Pomoć pri upisu u škole

@ nekom gore ko se dvoumi oko upisa;)

Dakle posto si vukovac ne mogu zakljuciti bas mnogo odatle, zasto?
Iz prostog razloga sto i ja u svom odeljenju imam vukovce iz onsovne skole koji zamalo ponavljase razrede, dok ja sa druge strane nisam bio wukovac ali sam medju boljima u razredu!:cool:
Elem, ono sto zelim pitati je to, da li ti stvarno mislis da zasluzujes tu diplomu?
Ako je odgovor da, onda mozes ozbiljno razmisljati o upisivanju gimnazije, ne savetujem onim ucenicima koji su losi i koji su se provlacili celu osnovnu skolu da upisuju gimnazije nikako!
Sto se smera tice, meni je iskreno mnogo lepo na matematickom i ni jednog momenta se ne kajem sto sam ga upisao jer ionako mrzim bubanje, istoriju, muzicko i likovno i sad u trecoj godini mi bas nekako lepo i lagano ide....
Razmisli da li zelis da se usko vezes za 4 casa fizike i hemije i matematike ili isto toliko istorije, jezika i umetnosti!

Pa mj post je iz juna, pa ja samo da javim, upisao sam gimn, drustveni smer :) dobro mi ide, bicu odlican...u pocetku nisam bio siguran dal sam trebao da upisem prirodni ili drustveni, jer mi sve ide...istorija, geos,matis i hemija, ali ne volim fiziku i bios...
Odlucio sam se za drustveni jer znam da necu ici na matematicki fax il nesto slicno, vec verovatno fon ili ekonomija...i nisam se pokajao :) al ono, takav nam je profa iz mate da radimo ko na prirodnom z:mrgreen:

samo cu se slatko nasmejati :zcepanje:
???
 
Kakvi su uslovi za Filološku gimnaziju?
Da li se polaže poseban prijemni, koliki je broj bodova potreban, koliko znanje stranih jezika...
Takođe da pitam i kakve su IX i X gimnazija na NBG?

Polaže se poseban prijemni, srpski + strani jezik. Treba baš ogroman broj poena.
Na sajtu Ministarstva obrazovanja (ja se stvarno nadam da je ovo dobar link a da neće da baci na naslovnu stranu) postoji rang-lista sa prošlogodišnjeg upisa:
http://www.mp.gov.rs/page.php?page=108

Koliko sam shvatio iz priča sa interneta, Deveta gimnazija je jako zahtevna (i prag broja poena za upis je jako veliki, prošle godine 94.50), dok je Deseta (koja ima samo opšti smer) primala ljude i sa 73.90.

Opšti smer i inače prima prilično slabe đake, gledao sam rezultate za moju osnovnu školu i ljudi koji su imali trojke iz "akademskih" predmeta tipa biologije su se upisivali na opšti smer; to je zato što primaju previše prvaka. Sa druge strane, nije ništa lakše završiti ih. Ćerka jedne starije koleginice sa fakulteta (vratila se na fakultet kada je dete krenulo u školu) ide u Desetu i kaže da je trećina ljudi iz njenog odeljenja pala godinu (tj. ne na avgust nego se još u junu znalo da su pali jer su imali više od tri keca). Znači, može svako da se upiše, ali kriterijumi su jaki pa posle poispadaju svi koji nisu za gimnaziju.
 
planposmerovima.gif
 
a zašto na društvenom smeru imaju biologiju, hemiju i fiziku? :think:
Zato što je to gimnazija a ne srednja stručna društvenjačka...
(A u moje vreme su inače postojale takve stvari, ja sam bio u srednjoj prirodnomatematičkoj, smer saradnik u prirodnim naukama)

Gimnazije su izmišljene u pretprošlom veku? zato da svršeni gimnazijalci (kojih je tada bilo valjda manje od 1 odsto populacije) budu najveći umovi nekog naroda, i morali su svi sve da znaju.

Hemija se uči dve godine, to je neka opšta kultura za gimnazijalce (što svaki budući student treba da zna).
Fizika se radi četiri godine zato što su fizičari imali jak lobi u komisiji, nema drugog razloga

Biologija se radi tri godine; gradivo je vrlo neujednačeno;
-u prvoj godini su plan i program skoro isti kao na prirodnom smeru, valjda zbog onih koji se prebacuju posle prve godine (dakle, drljaju se kojekakve alge i ostala sistematika paprati i tako tih biljaka koje nikoga ne zanimaju sem onoga ko ih baš proučava, kao i deo o citologiji koji jeste svakome potreban ko misli da bude intelektualac sutra);
-u drugoj godini se rade fiziologija biljaka (doduše na vrlo skraćenom nivou), sistematika životinja i nešto malo ekologije na kraju;
-u trećoj godini (sa samo dva časa nedeljno) odrađuje se sve što prirodnjaci rade dve godine (trećoj i četvrtoj) po tri časa nedeljno... šta reći :dash:
Ja bih to naravno sve preuredio i reorganizovao broj časova iz svake teme, ali me niko nije pitao.

Inače priča se da će po ovoj novoj reformi biti dve godine zajedničke gimnazije, pa onda još dve ili društvene ili prirodne. Tako da će svi u te dve godine biti ocenjivani iz svih predmeta jednakom strogoćom.
 
]Zato što je to gimnazija a ne srednja stručna društvenjačka...[/B].

zar to ima veze... pa zašto su onda razdvajali smerove.? :roll:

Ćerka moje drugarice ide u tu školu
:eek::rida: pa ja sam deda :kpozdrav:
dobro, šta je, upoznao sam je na fakultetu kada se vratila sa pauziranja pošto je dete krenulo u školu

Kaže da je priličan broj ljudi iz njenog odeljenja pao godinu

:aha:

đak generacije iz moje OS je upisala desetu gimnaziju i izgleda da nešto u toj školi deci

izvlači želju za učenjem... Kad se setim samo da je ona na kraju osmog imala u planu

da studira istoriju ili političke nauke, a sada je mrzi da pipne istoriju... i što je najgore,

nije tako samo sa istorijom, već sa školom uopšte...:dontunderstand:
 
zar to ima veze... pa zašto su onda razdvajali smerove.? :roll:
Mislim da je u neka baš davna vremena postojala tzv. klasična gimnazija, gde su se valjda učili uglavnom jezici, filozofija i društvene nauke. Onda se kao reakcija prirodnjaka javila realka, gde su se valjda učile više prirodne (realne) nauke. Valjda. U svakom slučaju ima ona knjiga "Dečaci Pavlove ulice" gde su suprotstavljene strane učenici klasične gimnazije i realke (doduše ja mislim da su oni neki osmaci ali tada se posle 4. razreda išlo 8 godina u gimnaziju)

To je valjda išlo tako jako dugo dok nisu uveli usmereno obrazovanje. U usmerenom se radilo dve godine kao nastavak osnovne škole (svi su išli; đaci iz određene osnovne škole su svi đuture prelazili u određenu zgradu srednje škole) a kasnije su išli na neke vrlo uskostručne smerove u poslednje dve godine, npr. jedno odeljenje laboratorijski tehničar, jedno odeljenje preparator životinja (??? bar je to završila neka žena koja je sa nama studirala kada se vratila na fakultet) itd.

Posle nekog vremena ta novina sa usmerenim obrazovanjem se izlizala i onda su krenuli da ponovo prave gimnazije (jer je potrebno da akademski građani budu stvarno svestrani i balanced i well-rounded itd.itd. blablabla).

Ja sam u neke tri međugeneracije kada se lagano prelazilo na gimnazijski sistem. Mi nismo ni usmereno ni gimnazije, iako smo vrlo slični kao prirodni smer gimnazije. U četvrtom razredu smo (mi "saradnici u prirodnim naukama") recimo imali po pet časova nedeljno fizike, hemije i biologije, ali podeljene u dva predmeta od 2 i 3 časa, što su nam predavala dva različita nastavnika, i računalo se u prosek kao dva predmeta (što mislim da je bolja opcija nego sada).
 
Mislim da je u neka baš davna vremena postojala tzv. klasična gimnazija, gde su se valjda učili uglavnom jezici, filozofija i društvene nauke. Onda se kao reakcija prirodnjaka javila realka, gde su se valjda učile više prirodne (realne) nauke. Valjda. U svakom slučaju ima ona knjiga "Dečaci Pavlove ulice" gde su suprotstavljene strane učenici klasične gimnazije i realke (doduše ja mislim da su oni neki osmaci ali tada se posle 4. razreda išlo 8 godina u gimnaziju)

To je valjda išlo tako jako dugo dok nisu uveli usmereno obrazovanje. U usmerenom se radilo dve godine kao nastavak osnovne škole (svi su išli; đaci iz određene osnovne škole su svi đuture prelazili u određenu zgradu srednje škole) a kasnije su išli na neke vrlo uskostručne smerove u poslednje dve godine, npr. jedno odeljenje laboratorijski tehničar, jedno odeljenje preparator životinja (??? bar je to završila neka žena koja je sa nama studirala kada se vratila na fakultet) itd.

Posle nekog vremena ta novina sa usmerenim obrazovanjem se izlizala i onda su krenuli da ponovo prave gimnazije (jer je potrebno da akademski građani budu stvarno svestrani i balanced i well-rounded itd.itd. blablabla).

Ja sam u neke tri međugeneracije kada se lagano prelazilo na gimnazijski sistem. Mi nismo ni usmereno ni gimnazije, iako smo vrlo slični kao prirodni smer gimnazije. U četvrtom razredu smo (mi "saradnici u prirodnim naukama") recimo imali po pet časova nedeljno fizike, hemije i biologije, ali podeljene u dva predmeta od 2 i 3 časa, što su nam predavala dva različita nastavnika, i računalo se u prosek kao dva predmeta (što mislim da je bolja opcija nego sada).
e zato mi saradnici u prirodnim naukama,inace prirodno matematicki smer smo sve ucili! i ono sto su drustvenjaci i sto su informaticari....ali smo izasli bas dobro potkovani,iako smo iz proslog veka:mrgreen:
 
Inače u nekim većim američkim gradovima (gde postoji više od jedne srednje škole*) postoji program orijentacije, tj. osmaci organizovano posećuju razne srednje škole na par sati i prisustvuju nastavi, i onda im je lakše da se odluče. Mislim da bi tako trebalo i kod nas da postoji.

* srednje škole inače umeju da im budu ogromne, tipa dvadeset i više odeljenja po razredu, pa onda ceo manji grad ide u tu jednu srednju školu
 
pa dobro onda.. zar nije bolje da ima samo opšta gimnazija i da ima sve te predmete...

onda se smerovi, bukvlano i ne razlikuju...;)

Pa razlikuje se dosta ako imaš predmet šest časova ili deset časova (zbir nedeljno za sve četiri godine). Imaš npr. (lupam broj) 7 časova da obradiš genetiku na društvenom smeru a npr. 12 na prirodnom.
U prvom slučaju ćeš samo zagrebati gradivo po površini - tri časa obrade (nabacivanje novog gradiva), jedan čas neka zanimacija, tri časa utvrđivanja (recimo jedan čas kontrolni a dva časa odgovaraju da poprave ocene).
U drugom slučaju će bar tri časa da se na tabli rade razni zadaci iz genetike (nasleđivanje krvnih grupa, cvet i plod graška, boja dlake kod labrador retrivera itd.), ova tri časa obrade će da se razvuku na pet jer će da se pominje mnogo više termina i primera, verovatno će postojati poseban čas kontrolnog za zadatke a poseban za teoriju itd.
 

Back
Top