Podrijetlo istarskih Hrvata

sumljiv_tip · 26.10.2016. u 00:28

Lamasu:
Rojalista je ranije sugerirao da mi je predak Srbin.

U to uopste vise i ne treba sumnjati.

Urvan Hroboatos · 26.10.2016. u 01:29

Mrkalj:
Nismo "sad" došli na 17. stoleće.

Imaš ovde moje tekstove pisane pre 10 godina, pre 8 godina itd.

http://forum.krstarica.com/entry.php/20785-Bartolomeo-Kašić-otac-krađe-srpskog-jezika

Doduše, ovde sam ih zalepio pre 6 godina.

E da, bila je i specijalna tema ovde na Krstarici a ima i kopija na IB-u o 4 standardizacije srpskog jezika. Kopija, jer je ovde neko sa strane urgirao da se tema obriše. Možda se po tome prisetiš.

- - - - - - - - - -

Treća standardizacija srpskog jezika, inicirana 1599. od strane rimokatoličke crkve

[TD="class: th post-subject"][/TD]
[TD="class: th post-number"]Lead[/TD]
[TD="class: th toggle lastcol"] [-] [/TD]

[TD="class: firstcol poster-detail"]

[/TD]
[TD="class: post-content lastcol, colspan: 3"] Tags : None
Kada je dolazilo do proměna velikih sistema, bilo crkvenih ili državnih, kao što ćemo viděti, nerětko se priběgavalo korekciji standardnog tj. službenog jezika u pravcu narodnog jezika koji se u međuvrěmenu razvio kako bi se poboljšala kumunikabilnost jezičkog srědstva od vrha prema bazi hijerarhijske piramide. Istoriju srpskog standardnog jezika obělěžile su četiri značajne standardizacije koje su snimile (uzorkovale i fiksirale) stanje u narodnom srpskom jeziku svoga vrěmena. To su:

1. carigradska: Ćirilo-Metodijeva prozelitistička standardizacija;

2. srpska: Savina srpska crkveno-osamostalna standardizacija;

3. rimska: Akvaviva-Kašićeva jezuitska prozelitistička standardizacija;

4. bečka: Vuk-Kopitareva "Drang nach Osten" (ekspanzionistička) standardizacija.

Ovdě će biti rěči o trećoj, Akvaviva-Kašićevoj standardizaciji srpskoga jezika.

Profesor zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, kroatist i jezikoslovac, akademik, svojedobni direktor IHJJ, Marko Samardžija:

"Crkva je za pastoralne potrebe razdijeljenoga naroda odabrala štokavsko narječje jer je njim mogla daleko prodrijeti na područje koje su zaposjeli osmani."

U decembru 2009. objavljena je knjiga

Počelo je u Rimu . Katolička obnova i normiranje hrvatskoga književnog jezika u 17. stoljeću

prof. dr. sc. Stjepana Krasića, istoričara i dominikanca.

Prof. dr o. Stjepan Krasić: Za sve što se tiče hrvatske istorije, pa i hrvatskog jezika, treba zahvaliti katoličkoj crkvi, odnosno Vatikanu.

Knjigu fr. Stjepana Krasića, vrsnog znanstvenika i dugogodišnjeg profesora crkvene povijesti na Papinskomu sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predstavili su: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predsjednica Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik, Ivana Burđelez, prof., prof. dr. sc. Josip Silić i sam autor.

"Prošle je godine pozamašnom knjigom »Počelo je u Rimu«, koju je objavila Matica hrvatska - Ogranak Dubrovnik, »pomaknuo« za gotovo dva stoljeća unazad početke normiranja hrvatskoga jezika."
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/100225.php
/ www.dominikanci.hr/knjiga-prof.-dr.-sc.-stjepana-krasica-predstavljena-u-zagrebu.html "" target="_blank" rel="nofollow nofollow"> http://www.dominikanci.hr/knjiga-pro...u-zagrebu.html
/ www.hazud.ch/2010/12/knjiga-stjepana-krasica-pocelo-je-u-rimu-razgovor-pripremio-ivan-raos/ "" target="_blank" rel="nofollow nofollow"> http://www.hazud.ch/2010/12/knjiga-s...mio-ivan-raos/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Krasić

Prof. dr o. Stjepan Krasić (Čitluk, 1938.) je hrvatski dominikanac iz Čitluka. Po struci je povjesničar.

Bio je dugogodišnjim profesorom crkvene povijesti na rimskom sveučilištu Angelicumu (Pontifica Studiorum Universitatis a S. Thoma Aquinate in Urbe).

Dopisnim je članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, hrvatskoga PEN-centra, , Povijesnog instituta Dominikanskog reda u Rimu, Hrvatskoga povijesnog instituta u Rimu i drugih.

Nakon što se umirovio, otišao je živjeti i raditi u Dubrovnik, u dominikanski samostan.

[/TD]

Mrkalj · 26.10.2016. u 02:05

Urvan Hroboatos:
Slabo to tebi ide, ne poznaješ govorni idiom koji može biti- i često namjerno jest- gramatički nepravilan.

Ti bješe... obrisao svoj prijašnji odgovor?

Mrkalj · 17.06.2021. u 22:01

Сребрена:
Чакавски је само у географски изолованој рашкој долини и у Лабину, а од рашке долине надаље већ су Власи ("Za Labinjane su Vlahi svi preko Raše"; "za njih su Vlahi svi oni koji žive zapadno od rijeke Raše, uključujući i Pićance." ).

Rječnik Labinskog Govora http://istrianet.org/istria/languages/
Labinjonski Dictionary http://istrianet.org/istria/languages/

Вавилонска истранска језичка кула:

Cakavian (Cakavski; Cacavo), in Labin (Albona) and Raša (Arsa) valley region
Chakavian (Čakavski; Ciacavo), in balance of Istria (except possibly Buzet, Peroj, etc.)
Kajkavian, in Slovenian Istria
Liburnian, in Lovran (Laurana), Opatija (Abbazia) area
Savrin (Šavrinsko narečje; Savrino), in Slovenian Istria
Stokavian (archaic), in Peroj (Peroi) - [1]
Istriot (Istro-Romance / Istrioto), in Rovinj (Rovigno) and Vodnjan (Dignano), formerly in Fažana (Fasana) - seriously endangered
Istro-Romanian (Istrorumeno / Istroromeno / Istrorumunski) in a few remaining towns north and south of Ciceria Mountains - seriously endangered
Istro-Venetian (Istrian), various subdialects throughout Istria
Mugliasano, a variant of Ladin, in Muggia - extinguished [2]
Tergestino, a variant of Ladin, in Trieste - extinguished [3]
Veklesun (Vegliotto), a variant of Dalmatian, in Island of Krk (Veglia) - extinguished (June 6, 1898) [4]

Endangered Languages http://istrianet.org/istria/languages/

Podrijetlo istarskih Hrvata

sumljiv_tip

Domaćin

Urvan Hroboatos

Veoma poznat

Mrkalj

Buduća legenda

Mrkalj

Buduća legenda

Slične teme