hrvati su u istri apsolutna većina i gotovo jedino stanovništvo, na gotovo čitavom teritroiju, osim uskog pojasa na zapadnoj obali, i to od ranog srednjeg vijeka.
DOLAZAK SLAVENA - U VI. i VII. stoljeću na istarski poluotok provaljuju Slaveni. Papa Grgur I. pisao je o tome 600. godine solinskom biskupu Maksimu kako Slaveni preko Istre nadiru u Italiju. Do veće kolonizacije Slavena dolazi poslije 788. godine, kada je Istrom zavladala franačka država, koja kao kmetove u većem broju dovodi Slavene. Činjenica da je Istra od Raše i Učke na istok pripadala franačkoj državi pospješila je priliv slavenskog življa u unutrašnjost Istre. U to je vrijeme sasvim pohrvaćeno kvarnersko primorje sve do Učke i dalje do Labina. Iz razdoblja intenzivne slavenske kolonizacije potječe i naziv starog hrvatskog utvrđenog naselja Gočan, nedaleko od Barbana.
hrvati su naselili istru, i to gotovo čitavu, i kroatizirali je, u ranom srednjem vijeku. o tom svjeodoči i povijest i arheologija.svi izvori potvrđuju gotovo potpunu slavizaciju ruralne istre u srednjem vijeku,
hrvati doseljeni u 15. i 16. stoljeću od strane Mlečana iz zaleđa Dalmacije nakon raznoraznih epidemija kuge i kolere su samo demografski obnovili već otprije etnički hrvatska područja
http://www.croatianhistory.net/etf/juraj.html
"Istria eadem patria Chrawati" (15. stoljeće)
http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html
http://www.croatianhistory.net/gif/istra4.jpg
http://hr.wikipedia.org/wiki/Istarski_razvod (iz 14. stoljeća)
"pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim"
Istra je bila centar hrvatskog glagoljaštva u kasnijem srednjem vijeku i Istrijani su uvijek sebe nazivali Hrvatima. "Slovini" i "Iliri" su bili sinonimi za Hrvate koji su se vukli kroz cijeli srednji vijek.
na području istarske županije po SVIM austrougarskim popisima hrvatski jezik je govorila DVOTREĆINSKA većina stanovništva. čak i na zapadnoj obali, talijanska većina postoji samo zbog gusto naseljenih urbanih centara koji govore talijanski, dok je cijela ruralna okolica naseljena hrvatima- samo što je ona rijetko naseljena. etnografski http://upload.wikimedia.org/wikiped...the_Austrian_Empire_1855_Czoernig_-_Istra.jpg je stvar vrlo jasna.
DOLAZAK SLAVENA - U VI. i VII. stoljeću na istarski poluotok provaljuju Slaveni. Papa Grgur I. pisao je o tome 600. godine solinskom biskupu Maksimu kako Slaveni preko Istre nadiru u Italiju. Do veće kolonizacije Slavena dolazi poslije 788. godine, kada je Istrom zavladala franačka država, koja kao kmetove u većem broju dovodi Slavene. Činjenica da je Istra od Raše i Učke na istok pripadala franačkoj državi pospješila je priliv slavenskog življa u unutrašnjost Istre. U to je vrijeme sasvim pohrvaćeno kvarnersko primorje sve do Učke i dalje do Labina. Iz razdoblja intenzivne slavenske kolonizacije potječe i naziv starog hrvatskog utvrđenog naselja Gočan, nedaleko od Barbana.
hrvati su naselili istru, i to gotovo čitavu, i kroatizirali je, u ranom srednjem vijeku. o tom svjeodoči i povijest i arheologija.svi izvori potvrđuju gotovo potpunu slavizaciju ruralne istre u srednjem vijeku,
hrvati doseljeni u 15. i 16. stoljeću od strane Mlečana iz zaleđa Dalmacije nakon raznoraznih epidemija kuge i kolere su samo demografski obnovili već otprije etnički hrvatska područja
http://www.croatianhistory.net/etf/juraj.html
"Istria eadem patria Chrawati" (15. stoljeće)
http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html
http://www.croatianhistory.net/gif/istra4.jpg
http://hr.wikipedia.org/wiki/Istarski_razvod (iz 14. stoljeća)
"pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim"
Istra je bila centar hrvatskog glagoljaštva u kasnijem srednjem vijeku i Istrijani su uvijek sebe nazivali Hrvatima. "Slovini" i "Iliri" su bili sinonimi za Hrvate koji su se vukli kroz cijeli srednji vijek.
na području istarske županije po SVIM austrougarskim popisima hrvatski jezik je govorila DVOTREĆINSKA većina stanovništva. čak i na zapadnoj obali, talijanska većina postoji samo zbog gusto naseljenih urbanih centara koji govore talijanski, dok je cijela ruralna okolica naseljena hrvatima- samo što je ona rijetko naseljena. etnografski http://upload.wikimedia.org/wikiped...the_Austrian_Empire_1855_Czoernig_-_Istra.jpg je stvar vrlo jasna.




) Oni su pleme od nekoliko stotina, najviše 1000 pripadnika, koje je skrenulo levo kod "Albukerkija" kad su se, zajedno sa rekom Romana iz Vizantije, zaputili pred Turcima prema Dakiji. Skrenuli, dakle, na zapad, pa preko Srbije i Bosne (gde se njihovo tranzitno prisustvo beleži) stigli do Istre. Ime im potiče od istog korena od kojeg potiče reč Cincar (Cici - Cinci), čije je najverovatnije značenje "pet", tj. moneta "petodinarac" budući da su u pitanju vizantijski/grčki gradski trgovci (kao kad bi danas u Srbiji Rumune prozvali "Dvečrvene" kako su na pijaci krajem prošlog veka nazivali naš novac
