje religiozne sastanke u SIBOTU, a ne sudeluju u svetim tajnakma na nacin kao ostali hriscani, jer posto su uzeli obrok i zadovoljili se hranom, svete tajne primaju uvece posle kada su prineli svoje derove." Socrates, Ecclesiastical History, 5, 22.

U to vreme i pravoslavni u Konstantinoppolju jos uvek su svetkovali i Subotu:
"Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnama." Sozomen, Ecclesiastical History, 7,19.

Otpad je poceo u Aleksandriji i Rimu.

Poceli su da svetkuju Subotu i nedelju:

Svetkuj Subotu, i Gospodnji dan, jer je Subota uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan uspomena na vaskrsenje." Apostolska konstitucija, 7, 23
"Imaj pred ocima strah Gospodnji i uvek se secaj deset Bozjih zapovesti... Svetkuj Subotu radi onoga koji je prestao od rada stvaranja, ali nije prestao od svog rada providjenja: to je pocinak za razmisljanje o zakonu, a ne za lenstvovanje." Isto, 2, 36.

"Neka robovi rade pet dana, ali neka u Subotu i Gospodnji dan budu slobodni da bi mogli icu u crkvu da primaju nastavu i poboznost. Rekli smo da je Subota uspostavljena kao uspomena na stvaranje, a Gospodnji dan na vaskrsenje." Isto, 8, 23.
Ovo zahteva pažljivo iščitavanje.
Odgovor sledi
 
U nekim jezicima je nedelja ostala kao dan sunca koji su neznabosci obozavali.. latinski, nemacki, engelski.
Ne u svim.

Komentar katolickog kardinala Gibonsa o nedelji:


Povodom svetske izlozbe koija se odrzala u Americi 1893 godine.
Rimska crkva je dobila zgodnu priliku da ucutka svoje napadace i to pitanjem:

Zasto protestanti i ostali svetkuju nedelju?

U to vreme su protenstanske vodje podigle svoj protest, zasto se izlozba odrzava nedeljom?
Oni su apelirali na koingres, da zabrani otvaranje izlozbe nedeljom.
Tako su se protestanti pokzali braniteljima nedelje koju je posvetila Rimska crkva.

Tada je kardinal Gibbons u Catholic Mirorru, koji je sluzbeni organ Rimokatoilicke crkve u Americi, opisao veliku neskladnost vere i ucenja protenstanskih crkava.
Ovako je Gibbons rekao:

ZASTO PROTESTANTI SVETKUJU NEDELJU?

.................................................. ...............................

Katolicki nadbiskup T. Engriht je zeleo da dokaze ljudima da autoritet nedelje lezi u katzolickoj crkvi ne u bibliji.
Pa se desilo sledece:

Jedan covek je hteo da se osvedoci da li je istina da je nadbiskup Enright licno izjavio i dao ponudu, od 1000 dolara. ovde je prevod tog pisma.

Dragi prijatelju.
ja sam ponudio i jos uvek nudim 1000 $ bilo kome ko bi mi mogao dokazati samo iz svetog Pisma da ja trebam svetkovati nedelju i da bi to bio grozan greh ako ne cinim.
Katolicka crkva je nacinila zakon kojim nas obavezuje da svetkujemo nedelju.
Ovaj zakon crkva je nacinili mnogo kasnije od tog vremena kada je Sveto pismo bilo pisano.
Zbog toga, spomenuti zakon ne psotoji u svetome Pismu.
Katolicka crkva nije samo ukinula subotu nego i sve druge jevrjeske praznike.
Molite se i proucavajte.
Bicu uvek radostan da vam pomognem dokle god trazite sitinu.

Sa postovanjem.

T. Enright.

Gibbonsov Epilog strana 330.
Gospdin Akov Twist je licno hteo da se osvedoci da li je Katolicka crkva stvarno ucinila tu promenu u bozjem zakonu.
On se pismeno obratio Gibbonsu.


Ovde se vidi odgovOr kardinala Gibbonsa.

Gospodinu Jakovu Twistu.
Terre Houte

Dragi gospodine!
Na vase pismo u kojem vi pitate
1.je li subota sedmi dan po Svetom pismu i prema deset zapovesti?
Ja odgvoaram, jeste.
2. je li NEdelja prvi dan sedmice i jeli crkva promenila sedmi dan subotu na nedelju prvi dan sedmice?
Ja dogvoaram jeste.
3. Je li Spasitelj Isus promenio dan?
Ja odgvoaram nije.

Vasi odani.

J.kardinal Gibbons.

Gibbonsov Epilog strana 330.


---------------------------------------------------------------------

Pitenje: Koji je dan odmora sabat?
Odgvor: sedmi dan nasa subota.
Pitanje: da li drzite sabat?
Odgvor: ne mi svetkujemo dan gospodnji.
Pitanje: koji je to dan?
Odgvor?
Prvi dan nedelje.
Pitanje: Ko ga je promeniuo?
Odgvor: katolicka crkva.

Anabrident of the christian doctrine by, henry Tuberville, p. 58.


Pitanje: Kako dokazujete da crkva ima moc da uspostavlja praznike i svete dane?
Odgovor: pa upravo cinom promene subote u nedelju koju protestanti slede i na taj nacin potpuno se suprostavljaju sebi sto stzogo drze nedelju, a krse vecinske propise koje je crkva uspostavila.
Pitanje: kako to dokazujete?
Odgvor: zato jer oni svetkuju nedelju, priznaju crkvenu moc da zapoveda praznike i da se svrstavju pod greh.

Komentar nadbiskupa vrhbosanskog Dr Ivana Evandjeliste Sarica.
Sveto pismoSstarog i novog zaveta izdala akademija Ragina Apostorum, sarajevo 1942. strana 16.


------------------------------------------------------
Nadbiskup grada Redjija Gaspar del Fosa je izjavio:
"Subota, najistaknutiji dan u zakonu, promenjen je u nedelju...
Ovaj i slicni propisi nisu ukinuti Hristovom izjavom, jer sam kiaze da nije dosao da promeni zakon vec da ga ispuni, nego su promenjeni vlascu Crkve
." Froom, Prorocka vera nasih otaca, sv. I. str. 478.
Ovo slobodno možeš da preskočiš.
Nemam vremena da odgovaram na pamflete ;)
 
Idemo:
"Jer iako vecina crkava sirom sveta slave svete tajne (Svetu veceru) u SUBOTU svake sedmice, hriscani Aleksandrije i Rima, na osnovu neke stare tradicije, prestali su to da cine. Egipcani iz okoline Aleksandrije, kao i stanovnici Tebe, odrzavaju svoje religiozne sastanke u SIBOTU, a ne sudeluju u svetim tajnakma na nacin kao ostali hriscani, jer posto su uzeli obrok i zadovoljili se hranom, svete tajne primaju uvece posle kada su prineli svoje derove." Socrates, Ecclesiastical History, 5, 22.
Ovaj pasus je istrgnut iz konteksta priče.
Evo celine unutar koje se pojavljuje pasus koji si ti izdvojio kao prilog tezi da je subotarstvo bilo raširena praksa u vreme Sokrata
Knjiga 5, poglavlje 22.
http://www.newadvent.org/fathers/26015.htm
----
Such is the tenor of the emperor's letter. Moreover the Quartodecimans affirm that the observance of the fourteenth day was delivered to them by the apostle John: while the Romans and those in the Western parts assure us that their usage originated with the apostles Peter and Paul. Neither of these parties however can produce any written testimony in confirmation of what they assert. But that the time of keeping Easter in various places is dependent on usage, I infer from this, that those who agree in faith, differ among themselves on questions of usage. And it will not perhaps be unseasonable to notice here the diversity of customs in the churches. The fasts before Easter will be found to be differently observed among different people. Those at Rome fast three successive weeks before Easter, excepting Saturdays and Sundays. Those in Illyrica and all over Greece and Alexandria observe a fast of six weeks, which they term 'The forty days' fast.' Others commencing their fast from the seventh week before Easter, and fasting three five days only, and that at intervals, yet call that time 'The forty days' fast.' It is indeed surprising to me that thus differing in the number of days, they should both give it one common appellation; but some assign one reason for it, and others another, according to their several fancies. One can see also a disagreement about the manner of abstinence from food, as well as about the number of days. Some wholly abstain from things that have life: others feed on fish only of all living creatures: many together with fish, eat fowl also, saying that according to Moses, Genesis 1:20 these were likewise made out of the waters. Some abstain from eggs, and all kinds of fruits: others partake of dry bread only; still others eat not even this: while others having fasted till the ninth hour, afterwards take any sort of food without distinction. And among various nations there are other usages, for which innumerable reasons are assigned. Since however no one can produce a written command as an authority, it is evident that the apostles left each one to his own free will in the matter, to the end that each might perform what is good not by constraint or necessity. Such is the difference in the churches on the subject of fasts. Nor is there less variation in regard to religious assemblies. For although almost all churches throughout the world celebrate the sacred mysteries on the sabbath of every week, yet the Christians of Alexandria and at Rome, on account of some ancient tradition, have ceased to do this. The Egyptians in the neighborhood of Alexandria, and the inhabitants of Thebaïs, hold their religious assemblies on the sabbath, but do not participate of the mysteries in the manner usual among Christians in general: for after having eaten and satisfied themselves with food of all kinds, in the evening making their offerings they partake of the mysteries. At Alexandria again, on the Wednesday in Passion week and on Good Friday, the scriptures are read, and the doctors expound them; and all the usual services are performed in their assemblies, except the celebration of the mysteries. This practice in Alexandria is of great antiquity, for it appears that Origen most commonly taught in the church on those days.
---

Crvenim sam označio ono što si ti postavio kao argument, tj. izdvojio kao citat.

Ceo prvi deo tog poglavlja, koji prethodi i ovome što sam ja postavio (izostavio sam ga prostora radi, a ko želi, može ga naći na linku gore), govori o praksama proslavljanja VASKRSA, kao i praksama držanja VASKRŠNJEG POSTA.
Ovako isecanje crvenog dela, potpuno dekontekstualizuje poruku koju istoričar SOkrat šalje. Tako isečen deo odaje iluziju da se ovde radi o praksama slavljenja subote vs praksa slavljenja nedelje.
Ali, to nije slučaj.
Ako se uzme sve što je prethodilo ovom delu, ako se uzme u obzir ovo što sam ovde postavio, kao i ono što sledi nakon ovog dela (opet, nisam postavio uštede prostora radi), dolazi se do jednog vrlo jednostavnog zaključka:
- Sokrat ovde ne govori o tome da li neko slavi subotu, a neko nedelju.
- Sokrat ovde govori o razlikama bogoslužbenih praksi tokom Vaskršnjeg posta, gde Rim i Aleksandrija poste, ali ne služe Liturgije subotama Vaskršnjeg posta (i za to imaju svoje drevne razloge, kako Sokrat i kaže), dok ostali hrišćani služe Liturgije i subotama velikog posta.

O tome se radi ovde.
 
Uticaj crkvenih sabora i rimskih biskupa.

Nedelju uzdižu sabori, u Nikeji 325.), u Sardu (345.) i naročito u Laodikeji (364). U svom 29. Kanonu Laodikejski sabor donosi sledeću odluku kojom nastoji da potkopa subotu i uvede nedelju.

„Hrišćani ne treba da se odmaraju i lenstvuju u subotu, već treba tog dana da rade. Neka svetkuju dan Gospodnji (nedelju), i neka se čuvaju, koliko je moguće, da ne rade u taj dan. Ako i dalje svetkuju subotu, neka su prokleti.”

Gašpar del Foso (Gasper del Fosso), nadbiskup grada Ređija (Reggio), rekao je 18. I. 1562. na tridentinskom saboru: „Subota, najistaknutiji dan u zakonu, promenjena je u nedelju… Ovaj i slični propisi nisu ukinuti Hristovom izjavom, jer sam kaže da nije došao da promeni zakon već da ga ispuni, nego su promenjeni vlašću crkve”. (Frum, Proročka vera naših otaca, sv. I, str. 478.).
 
Uticaj crkvenih sabora i rimskih biskupa.

Nedelju uzdižu sabori, u Nikeji 325.), u Sardu (345.) i naročito u Laodikeji (364). U svom 29. Kanonu Laodikejski sabor donosi sledeću odluku kojom nastoji da potkopa subotu i uvede nedelju.

„Hrišćani ne treba da se odmaraju i lenstvuju u subotu, već treba tog dana da rade. Neka svetkuju dan Gospodnji (nedelju), i neka se čuvaju, koliko je moguće, da ne rade u taj dan. Ako i dalje svetkuju subotu, neka su prokleti.”

Gašpar del Foso (Gasper del Fosso), nadbiskup grada Ređija (Reggio), rekao je 18. I. 1562. na tridentinskom saboru: „Subota, najistaknutiji dan u zakonu, promenjena je u nedelju… Ovaj i slični propisi nisu ukinuti Hristovom izjavom, jer sam kaže da nije došao da promeni zakon već da ga ispuni, nego su promenjeni vlašću crkve”. (Frum, Proročka vera naših otaca, sv. I, str. 478.).
Ti bi to da, kao Arijana, postavljaš kilometarske čaršave pamfleta?
Hajde, malo strpljenja i pažnje i fokusa za konkretne argumente
 
Idemo:

Ovaj pasus je istrgnut iz konteksta priče.
Evo celine unutar koje se pojavljuje pasus koji si ti izdvojio kao prilog tezi da je subotarstvo bilo raširena praksa u vreme Sokrata
Knjiga 5, poglavlje 22.
http://www.newadvent.org/fathers/26015.htm
----
Such is the tenor of the emperor's letter. Moreover the Quartodecimans affirm that the observance of the fourteenth day was delivered to them by the apostle John: while the Romans and those in the Western parts assure us that their usage originated with the apostles Peter and Paul. Neither of these parties however can produce any written testimony in confirmation of what they assert. But that the time of keeping Easter in various places is dependent on usage, I infer from this, that those who agree in faith, differ among themselves on questions of usage. And it will not perhaps be unseasonable to notice here the diversity of customs in the churches. The fasts before Easter will be found to be differently observed among different people. Those at Rome fast three successive weeks before Easter, excepting Saturdays and Sundays. Those in Illyrica and all over Greece and Alexandria observe a fast of six weeks, which they term 'The forty days' fast.' Others commencing their fast from the seventh week before Easter, and fasting three five days only, and that at intervals, yet call that time 'The forty days' fast.' It is indeed surprising to me that thus differing in the number of days, they should both give it one common appellation; but some assign one reason for it, and others another, according to their several fancies. One can see also a disagreement about the manner of abstinence from food, as well as about the number of days. Some wholly abstain from things that have life: others feed on fish only of all living creatures: many together with fish, eat fowl also, saying that according to Moses, Genesis 1:20 these were likewise made out of the waters. Some abstain from eggs, and all kinds of fruits: others partake of dry bread only; still others eat not even this: while others having fasted till the ninth hour, afterwards take any sort of food without distinction. And among various nations there are other usages, for which innumerable reasons are assigned. Since however no one can produce a written command as an authority, it is evident that the apostles left each one to his own free will in the matter, to the end that each might perform what is good not by constraint or necessity. Such is the difference in the churches on the subject of fasts. Nor is there less variation in regard to religious assemblies. For although almost all churches throughout the world celebrate the sacred mysteries on the sabbath of every week, yet the Christians of Alexandria and at Rome, on account of some ancient tradition, have ceased to do this. The Egyptians in the neighborhood of Alexandria, and the inhabitants of Thebaïs, hold their religious assemblies on the sabbath, but do not participate of the mysteries in the manner usual among Christians in general: for after having eaten and satisfied themselves with food of all kinds, in the evening making their offerings they partake of the mysteries. At Alexandria again, on the Wednesday in Passion week and on Good Friday, the scriptures are read, and the doctors expound them; and all the usual services are performed in their assemblies, except the celebration of the mysteries. This practice in Alexandria is of great antiquity, for it appears that Origen most commonly taught in the church on those days.
---

Crvenim sam označio ono što si ti postavio kao argument, tj. izdvojio kao citat.

Ceo prvi deo tog poglavlja, koji prethodi i ovome što sam ja postavio (izostavio sam ga prostora radi, a ko želi, može ga naći na linku gore), govori o praksama proslavljanja VASKRSA, kao i praksama držanja VASKRŠNJEG POSTA.
Ovako isecanje crvenog dela, potpuno dekontekstualizuje poruku koju istoričar SOkrat šalje. Tako isečen deo odaje iluziju da se ovde radi o praksama slavljenja subote vs praksa slavljenja nedelje.
Ali, to nije slučaj.
Ako se uzme sve što je prethodilo ovom delu, ako se uzme u obzir ovo što sam ovde postavio, kao i ono što sledi nakon ovog dela (opet, nisam postavio uštede prostora radi), dolazi se do jednog vrlo jednostavnog zaključka:
- Sokrat ovde ne govori o tome da li neko slavi subotu, a neko nedelju.
- Sokrat ovde govori o razlikama bogoslužbenih praksi tokom Vaskršnjeg posta, gde Rim i Aleksandrija poste, ali ne služe Liturgije subotama Vaskršnjeg posta (i za to imaju svoje drevne razloge, kako Sokrat i kaže), dok ostali hrišćani služe Liturgije i subotama velikog posta.


O tome se radi ovde.

To je samo tvoje objasnjenje jednog citata od mnostva.
Zasto postoje te razlike i koji su to drevni razlozi nisi nam rekao?
 
"Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnama." Sozomen, Ecclesiastical History, 7,19.
Ovde ćemo morati da uporedimo tvoj i dostupni tekst na engleskom

Glasnikhttp://www.newadvent.org/fathers/26027.htm
Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnamaThe people of Constantinople, and almost everywhere, assemble together on the Sabbath, as well as on the first day of the week, which custom is never observed at Rome or at Alexandria. There are several cities and villages in Egypt where, contrary to the usage established elsewhere, the people meet together on Sabbath evenings, and, although they have dined previously, partake of the mysteries


Sozomen ovde kaže da Rim i Aleksandrija NIKADA nisu imali običaj subotnjih Liturgija, za razliku od Konstantinopolja i većine drugih.
Tvoj prevod uopšte nije tako decidan u izražavanju toga.

Kako god, i ovde se radi o ritmu bogosluženja.
Ono što je zajedničko SVIMA; jeste da Liturgiju drže NEDELJOM, minimum.
Zašto kažem "minimum"? Zato što Vasilije Kapadokijac govori da su se pričešćivali i 4 puta sedmično.
Za tvoju informaciju, dosta crkava u SPC, većina gradskih, Liturgije i dan danas služi i nedeljom i subotom.
 
Ti bi to da, kao Arijana, postavljaš kilometarske čaršave pamfleta?
Hajde, malo strpljenja i pažnje i fokusa za konkretne argumente
Argumente koji jasno govore kada se deisla promena subote na nedelju i onda kobajagi blef komentar ajde predji na konkretne argumente?
Od mnostva dokaza, uspeo si samo jedan da dovedes u pitanje, i to ne odgvovorvisi potpuno vec svojim pokusajem tumacnja.

I kao najveci argument, jednostavno se svi dokazi zaobidju i kaze se, ajde iznesi neki dokaz?

hahahaha.
Zar si mislio da sam miso da cete prihvatiti istinu?

Zar pored onolikih dokaza Hrista da je Meesija nisu trazili jos konkretnije?

.
 
To je samo tvoje objasnjenje jednog citata od mnostva.
Zasto postoje te razlike i koji su to drevni razlozi nisi nam rekao?
Upravo iz ovog razloga sam te i zamolio da me poštediš pamfleta i adventističkih apologija.
To mene ne zanima.
Zanima me debata o istorijskim činjenicama.
U pogledu istorijskih činjenica, izneo si citat iz dela Sokrata i Sozomena.
Na oba si dobio odgovor ;)

Argumente koji jasno govore kada se deisla promena subote na nedelju i onda kobajagi blef komentar ajde predji na konkretne argumente?
Od mnostva dokaza, uspeo si samo jedan da dovedes u pitanje, i to ne odgvovorvisi potpuno vec svojim pokusajem tumacnja.

I kao najveci argument, jednostavno se svi dokazi zaobidju i kaze se, ajde iznesi neki dokaz?

hahahaha.
Zar si mislio da sam miso da cete prihvatiti istinu?

Zar pored onolikih dokaza Hrista da je Meesija nisu trazili jos konkretnije?

.
Za potrebe ozbiljne diskusije, fokusiraj se ISKLJUČIVO na istorijske činjenice.
 
Ovde ćemo morati da uporedimo tvoj i dostupni tekst na engleskom

Glasnikhttp://www.newadvent.org/fathers/26027.htm
Narod Konstantinopoluja, i gotovo svugda drugde, skuplja se u Subotu, kao i u prvi dan sedmice, sto nije obicaj Rima i Aleksandrije. Ima vise gradova i sela u Egiptu, gde se narod sastaje u Subiotu uvece, i premda su prethodno vecerali, sudeluju u svetim tajnamaThe people of Constantinople, and almost everywhere, assemble together on the Sabbath, as well as on the first day of the week, which custom is never observed at Rome or at Alexandria. There are several cities and villages in Egypt where, contrary to the usage established elsewhere, the people meet together on Sabbath evenings, and, although they have dined previously, partake of the mysteries


Sozomen ovde kaže da Rim i Aleksandrija NIKADA nisu imali običaj subotnjih Liturgija, za razliku od Konstantinopolja i većine drugih.
Tvoj prevod uopšte nije tako decidan u izražavanju toga.

Kako god, i ovde se radi o ritmu bogosluženja.
Ono što je zajedničko SVIMA; jeste da Liturgiju drže NEDELJOM, minimum.
Zašto kažem "minimum"? Zato što Vasilije Kapadokijac govori da su se pričešćivali i 4 puta sedmično.
Za tvoju informaciju, dosta crkava u SPC, većina gradskih, Liturgije i dan danas služi i nedeljom i subotom.
Opet samo pokusaj i tvoje licno tumacenje, ne dajes odgvor ponovo na sledece:

Zasto postoje te razlike i koji su to drevni razlozi nisi nam rekao?

To ti je kao da si pred sudom i sudi ti se za 25 delikata, ali ti jedan samo osporavas i pokusavas da dokazes da osporivsi taj jedan, osprio si svih 25?

ne zafrkavaj.
 
Upravo iz ovog razloga sam te i zamolio da me poštediš pamfleta i adventističkih apologija.
To mene ne zanima.
Zanima me debata o istorijskim činjenicama.
U pogledu istorijskih činjenica, izneo si citat iz dela Sokrata i Sozomena.
Na oba si dobio odgovor ;)


Za potrebe ozbiljne diskusije, fokusiraj se ISKLJUČIVO na istorijske činjenice.
Razumem.
Bezis priznavajuci nemas odgvor na ostalo.
Jendostavno odbacujes istinu i cinjenice.
Nisam ocekivao nista drugo.

Pocinjes i da vredjas, nigde ovde ne postoji adventisticka apologija, to je cista laz koju si izrekao.
Za sve postoji izvior.
Da li je potrebno da sve ponovo postavim?

Niko te ne tera da prihvatis nista, ali ne moras na takav jeftin nacin da izbegavas istinu, vidi se iz aviona.
 
Pa, pročitaj poglavlje 22 Sokratove istorije i biće ti jasnije ;)

Nisi mi još uvek naveo niti jedan primer sabatarijanskog apologete u vreme od Apostola do Nikeje.
Očekujem to od tebe.
Hvala
Pa na saboriima se nije vodio zapisnik kako sam upravo procitao pa je tesko dokazati o cemu se sve raspravljalo.
One koji su se bunili i postovali subotu, je vecina koja je prihvatila nzenabozacku nedelju, progonila i ucutkivala.
Zato sam postavio video snimak gde je ta istorija obrajdena i sakuplani su dokaziu.
Sve je na snimku.
Ima ih cak 7.
 
Pa, pročitaj poglavlje 22 Sokratove istorije i biće ti jasnije ;)

Nisi mi još uvek naveo niti jedan primer sabatarijanskog apologete u vreme od Apostola do Nikeje.
Očekujem to od tebe.
Hvala
Cinjenica da je doslo do promene sa subote na nedelju od cara Konstantina uz blagoslov crkve, pokazuje da nije bila potrebna nikava rasprava, kada probelma nije bilo do nikeje.
Vec jecela crkva drzala subotu.

Zasto bib inace bilo potrebno uvodjenje endelje od cara konstantina koje i vi priznate onako iz coska?

O toj promeni je istorija apsolutno jasna, naveo sam sve gore, ali nisi srecan zbog toga i pokusavac da zatrapamo te cinjenice tvojim najacim argumentom koj ise zove, negiranje..

Konstantin je 306 posle Hrista u Brritaniji proglasen kao Augustus i potpisnik je edikta kroz kojeg je vrhovni kajser Galerijus 311. promovisao podnosenje hriscana.
Kroz njegovu Konstantinovu pobedu nad Maxentiusa kod Ponte Molea (Moliv most) isrped Rima 312 zauzeo je celi zapad. I kroz nadvladjivanje Liciniusa 324 osvojio je Univeralnu monarhiju.
Preokretom od obozavatelja SUNCA obratio se hriscanstvu .
Tako su nastale postepne etape religiozne politike.
330 krajem njegove vlade pojcala se tendencija da se neznabostvo ogranicici i da se hriscanstvo ucini drzavnom religijom.
Konstantina . je umro u pripremi rata sa Persijancima posto je primio krstenje.
IZVOR: Veliki HERDER LEKSIKON STRANA 635.

Tek 4 veka je nedelja PROGLASENA danom odmora.
Prvo je starozavetni Subotni mir i blagoslov prenesen zakonski na nedelju, prvo kroz KONSTANTINA 321.
Ucesce nedlejom u Bogosluzenju pocinje 313 godine (Synode v. Elvira) kao zapovest.
Islam je svesno (namerno) postavio petak kao glavni dan Bogoslkuzenja nasurpót (hriscasnkoj)nedelji i suboti.
Izvor: DER GROSSE HERDER LEKSIKON strana 831.

VIDLJIVI DOKAZ ZA NEVERNE TOME:

Raznovrsno. 6NCLFR


Sta hoces vise od ovoga?
Youtube simak iz tog vremena?
Cemu ta promena ako vi u najvece svetkujete nedelju?
Ne svetkujete nedelju, zato promena.
 
Cinjenica da je doslo do promene sa subote na nedelju od cara Konstantina uz blagoslov crkve, pokazuje da nije bila potrebna nikava rasprava, kada probelma nije bilo do nikeje.
Vec jecela crkva drzala subotu.
Naprotiv.
Da je cela Crkva do Konstantina držala subotu, a onda njegovim dekretom prešla na nedelju, kao što ti tvrdiš, to bi izazvalo tektonski poremećaj pobune velikog broja pravovernih. Ali tako nešto, istorija ne beleži, ni posredno, ne neposredno.
Zašto?
Zato što nije bilo tog "dekretnog nametanja", pošto je Crkva nedelju doživljavala kao Dan Gospodnji još od svojih početaka.

Zanima me mišljenje veoma uvaženog i dragog kolege @Jovan Prezviter o ovome
 
KULT SUNCA I POREKLO NEDELJE

Hriscani su prihvatili neznabozacki kult sunca jer su napravili kompromis sa nzenaboscima da bi ovi prihvatili hriscanstvo.


https://www.sedmidansubota.org/2019/11/14/poreklo-svetkovanja-nedelje/

Naravno ne samo ovaj komporomis, ali ovaj je iskoriscen da se izvrsi zamena sa subote na nedleju.
Zato imamo taj zapis u istoriji.
Da su hriscani dotle slavili nedelju, cemu potrebe te zamene?
Postoje zapisi koji govore da su neki hriscani poceli da se okupljaju u nedelju, zbog Rimskog progonstva jevreja pa da ih nebi izjednjacavali sa njima ili slicno.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Naprotiv.
Da je cela Crkva do Konstantina držala subotu, a onda njegovim dekretom prešla na nedelju, kao što ti tvrdiš, to bi izazvalo tektonski poremećaj pobune velikog broja pravovernih. Ali tako nešto, istorija ne beleži, ni posredno, ne neposredno.
Zašto?
Zato što nije bilo tog "dekretnog nametanja", pošto je Crkva nedelju doživljavala kao Dan Gospodnji još od svojih početaka.

Zanima me mišljenje veoma uvaženog i dragog kolege @Jovan Prezviter o ovome
Pa to se nije desilo odjedared.
Danas morate i gotovo.
To je pcoelo Konstantinom a sprovodjeno je sve do 11 veka pa i dalje.
Na videu koji sam postavio su izneseni dokaz po dokaz.
Ispocetka su svetkovali obadva dana pa postepeno je vrsena zamena, kroz veci i manji pritisak vise vekova.
 

Back
Top