Politička situacija u Crnoj Gori

Koju opciju podržavate na političkoj sceni u Crnoj Gori?

  • Demokratski front (Mandić, Knežević, Medojević)

    glasova: 62 53,0%
  • ES, Demokrate, URA (Spajić, Bečić, Abazović)

    glasova: 25 21,4%
  • DPS, SD, SDP (Đukanović, Brajović, Krivokapić)

    glasova: 30 25,6%

  • Ukupno glasova
    117
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

1654491504321.png

Incident nakon protesta ispred Cetinjskog manastira

Sveštenik nasrnuo na Miličković: Uhvatio me za ruke i vukao, tijelom sam pokušala da zaštitim sveca

Sveštenik Crkve Srbije je nasrnuo fizički na građansku aktivistkinju Maju Miličkoviću u Cetinjskom manastiru.

1654491470309.jpeg


5. jun, 2022.

Nakon danas održanog protesta protiv potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije došlo je do incidenta kada je sveštenik ove vjerske organizacije pokušao da spriječi građansku aktivistkinju Maju Miličković da se pokloni moštima Svetog Petra Cetinjskog.

“Ušli smo da se pomolilmo svecu. Manastir je bio zatvoren jer je “pauza za ručak”. A zatvoren je za nas evo 100 godina, ne daju na da uđemo i da se pomolimo. Kad ga je otvorio, krenula sam da se molim svome svecu za crnogorski narod, za moga svetitetlja, za moj manastir, za moju državu, za moju crkvu. On je rekao da to nije molitva i fizički je nasrnuo na mene. Uhvatio me za ruke i vukao me… Tijelom sam pokušala da zaštitim sveca. Ja poštujem svog sveca, ali sveštenik me je odgurnuo i spuštio pokrov”, kazala je za Portal Analitika Maja Maličković.


Poručila je da će incident prijaviti policiji.
 

Pogledajte prilog 1166254

Incident nakon protesta ispred Cetinjskog manastira

Sveštenik nasrnuo na Miličković: Uhvatio me za ruke i vukao, tijelom sam pokušala da zaštitim sveca

Sveštenik Crkve Srbije je nasrnuo fizički na građansku aktivistkinju Maju Miličkoviću u Cetinjskom manastiru.

Pogledajte prilog 1166253

5. jun, 2022.

Nakon danas održanog protesta protiv potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije došlo je do incidenta kada je sveštenik ove vjerske organizacije pokušao da spriječi građansku aktivistkinju Maju Miličković da se pokloni moštima Svetog Petra Cetinjskog.

“Ušli smo da se pomolilmo svecu. Manastir je bio zatvoren jer je “pauza za ručak”. A zatvoren je za nas evo 100 godina, ne daju na da uđemo i da se pomolimo. Kad ga je otvorio, krenula sam da se molim svome svecu za crnogorski narod, za moga svetitetlja, za moj manastir, za moju državu, za moju crkvu. On je rekao da to nije molitva i fizički je nasrnuo na mene. Uhvatio me za ruke i vukao me… Tijelom sam pokušala da zaštitim sveca. Ja poštujem svog sveca, ali sveštenik me je odgurnuo i spuštio pokrov”, kazala je za Portal Analitika Maja Maličković.


Poručila je da će incident prijaviti policiji.

- Tijelom sam pokusala da zastitim sveca...-
Jao i ajme od tzv feministinje i teoloske znanstvenice, zovite ne Sergeja, nego hitnu
 
1654683162665.png



Abazović: Ne pridružujemo se Otvorenom Balkanu


dritan-abazovic-foto-n1-1024x576.jpg


08. jun 2022.

Ne idemo u Ohrid kako bismo se pridružili inicijativi Otvoreni Balkan, već da sa EU i NATO partnerima iskažemo odnos prema tom projektu – poručio je premijer Crne Gore, Dritan Abazović.

Abazović je ovu izjavu da nakon što je kasno sinoć, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, napisao na svom Fejsbuk profilu da crnogorski premijer Dritan Abazović “zvanično uvodi Crnu Goru u Otvoreni Balkan“.

„Ne idemo u Ohrid da se pridružimo Otvorenom Balkanu već da, zajedno sa EU partnerima i NATO saveznicima iskažemo odnos prema jednoj regionalnoj inicijativi, kako bi na kraju dana imali više razumijevanja i bolju saradnju“, kazao je Abazović na mreži Telegram.

Podsjetimo, Rama je na Fejsbuku objavio fotografiju sa Abazovićem i američkim ambasadorom u Srbiji Kristoferom Hilom.
Abazović boravi u Ohridu gdje se održava samit regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“.
 

PREDSJEDNIK DEMOKRATA PREDVODIO DELEGACIJU U ROTERDAMU​

Bečić: Otvoreni Balkan maglovita inicijativa, nismo zainteresovani za zamjenu svemu onome što je članstvo u EU​

Bečić je dodao da bilo da su u vlasti ili u opiziciji, Demokrate su istinski privrežene evropskim i evroatlantskim vrijednostima "i to je ono što dokazuju naša djela, naši rezultati ali i ono što prepoznaju i naši uvaženi partneri"

1654696307358.png


Kao što dajemo veliku podršku Berlinskom procesu istovremeno i iskazujemo veliku rezervu ka maglovitim inicijativama kakva je po našem mišljenju inicijativa Otvorenog Balkana jer Crna Gora kao mala zemlja mora uvijek i u svakom trenutku, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno da vodi računa o bezbjednosti svojih građana, o ekonomskoj konkurentnosti i o teritorijalnom integritetu i suverenitetu.

To je rekao predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić koji je predvodio delegaciju Demokrata na kongresu Evropske narodne partije (ENP) u Roterdamu.

On se tamo sastao sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsoli, sa dojučerašnjim predsjednikom ENP Donaldom Tuskom, sa novoizabranim predsjednikom EPP-a Manfredom Veberom, sa predsjedavajućim parlamentarnog odbora za stabilitizaciju i pridruživanje Vladimirom Bilčikom, sa predsjednikom spoljno političkog odbora EP Dejvidom Mehalisterom, kao i sa dojučerašnjim potpredsjednikom, a od sada rukovodiocem finansijskog poslovanja ENP Paulom Ranželom.

Bečić je kazao da su togom razgovora prepoznali i osjetili poštovanje prema svemu onome što jeste partnerstvo sa Demokratskom Crnom Gorom.

"Činjenica koja nas je posebno obradovala jeste ta da smo od rukovodstva ENP dobili uvjerenje da se priprema finalna odluka o prijemu Demokrata u EPP. Ovo nisu samo za nas veoma ohrabrujuće vijesti već i za Crnu Goru jer će Demokrate biti snažan, pouzdan i kredibilan partner najveće političke grupacije u EP, partije koja daje sadašnju predsjednicu Evropske komisije i predsjednicu EP", rekao je Bečić.
Bečić je dodao da bilo da su u vlasti ili u opiziciji, Demokrate su istinski privrežene evropskim i evroatlantskim vrijednostima "i to je ono što dokazuju naša djela, naši rezultati ali i ono što prepoznaju i naši uvaženi partneri".
"Crna Gora i mi, u Demokratskoj Crnoj Gori i građani Crne Gore, nismo zainteresovani za zamjenu svemu onome što je članstvo u Evropskoj uniji, već za to da budemo prva naredna članica Evropske unije", rekao je Bečić, navodi se u saopštenju.
Poručio je da njihov imperativ ostaju spremnost da rade na koheziji crnogorskog društva, da mire Crnu Goru, da daju doprinos regionalnoj saradnji i podrška Berlinskom procesu neće izostati.
"Tim prije, želimo da istaknemo da, kao što dajemo veliku podršku Berlinskom procesu istovremeno i iskazujemo veliku rezervu ka maglovitim inicijativama kakva je po našem mišljenju inicijativa Otvorenog Balkana jer Crna Gora kao mala zemlja mora uvijek i u svakom trenutku, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno da vodi računa o bezbjednosti svojih građana, o ekonomskoj konkurentnosti i o teritorijalnom integritetu i suverenitetu", navodi se u saopštenju koje potpisuje Bečić.
Dodaje se da oni koji se "u Crnoj Gori kriju iza navodne regionalne saradnje, a u stvari sve moguće rade o vraćanju dugova su negdje i ovim našim porukama, koje smo podijelili sa evropskim partnerima, dobili jasan stav Demokratske Crne Gore a to je da niko od nas zdravomislećih nije protiv regionalne saradnje već je ovo osnov brže integracije ali naglašavam da mi imamo brojne regionalne inicijative kao što je Berlinski proces i sve one inicijative koje obezbjeđuju inkluzivnost i koje se definitivno odvijaju pod patronatom evropskih institucija".
On je poručio da je ohrabren ovom posjetom i privilegijom da učestvuje u radu Kongresa.
"Ono čemu snažno stremimo i, neka budu uvjereni građani Crne Gore, čemu ćemo mi uvijek dati doprinos jesu evropske integracije a to je cilj koji je iznad bilo koje partije, iznad bilo koje politike. Svi treba da budemo spremni da podnesemo žrtvu i da damo doprinos, da uložimo energiju, da bi iskoristili veliku istorijsku šansu koju ima Crna Gora a to je da postanemo prva naredna članica Evropske unije. Demokrate će se, kao i uvijek ponašati državnički, odgovorno, patriotski, privrženo Crnoj Gori i crnogorskim interesima i, nastavićemo kao i do sada da dajemo snažan doprinos evropskom putu Crne Gore", zaključuje se u saopštenju.

https://www.vijesti.me/vijesti/poli...i-za-zamjenu-svemu-onome-sto-je-clanstvo-u-eu

Toliko za sada o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan. Ako Dritan bude baš insistirao da se tamo uđe na brzinu bez širokog konsenzusa i javne rasprave vrlo lako može pasti ova njegova aktuelna Vlada. I onda bi se formirala nova - DPS, Demokrate, SDP, manjinske stranke i moguće SD. URA i SNP bi morali u opoziciju da se pridruže DF-u. Ta eventualna nova Vlada bi imala podršku 50 od 81 poslanika, više nego što podržava aktuelnu manjinsku (46).
 
https://press.co.me/vladimira-jokov...s-investiciono-razvojni-fond-sa-700-000-eura/
Onda ne trebq ni da čudi što je Joko otišao sanjima

PREDSJEDNIK DEMOKRATA PREDVODIO DELEGACIJU U ROTERDAMU​

Bečić: Otvoreni Balkan maglovita inicijativa, nismo zainteresovani za zamjenu svemu onome što je članstvo u EU​

Bečić je dodao da bilo da su u vlasti ili u opiziciji, Demokrate su istinski privrežene evropskim i evroatlantskim vrijednostima "i to je ono što dokazuju naša djela, naši rezultati ali i ono što prepoznaju i naši uvaženi partneri"

Pogledajte prilog 1167751

Kao što dajemo veliku podršku Berlinskom procesu istovremeno i iskazujemo veliku rezervu ka maglovitim inicijativama kakva je po našem mišljenju inicijativa Otvorenog Balkana jer Crna Gora kao mala zemlja mora uvijek i u svakom trenutku, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno da vodi računa o bezbjednosti svojih građana, o ekonomskoj konkurentnosti i o teritorijalnom integritetu i suverenitetu.

To je rekao predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić koji je predvodio delegaciju Demokrata na kongresu Evropske narodne partije (ENP) u Roterdamu.

On se tamo sastao sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsoli, sa dojučerašnjim predsjednikom ENP Donaldom Tuskom, sa novoizabranim predsjednikom EPP-a Manfredom Veberom, sa predsjedavajućim parlamentarnog odbora za stabilitizaciju i pridruživanje Vladimirom Bilčikom, sa predsjednikom spoljno političkog odbora EP Dejvidom Mehalisterom, kao i sa dojučerašnjim potpredsjednikom, a od sada rukovodiocem finansijskog poslovanja ENP Paulom Ranželom.

Bečić je kazao da su togom razgovora prepoznali i osjetili poštovanje prema svemu onome što jeste partnerstvo sa Demokratskom Crnom Gorom.

"Činjenica koja nas je posebno obradovala jeste ta da smo od rukovodstva ENP dobili uvjerenje da se priprema finalna odluka o prijemu Demokrata u EPP. Ovo nisu samo za nas veoma ohrabrujuće vijesti već i za Crnu Goru jer će Demokrate biti snažan, pouzdan i kredibilan partner najveće političke grupacije u EP, partije koja daje sadašnju predsjednicu Evropske komisije i predsjednicu EP", rekao je Bečić.
Bečić je dodao da bilo da su u vlasti ili u opiziciji, Demokrate su istinski privrežene evropskim i evroatlantskim vrijednostima "i to je ono što dokazuju naša djela, naši rezultati ali i ono što prepoznaju i naši uvaženi partneri".
"Crna Gora i mi, u Demokratskoj Crnoj Gori i građani Crne Gore, nismo zainteresovani za zamjenu svemu onome što je članstvo u Evropskoj uniji, već za to da budemo prva naredna članica Evropske unije", rekao je Bečić, navodi se u saopštenju.
Poručio je da njihov imperativ ostaju spremnost da rade na koheziji crnogorskog društva, da mire Crnu Goru, da daju doprinos regionalnoj saradnji i podrška Berlinskom procesu neće izostati.
"Tim prije, želimo da istaknemo da, kao što dajemo veliku podršku Berlinskom procesu istovremeno i iskazujemo veliku rezervu ka maglovitim inicijativama kakva je po našem mišljenju inicijativa Otvorenog Balkana jer Crna Gora kao mala zemlja mora uvijek i u svakom trenutku, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno da vodi računa o bezbjednosti svojih građana, o ekonomskoj konkurentnosti i o teritorijalnom integritetu i suverenitetu", navodi se u saopštenju koje potpisuje Bečić.
Dodaje se da oni koji se "u Crnoj Gori kriju iza navodne regionalne saradnje, a u stvari sve moguće rade o vraćanju dugova su negdje i ovim našim porukama, koje smo podijelili sa evropskim partnerima, dobili jasan stav Demokratske Crne Gore a to je da niko od nas zdravomislećih nije protiv regionalne saradnje već je ovo osnov brže integracije ali naglašavam da mi imamo brojne regionalne inicijative kao što je Berlinski proces i sve one inicijative koje obezbjeđuju inkluzivnost i koje se definitivno odvijaju pod patronatom evropskih institucija".
On je poručio da je ohrabren ovom posjetom i privilegijom da učestvuje u radu Kongresa.
"Ono čemu snažno stremimo i, neka budu uvjereni građani Crne Gore, čemu ćemo mi uvijek dati doprinos jesu evropske integracije a to je cilj koji je iznad bilo koje partije, iznad bilo koje politike. Svi treba da budemo spremni da podnesemo žrtvu i da damo doprinos, da uložimo energiju, da bi iskoristili veliku istorijsku šansu koju ima Crna Gora a to je da postanemo prva naredna članica Evropske unije. Demokrate će se, kao i uvijek ponašati državnički, odgovorno, patriotski, privrženo Crnoj Gori i crnogorskim interesima i, nastavićemo kao i do sada da dajemo snažan doprinos evropskom putu Crne Gore", zaključuje se u saopštenju.

https://www.vijesti.me/vijesti/poli...i-za-zamjenu-svemu-onome-sto-je-clanstvo-u-eu

Toliko za sada o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan. Ako Dritan bude baš insistirao da se tamo uđe na brzinu bez širokog konsenzusa i javne rasprave vrlo lako može pasti ova njegova aktuelna Vlada. I onda bi se formirala nova - DPS, Demokrate, SDP, manjinske stranke i moguće SD. URA i SNP bi morali u opoziciju da se pridruže DF-u. Ta eventualna nova Vlada bi imala podršku 50 od 81 poslanika, više nego što podržava aktuelnu manjinsku (46).
Au koji bi to ringišpil bio .
 
Au koji bi to ringišpil bio .
Kao što napisah prije koji mjesec, dolazi vrijeme kad će moći svako sa svakim. Pogotovo za nekih godinu dana i kada se Đukanović povuče a DPS još malo oslabi (ali će i dalje biti najjača stranka).
Konkretno, sam Dritan se već ispravio da se Crna Gora ne pridružuje Otvorenom Balkanu. On očito jeste za Otvoreni Balkan, ali nema više naivnih, zna šta bi mu se moglo desiti. Jer ako bi URA sada ispala iz vlasti dok je na nekih 6-7%, teško da bi joj se narednih godina, možda i decenija, više pružila mogućnost da bude u poziciji u kojoj je sada,a to je da bude najvažniji faktor u izvršnoj vlasti.
Mislim da će u narednom periodu nastaviti da propagira i promoviše ideju Otvorenog Balkana vjerujući da će zapadni faktor ubijediti i DPS ili Demokrate da ga podrže. Ali da će sam sa SNP-om i uz podršku DF-a krenuti u pristupanje, mislim da nema šanse.
 
Kao što napisah prije koji mjesec, dolazi vrijeme kad će moći svako sa svakim. Pogotovo za nekih godinu dana i kada se Đukanović povuče a DPS još malo oslabi (ali će i dalje biti najjača stranka).
Konkretno, sam Dritan se već ispravio da se Crna Gora ne pridružuje Otvorenom Balkanu. On očito jeste za Otvoreni Balkan, ali nema više naivnih, zna šta bi mu se moglo desiti. Jer ako bi URA sada ispala iz vlasti dok je na nekih 6-7%, teško da bi joj se narednih godina, možda i decenija, više pružila mogućnost da bude u poziciji u kojoj je sada,a to je da bude najvažniji faktor u izvršnoj vlasti.
Mislim da će u narednom periodu nastaviti da propagira i promoviše ideju Otvorenog Balkana vjerujući da će zapadni faktor ubijediti i DPS ili Demokrate da ga podrže. Ali da će sam sa SNP-om i uz podršku DF-a krenuti u pristupanje, mislim da nema šanse.
Ali to će dovesti i do nestabilnosti , tako je bilo i kod nas od 2000- te do 2012 te
 
Ali to će dovesti i do nestabilnosti , tako je bilo i kod nas od 2000- te do 2012 te
Tako djeluje, ali ubijeđen sam da neće. Čak mislim da će ova aktuelna vladajuća koalicija potrajati. Jer bez obzira na znatne ideološke i političke razlike djeluju poprilično ozbiljnije u odnosu na prethodnu parlamentarnu većinu. Nego vidjećemo.
Prethodna većina se od samog formiranja Vlade javno napadala međusobno, dana nije bilo da neko nekoga ne prozove, stalno se prijetilo obaranjem Vlade, predlozi zakona u parlamentu su bili neusklađeni između Vlade i parlamentarne većine itd. Vlada je držala lekcije i moralne tirade ljudima koji su je izabrali, a političke partije Vladi nisu ostajali dužni.
 
Pa da Milo mora da ode sa čela DPS-a da bi bio prihvatljiv svima.
Istorijko pomirenje DPS -SNP/DF ( SPS-DS)
Problem sa DPS-om nije Milo vec ideologija, prakticna politika i retorika. Morali bi iz korena da se promene i distanciraju od prethodnog delovanja sto je malo verovatno da ce se desiti. Da li ce odlazak Mila oslabiti DPS - moguce, ali nece ga unistiti niti sustinski promeniti. Sama ideja o reformi jedne takve stranke je kukavicje jaje i opasna ideja koja se potura naivnima. Takve stranke i takvi ljudi bi trebali da idu na smetliste istorije i u zatvor a ne da toboze "reformisani" vrse vlast. Klerofasistickim opcijama nije mesto u vladi jedne evropske zemlje, eventulno mogu neke skupove na Cetinju da odrzavaju kao Hrvati u Blajburgu i to bi trebalo biti to ako ima narod dole imalo razuma. 21. vek je i Crnoj Gori treba reforma drzave i drustva a ne reforma DPS-a.
 
Poslednja izmena:
Inace je ona budala Krivokapic ostavila dosta manevarskog prostora Dritanu te sad neki ljudi zaboravljaju da je najodgovornija stranka za nefunkcionisanje te vlade i parlamentarne vecine URA a najodgovornija idividua Dritan (mada mu je pijani Krivokapic za petama) Dritko se sada ponasa kao da URA nije ni bila na vlasti prethodnih godinu i kusur dana, a ne samo da su bili vec su jedini i bili hah
I sad kupi poene na stvarima na kojima je budaletina Krivokapic kiksnuo. Najavljuje covek potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC (Krivokapic uporno odbijao i izazvao skandal u patrijarsiji), resetovanje odnosa sa BG (Krivokapic pljuvao Srbiju skoro kao neokomite), Otvoreni Balkan (Krivokapic se protivio opet zbog Srbije)
 
1654822773284.png





Crnogorski premijer u intervjuu za CNN

Abazović: Bili smo svedoci ruskog uticaja, izborili smo se “pametnom spoljnom politikom u prethodnom periodu”


Abazović: Bili smo svedoci ruskog uticaja, izborili smo se “pametnom spoljnom politikom u prethodnom periodu” 1


danas 21:13

Crna Gora, koja je sama bila svedok negativnog ruskog uticaja u proteklom periodu, razume kako se građani Ukrajine danas osećaju, kazao je crnogorski premijer u intervjuu za Si-En-En.

Istakao je da rat u Ukrajini nije borba između Ukrajine i Rusije već sukob vrednosti.

“To je borba za slobodu i mogućnost ljudi da izaberu njihov stil života. Mi na Balkanu to razumemo jer smo ovde imali dosta ruskog negativnog uticaja i dosta rata. Naša solidarnost sa Ukrajinom je velika jer mi zaista osećamo kako se oni osjećaju u ovom trenutku.

Ali kao i u svakoj sutuaciji, neko treba da sedne za sto i nađe rešenje. Ne želimo da verujemo da će se u ovom ratu ići do kraja jer neće biti pobednika u tom slučaju”, naglasio je Abazović.
Na pitanje kako je Crna Gora uspela da prevaziđe negativno iskustvo sa Rusijom i pokušaj državnog udara, Abazović je rekao “pametnom spoljnom politikom u prethodnom periodu”.

I dalje, naveo je, “imamo proruske snage, ali nisu jake kao nekad”.

Podsetimo da je tokom 2017. Abazović govorio kako je suđeja za aferu državni udar montirani politički process. Takođe, podsećamo i da je tokom prethodne crnogorske vlade u kojoj je Abazović bio potpredsednik, Apelacioni sud Crne Gore ukinuo presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. osuđeno na skoro 70 godina zatvora.

Postupak je vraćen ponovo Višem sudu, ali kako je naznačeno u presudi, “pred potpuno izmenjenim sudskim većem”.
Među njima su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koji su bili optuženi da su počinili krivično delo terorizam u pokušaju i osuđeni prvostepeno na 15 i 12 godina zatvora.

Lideri proruskog Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević i Andrija Mandić su bili osuđeni na po pet godina zatvora pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije.

Presuda je ukinuta i za optužene srpske državljane: penzionisanog generala žandarmerije Srbije Bratislava Dikića koji je bio osuđen na osam godina zatvora, kao i Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića, Dragana Maksića, Srboljuba Đorđevića i aktivistu DF-a Mihaila Čađenovića.

Apelacioni sud je naložio da se Bratislavu Dikiću ukine pritvor i odmah pusti na slobodu. Ostali osuđeni od strane Višeg suda su ranije pušteni na slobodu ili su bili nedostupni crnogorskom pravosuđu. Ponovljeno suđenje u predmetu “državni udar” više puta je do sada odlagano. Novo suđenje odloženo je za 5. septembar.
Ako neko želi bolji životni standard, koristeći politiku iz 18. i 19. veka za postizanje ciljeva, to nije realno, kaže Abazović za CNN.

“Crna Gora je dobar primer kako doći do nezavisnosti, članstva u NATO i biti na putu ka Evropskoj uniji, a istovremeno održati stabilnost u društvu”, zaključio je Abazović.
Na samitu “Otvoreni Balkan” u Ohridu juče, kako je naveo, bilo je govora i o tome kako je regionu potrebna grupa lidera koja će se baviti samo “šokovima” u periodu krize.
“To je način na koji želimo da budemo veoma spremni za sve što će biti u narednim mesecima”, zaključio je Abazović.
 
1655463417528.png



Krivokapić: Crkva Srbije ne može imati Temeljni ugovor sa Crnom Gorom

"Crkva Srbije, u državnom smislu, nelegitiman je subjekt u Crnoj Gori"


ranko-krivokapic-foto-MVP-Crne-Gore-2-1024x683.jpg


17. jun 2022.

Šef diplomatije Ranko Krivokapić na današnjoj sjednici Vlade kazao je da je Crkva Srbije, u državnom smislu, nelegitiman subjekt u Crnoj Gori.
Temljeni ugovor, kako je objasnio Krivokapić, postoji samo za državne subjekte.

„Crkva Srbije to nije i kao takva ne može imati Temeljni ugovor sa Crnom Gorom“, poručio je on.

Dodaje i da naša EU agenda nije dogovoranje o Crkvi Srbije.

„EU ne traži od nas da tu crkvu favorizujemo, nego da je dovedemo u red“, dodaje Krivokapić.

Olaka obećanja, kako navodi, ništa ne donose.

„Da ne bismo mi olako obećavali, mislim da je najbolje da sjednemo i da se dogovaramo“, poručio je šef diplomatije.

Krivokapić je naveo da ne postoji uzajamno priznanje države i crkve.

„Zato je odvojena od države, zato se registruje u državi i zato joj država može ukinuti registraciju“, navodi Krivokapić.
 
1655467586874.png





ABAZOVIĆ O "TEMELJNOM UGOVORU" SA SPC-om: "Dogovora će biti ili ga neće biti. Da me oko ovoga odvučete..."


(...) mjesecima i da se nikada ne završi, neće se desiti.

1655467599398.png


Prije 12 min

Potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC-om bio je predmet žustre rasprave na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore.

Sve je krenulo od toga kada je ministar pravde Marko Kovač u dnevni red uvrstio informaciju o odnosu države i vjerskih zajednica.

Potpredsjedniku Vlade Rašku Konjeviću nije jasno odakle ta informacija, ističući da nije prošla komisiju Vlade.

“Potrebno je prije svega formirati komisiju koja bi prethodno izvršila analizu o ovim pitanjima. Ne vidim razlog zašto se preskače komisija. U sadržini informacije jedina vjerska zajednica koja nije pominjana je Crnogorska pravoslavna crkva”, istakao je Konjević, dodajući da ukoliko postoji inicijativa za potpisivanje ugovora sa SPC, onda je potrebno nominovati i Crnogorsku pravoslavnu crkvu za potpisivanje ugovora.

Premijer Dritan Abazović podsjeća da je pitanje potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom već ranije pokrenuto.

“Nije za nikoga u Crnoj Gori nepoznanica. Dogovora će biti ili ga neće biti. Da me oko ovoga odvučete mjesecima i da se nikada ne završi, neće se desiti”, poručio je Abazović.

On je zadužio ministra pravde Marka Kovača da na sljedećoj sjednici dopuni informaciju.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top