Poštovanje subote

A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći.
Posto su svaki dsn praktikivali lomljenje hleba.
Dela 2.
46 I svaki dan b
ehu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama...

Prvog radnog dana u sedmici su se sabrali jer kako tekst kaze, zbog toga sto Pavle nameravase da ide.
A nisu se sakupili zbog prvog dana.
Vec zato sto je Pavle hteo da ide.
A hleba su lomili svaki dan.
Na to svaki dan, ne mozemo da zazmurimo pa izaberemo po zelji.
A niti na cinjenicu da su se sakupili zato sto Pavle hoce da ide.
Jer je to radni dan.
Radnim danom se putuje.
Katolici su barem iskreni pa priznaju da su oni napravili promenu dana.
Imam i jedan video gde je vas doktor teologije i pop priznao, kada ga je jedan imam pitanjima primirao.
 
Posto su svaki dsn praktikivali lomljenje hleba.
Dela 2.
46 I svaki dan b
ehu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama...

Prvog radnog dana u sedmici su se sabrali jer kako tekst kaze, zbog toga sto Pavle nameravase da ide.
A nisu se sakupili zbog prvog dana.
Vec zato sto je Pavle hteo da ide.
A hleba su lomili svaki dan.
Na to svaki dan, ne mozemo da zazmurimo pa izaberemo po zelji.
A niti na cinjenicu da su se sakupili zato sto Pavle hoce da ide.
Treba da odabereš logiku: ako su se uvek okupljali svaki dan, čemu onda naglašavanje da je to bilo posebno povodom Pavlovog odlaska?
Pre će biti da su se okupljanja proredila, pa su zadržali bar nedeljno.

A što tiče tih umišljenih "pobeda": te katolici priznali, te imam primorao i ostale maštarije, navedi ti meni jasne primere iz prvog milenijuma Hrišćanstva gde se vidi:
1. debata povodom subota - nedelja (jer, zaboga, neko je u nekom trenutku napravio tu strašnu promenu)
2. odbrana subote u izvođenju hipotetički pravoverujućih hrišćana, nasuprot "jeretičkim nedeljarima"
3. apologije i omilije ranohrišćanskih pisaca na temu i u slavu subote
 
Posto su svaki dsn praktikivali lomljenje hleba.
Dela 2.
46 I svaki dan b
ehu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama...

Prvog radnog dana u sedmici su se sabrali jer kako tekst kaze, zbog toga sto Pavle nameravase da ide.
A nisu se sakupili zbog prvog dana.
Vec zato sto je Pavle hteo da ide.
A hleba su lomili svaki dan.
Na to svaki dan, ne mozemo da zazmurimo pa izaberemo po zelji.
A niti na cinjenicu da su se sakupili zato sto Pavle hoce da ide.
Jer je to radni dan.
Radnim danom se putuje.
Katolici su barem iskreni pa priznaju da su oni napravili promenu dana.
Imam i jedan video gde je vas doktor teologije i pop priznao, kada ga je jedan imam pitanjima primirao.
Da svaki dan je posvecen Jehovi a ne subota ili nedelja.
Dzabe se prepirete.
Bogu je nebitno koji dan se hriscani okupljaju.
Neko je hriscanin ako primenjuje Bozju rec stalno 24 casa svaki dan.

A sabat je ukinut Isus je krsio sabat.
 
Treba da odabereš logiku: ako su se uvek okupljali svaki dan, čemu onda naglašavanje da je to bilo posebno povodom Pavlovog odlaska?
Pre će biti da su se okupljanja proredila, pa su zadržali bar nedeljno.

A što tiče tih umišljenih "pobeda": te katolici priznali, te imam primorao i ostale maštarije, navedi ti meni jasne primere iz prvog milenijuma Hrišćanstva gde se vidi:
1. debata povodom subota - nedelja (jer, zaboga, neko je u nekom trenutku napravio tu strašnu promenu)
2. odbrana subote u izvođenju hipotetički pravoverujućih hrišćana, nasuprot "jeretičkim nedeljarima"
3. apologije i omilije ranohrišćanskih pisaca na temu i u slavu subote
Pa posto ides, logicno je da ce da se okupimo zato sto ides.
Nisam ja to pisao nego apostoli.
Lepo ksze da se okupili zato sto Pavle ide.

Navescu te Debatte i argumente vom stignem.
Ne moras ti da svetkujes neki dan.
Svetkuj sredu ako hoces.
Ali govorimo samo o cinjenicama.
 
Subota da se poštuje kao dan odmora i posvećivanja Bogu, kroz Crkvu i kroz milosrdna dela, pripada starom zavetu.
Novi zavet je to promenio. Nedelja (po ruskom: voskrsenie) je za Hrišćane ono što je za nehrišćane subota. Tako da, ko je Hrišćanin, on je nedeljaš, a ko nije - ostao je subotaš. Prosto.
*
I hajde sada, umesto da šiljimo pamet i olovku, preispitujući da li je to dobra odluka koju su naši sveti oci svojevremeno doneli, hajde da naše snage usmerimo tako da svaki dan posvetimo činjenju dobrih dela. Onakvih kako nam je Bog objasnio šta su dobra dela. Da tako sebe iskupljujemo i pokrivamo svoja loša dela. Da ne gubimo vreme. Jer vremena je malo. Moramo imati poverenja da su mnoge stvari rešene pre nas, ispravno rešene. Ako nemamo tog poverenja, život će nam se pretvoriti u napore i napore i napore... koji nas udaljavaju od onoga što treba da činimo.
Dakle, poverenja moramo imati.
Preciznije: treba da ga imamo, ako hoćemo. A ne moramo ako nećemo.
Sve nam je na slobodu izbora i opredeljenja, ali nam nije sve na korist.
 
Subota da se poštuje kao dan odmora i posvećivanja Bogu, kroz Crkvu i kroz milosrdna dela, pripada starom zavetu.
Novi zavet je to promenio. Nedelja (po ruskom: voskrsenie) je za Hrišćane ono što je za nehrišćane subota. Tako da, ko je Hrišćanin, on je nedeljaš, a ko nije - ostao je subotaš. Prosto.
*
I hajde sada, umesto da šiljimo pamet i olovku, preispitujući da li je to dobra odluka koju su naši sveti oci svojevremeno doneli, hajde da naše snage usmerimo tako da svaki dan posvetimo činjenju dobrih dela. Onakvih kako nam je Bog objasnio šta su dobra dela. Da tako sebe iskupljujemo i pokrivamo svoja loša dela. Da ne gubimo vreme. Jer vremena je malo. Moramo imati poverenja da su mnoge stvari rešene pre nas, ispravno rešene. Ako nemamo tog poverenja, život će nam se pretvoriti u napore i napore i napore... koji nas udaljavaju od onoga što treba da činimo.
Dakle, poverenja moramo imati.
Preciznije: treba da ga imamo, ako hoćemo. A ne moramo ako nećemo.
Sve nam je na slobodu izbora i opredeljenja, ali nam nije sve na korist.
Gde to sedmicna subota pripada Statom zavetu?
Kada su sveti oci napravili tu promenu?
Jer ako subota kao deo Bozjeg zakona pripada Starom zavetu, onda pripadaju i ostale 9 zapovesti.
Cemu dodavanje neke nove zapovesti na mesto ukiute zapovesti?
Gde imamo u npvpm zavetu tu promenu?
Ko je sv ocima dao pravo da menjajiu Bozji zakon,?




Sta na ovu tvoju izjavu kazu 30 miliona Etiopskih pravoslavaca koji svetkuju subotu radi stvaranja a nedelju jer im je nametnuta?
 
Stari zakoni su ukinuti, njihovo je prošlo. Njihov doprinos razvoju čovečanstva je zastareo. Zato su zamenjeni. Sam donosilac tih starih zakona doneo je nove zakone. Sve staro prođe i novo dođe. Bogočovek je revolucionar. Došao je da izvrši revoluciju. Staro mora otići da ni novo došlo. Mi koji ga priznajemo, Hrista, zovemo se Hrišćanima. Divimo mu se. Zbog smelosti da se pojavi među nama, ljubiteljima starih zakona, zbog te njegove drskosti. Zbog samopožrtvovanja da sebe žrtvuje da bi svoje reforme ustanovio s nama. Subota da se promeni u nedelju, to je vrlo dobro urađeno da Mu se i na taj način zahvalimo. Za uspomenu na dan Njegovog vaskrsenja. Tako da ko se i dalje rigidno drži starog zaveta, starih zakona, starih zapovesti, starih procedura, starih običaja, starih navika...... ne razume i ne prihvata Hrista, donosioca novog zaveta, novih zakona, novih zapovesti, novih procedura, novih navika... Hrišćanstvo je razumljivo i prihvatljivo samo ako se prihvati Hristos, novozavetnik. Ko Hrista i Njegove zakone ne prihvata, kako se može nazvati Hrišćaninom? Ne može. Sve dok se stara košulja ne svuče, nova ne može da se obuče.
A zašto sve to?
Zato što čovečanstvo, ljudi, moraju napustiti stare zakone. Zašto moraju? Zato što ih sputavaju. Zato što ih novi zakoni usmeravaju k nebeskim visinama, što stari ne mogu pošto ih vuku zemaljskim nizinama. Proglasiti samo i jedino LJUBAV za novi zakon.... pa to je nebeski genijalno.... Božansko, Bogočovečansko. Odjednom - čovek, stvorenje, uzvisuje se i poziva na najveći mogući poziv: da postane kao Bog. Veličanstveno!!!
Da bi se ova revolucija mogla sprovesti, staro se mora zameniti s novim. A kao simbol starog - subota, da se zameni simbolom novog - nedeljom.... odlično je rešenje. Svetim ocima koji su ovo odlučili, da se subota zameni s nedeljom: ČESTITAM. To pokazuje da su potpuno i najispravnije moguće shvatili suštinu Hrišćanstva: PROMENE.
 
.....
FB_IMG_1578648332999.jpg
 
Poslednja izmena:
Da svaki dan je posvecen Jehovi a ne subota ili nedelja.
Dzabe se prepirete.
Bogu je nebitno koji dan se hriscani okupljaju.
Neko je hriscanin ako primenjuje Bozju rec stalno 24 casa svaki dan.

A sabat je ukinut Isus je krsio sabat.

Ovde nije pitanje kog dana se hrišćani okupljaju već koji dan je Sabbath. Prilikom stvaranje samo je jedan od sedam Tvorac, JHWH, blagoslovio... A hrišćani se mogu (i trebaju) okupljati svakog dana i lomiti hleb...
 
Pa posto ides, logicno je da ce da se okupimo zato sto ides.
Nisam ja to pisao nego apostoli.
Lepo ksze da se okupili zato sto Pavle ide.

Navescu te Debatte i argumente vom stignem.
Ne moras ti da svetkujes neki dan.
Svetkuj sredu ako hoces.
Ali govorimo samo o cinjenicama.
A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći.

Zeleni deo ukazuje na običaj tj. dan okupljanja, a plavi deo ukazuje na to da im se Pavle obratio baš tog dana, znajući da će ih taj dan biti najviše, pa da pošto je idući dan nameravao da nastavi putovanje, onda je ostao duže s njima.
 
A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći.

Zeleni deo ukazuje na običaj tj. dan okupljanja, a plavi deo ukazuje na to da im se Pavle obratio baš tog dana, znajući da će ih taj dan biti najviše, pa da pošto je idući dan nameravao da nastavi putovanje, onda je ostao duže s njima.
Obrati paznju na boldovano.

46 I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama

Taj obicaj pricesti su imali svaki dan.
Prva crkva je imala sluzbu svaki dan..
Pavle ocigledno nije hteo da putuje u subotu, vec prvi radni dan,nedelju.
Postujuci Bozju zapovest o subotu po zakonu.

Luka 23,56Vrativši se pak pripraviše mirise i miro; i u subotu dakle ostaše na miru po zakonu.
 
Obrati paznju na boldovano.

46 I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama


Taj obicaj pricesti su imali svaki dan.
Prva crkva je imala sluzbu svaki dan..
Da, to je glava broj 2. Neposredno posle silaska Svetog Duha. Zajednica u Jerusalimu

Stih koji ja navodim nalazi se u glavi broj 20.
Hronološki kasnije.
Kada su se okupljanja već ustalila određenim danom, a ne svakidašnje.


Pavle ocigledno nije hteo da putuje u subotu, vec prvi radni dan,nedelju.
Postujuci Bozju zapovest o subotu po zakonu.
Iz stiha koji sam postavio, vidi se da je Pavle nameravao da ih napusti u PONEDELJAK.
 
Da, to je glava broj 2. Neposredno posle silaska Svetog Duha. Zajednica u Jerusalimu

Stih koji ja navodim nalazi se u glavi broj 20.
Hronološki kasnije.
Kada su se okupljanja već ustalila određenim danom, a ne svakidašnje.
Iz stiha koji sam postavio, vidi se da je Pavle nameravao da ih napusti u PONEDELJAK.
Za to nemas pokrice. Rec je o prvoj crkvi za vreme apostola.
Nema nikakve ustaljavanje.
Jer Link jevandjelje je zapisao necde oko 80 god posle Hrista.
Po tebi vec 50 god ustaljen obicaj.
Luka i posle 80 god nedelju zive prvim esdnim danom i nikako danom Gospodnjim.
Tako i Jovan u jevandjelj.
Sto se tice hroniligije.
Govorim o tekstu koji sam gore postavio.

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Јеванђеље_по_Луки

Dogadjaj je zapisao samo zato sto Pavle putuje.
Ucenici su se sakupili uvece. Jer nedeljni dan pocinje zalaskom sunca a sutradan je dnevno nedeljni dan.
Tako je Pavle krenuo u nedelju po danu.
 
Za to nemas pokrice. Rec je o prvoj crkvi za vreme apostola.
Šta "nemam pokriće"? Pa, piše ti u tekstu?

Da se mi vratimo na teren istorije.
Navedi mi najznačajnije ranohrišćanske apologete držanja subote.
Ograniči se na period prva tri veka, recimo zaključno sa Nikejskim Saborom 325. godine.

Ucenici su se sakupili uvece. Jer nedeljni dan pocinje zalaskom sunca a sutradan je dnevno nedeljni dan.
Ovo je, zapravo, učitavanje koji ne postoji..
Sintaksa rečenice iz 20. glave Dela Apostolskih jeste takva da uvod te složene rečenice ukazuje na termin okupljanja (lomljenje hlebova), a ne povod okupljanja (Pavlov odlazak). Pavlova oproštajna beseda se samo poklapa sa danom u koji su tamošnji učenici inače lomili hlebove
 
Da pocnemo odavde.
Ima mnogo materijala, ali ovo bi cak bilo dovoljno.

Etiopski hriscani su najstariji hriscani.
Kada su Portugalci posli u otkrivanju kontinenata i kada su preplovili Afriku, ustanovili su sa cudjenjem da su Etiopiju, bili hriscani.
Jos nesto ih je zacudilo, a to je sto su otkrili da Etiopljani slave subotu ne nedelju.
1534 je jedna Etiopska delegacija pozvana na dvor kralja u lisabonu i kada su ih pitali zasto slave subotu, oni su ovako odgovorili:
Posto je Bog stvorio svet i sedmoga dana subotu odmorio, i prozvao ga svetim danom.
Nepostovanje tog dana je postupak protiv bozje volje i zakona, i onog koji je stvorio svet.
On je poslao svog sina koji nije dosao da unisti zakon, vec da ga ispuni.
Zato mi ne postujemo subotu, da bismo sledili jevreje, vec zbog poslusnosti prema Hristu i njegovim apostolima.


Vremnom im je i nemetnuta i nedeljja.
Tako danas 40 miliona Etiopskih pravoslvac slavi i dalje i danas subotu radi stvaranja a nedelju koju su prihvatili kasnije, navodnor adi vaskrsennja.

Kako su Etiopljani hriscani i ko ih je naucio da slave subotu a ni traga od nedelje nije bilo kod njih dok im i nedelju nisu nametnuli?

Etiopija je jedna od najstarijih hrišćanskih država u svetu. Etiopska orijentalno-pravoslavna crkva je drevnoistočna crkva i najbrojnija je u čitavoj zemlji, a bila je deo koptske orijentalno-pravoslavne crkve sve do 1959.

Zapisano je da je Matej Jevanđelista, jedan od dvanaestorica apostola umro u Etiopiji.[4]

примивши Светог Духа Матеј је проповедао Јеванђеље у Партији, Мидији и Етиопији. У Етиопији га је погубио кнез чију је жени и сина крстио, но покајавши се после вађења оловног ковчега са телом апостола Матеја из мора, кнез се и сам крстио и примио име Матеја.

Mnogi veruju da je Jevanđelje stiglo ranije u Etiopiju, a kraljevski zvaničnik je opisao kako je kršten od strane Filipa jevanđeliste, što stoji u osmom poglavlju knjige Dela apostolska

Znaci jevandjelje su Etiopljanima doneli sami apostoli, a sa time i subotu, nista o nedelji..
 
...а то нам је познато и од велике шизме и даљег расипања западне цркве.

Velika šizma i rasipanje, ako misliš na deljenje Crkve, su termini jeretika Papske jeresi. Koje bi oni vrlo rado da nametnu.
Ali,
Crkva je jedna. Kao takva je ustanovljena i kroz simvol vere se kao jedna ispoveda. Nema dve crkve.
%
Tada, kada bi oni hteli da proguraju da se desila navodna deoba Crkve, (1054. god.), ustvari se dogodilo otpadanje od Crkve, a to se imenuje jeresju.
 
Da pocnemo odavde.
Ima mnogo materijala, ali ovo bi cak bilo dovoljno.

Etiopski hriscani su najstariji hriscani.
Kada su Portugalci posli u otkrivanju kontinenata i kada su preplovili Afriku, ustanovili su sa cudjenjem da su Etiopiju, bili hriscani.
Jos nesto ih je zacudilo, a to je sto su otkrili da Etiopljani slave subotu ne nedelju.
1534 je jedna Etiopska delegacija pozvana na dvor kralja u lisabonu i kada su ih pitali zasto slave subotu, oni su ovako odgovorili:
Posto je Bog stvorio svet i sedmoga dana subotu odmorio, i prozvao ga svetim danom.
Nepostovanje tog dana je postupak protiv bozje volje i zakona, i onog koji je stvorio svet.
On je poslao svog sina koji nije dosao da unisti zakon, vec da ga ispuni.
Zato mi ne postujemo subotu, da bismo sledili jevreje, vec zbog poslusnosti prema Hristu i njegovim apostolima.


Vremnom im je i nemetnuta i nedeljja.
Tako danas 40 miliona Etiopskih pravoslvac slavi i dalje i danas subotu radi stvaranja a nedelju koju su prihvatili kasnije, navodnor adi vaskrsennja.

Kako su Etiopljani hriscani i ko ih je naucio da slave subotu a ni traga od nedelje nije bilo kod njih dok im i nedelju nisu nametnuli?

Etiopija je jedna od najstarijih hrišćanskih država u svetu. Etiopska orijentalno-pravoslavna crkva je drevnoistočna crkva i najbrojnija je u čitavoj zemlji, a bila je deo koptske orijentalno-pravoslavne crkve sve do 1959.

Zapisano je da je Matej Jevanđelista, jedan od dvanaestorica apostola umro u Etiopiji.[4]

примивши Светог Духа Матеј је проповедао Јеванђеље у Партији, Мидији и Етиопији. У Етиопији га је погубио кнез чију је жени и сина крстио, но покајавши се после вађења оловног ковчега са телом апостола Матеја из мора, кнез се и сам крстио и примио име Матеја.

Mnogi veruju da je Jevanđelje stiglo ranije u Etiopiju, a kraljevski zvaničnik je opisao kako je kršten od strane Filipa jevanđeliste, što stoji u osmom poglavlju knjige Dela apostolska

Znaci jevandjelje su Etiopljanima doneli sami apostoli, a sa time i subotu, nista o nedelji..
Totalna neistina!!!
Da li si ti ikada upoznao nekog iz Etiopije? E kad upoznas i pitas ga direktno o ovome sto pises, videces da je ovo sto kazes obicna neistina i podmetacina.
 
Totalna neistina!!!
Da li si ti ikada upoznao nekog iz Etiopije? E kad upoznas i pitas ga direktno o ovome sto pises, videces da je ovo sto kazes obicna neistina i podmetacina.
Troje njih su mi kolege sa posla.
Sve sam ih pitao odavno.
A sta je to od recenog podmetacina?
Argumentovao sam.
Ti si samo naveo najveci balkanski argument.
Negiranje.

30 do 40 .000.000 PRAVOSLAVNIH ETIOPLJANA SLAVE SUBOTU KAO DAN ODMORA

Subota se slavi nista manje od nedelje,

http://www.manastir-lepavina.htnet.h...jeuafrici.html

Slave subotu jer su prvi Hriscani prvih 4 veka slavili subotu kao dan odmora a kasnije dolazi do otpada i Konstantin i katolici ukidaju 4 bozju zapovest i prebacuju je na nedelju.

Etipski pravoslvbci su svedoci toga.
 
Poslednja izmena:
Svetitelj Hristov, car Konstantin, ispravno je shvatio NOVU VERU HRIŠĆANSTVO. Da bi se ona ispravno ustanovila neophodno je bilo napustiti staru veru. Njene zakone, praznike i verovanja takođe, pa tako i promeniti subotu u nedelju. Egipatski Kopti nisu taj proces završili do kraja niti ispravno. Monofizitstvo je jeres, kao i subotarenje. Hrišćani slave nedelju umesto subote.
 

Back
Top