Gedeon
Domaćin
- Poruka
- 4.430
PDF-ovi:
Stari zavet: https://disk.yandex.ru/i/z8kbRsrhyuRvaQ
Novi zavet: https://disk.yandex.ru/i/_19AUFMsGtvOIw
Čini mi se da je ovaj Čarnićev prevod lektorisan, ali nisam siguran. Još samo da dobijemo prevod Septuaginte na srpskom.
O Milinovom prevodu:
https://www.politika.rs/sr/clanak/484676/Novi-prevod-Starog-zaveta-posle-gotovo-150-godina
Novi prevod Starog zaveta posle gotovo 150 godina
Profesor dr Dragan Milin prvi put je sa starojevrejskog originala preveo na srpski sve starozavetne knjige, koje je na naš jezik 1867. preveo Đura Daničić, i to sa latinskog predloška
Đura Daničić nam je u kostima, kaže profesor Svetog pisma Starog zaveta u penziji protojerej-stavrofor Dragan Milin. Daničićev prevod Starog zaveta čita se od 1867, kada je objavljen, i doskora je bio gotovo jedini na srpskom jeziku. Prevod Starog i Novog zaveta Luja Bakotića iz 1933. nikada nije ni izbliza toliko zaživeo i osvojio toliku popularnost.
Devet godina je bilo potrebno profesoru Milinu, vrsnom poznavaocu starojevrejskog, da ovu faktografiju promeni i donese novi prevod biblijskog teksta na našem jeziku. Bezmalo deceniju, na poziv Biblijskog društva Srbije, profesor dr Dragan Milin prevodio je Stari zavet, i to sa starojevrejskog originala (Daničić je prevodio sa latinskog predloška), a taj posao nedavno je okončan objavljivanjem njegovog prevoda Starog zaveta, prvog na srpskom jeziku prevedenog sa starojevrejskog.
Počeo program dočeka u Beogradu na vodi
U razgovoru za „Politiku”, prof. dr Milin objašnjava da je za prevod koristio Bibliju Štutgartenziju (Biblia Hebraica Stuttgartensia), izdanje iz 1997, čiji tekst smatra najpribližnijim originalu, a uz nju je koristio još dva-tri dobra rečnika, posebne analize na nemačkom jeziku svake starozavetne knjige i svake reči u njima, u kom je padežu i šta označava, dok je paralelno čitao devet prevoda Starog zaveta na druge jezike: grčki, latinski, crkvenoslovenski, ruski, engleski, nemački, francuski, dva hrvatska. I naravno – srpski, Đure Daničića. Okružen sa nekoliko desetina knjiga, proučavajući svaku reč, prvo kako je zapisana u starojevrejskom, pa kako je protumačena i analizirana u fusnotama i analizama, a zatim i kako je prevedena na neki od devet jezika, profesor Milin je, kako ističe, ne samo prevodio već i restaurisao tekst.
– Svaki dan sam radio otprilike jednu stranicu ili jednu glavu i za to vreme nisam znao ni da li sam oženjen, ni da li imam decu, ni gde sam niti ko sam. To je bio tako naporan rad – kaže naš sagovornik.
Objašnjavajući svoj prevodilački kredo, profesor Milin naglašava da u prevodilaštvu Biblije postoje originalni prevodi, oni koji teže da budu što verniji izvornim tekstovima, i popularni prevodi, oni koji nastoje da se približe ukusu savremenog čitaoca i koji su, uslovno govoreći, slobodniji. Profesor Milin opredelio se za prvi pristup.
Stari zavet: https://disk.yandex.ru/i/z8kbRsrhyuRvaQ
Novi zavet: https://disk.yandex.ru/i/_19AUFMsGtvOIw
Čini mi se da je ovaj Čarnićev prevod lektorisan, ali nisam siguran. Još samo da dobijemo prevod Septuaginte na srpskom.
O Milinovom prevodu:
https://www.politika.rs/sr/clanak/484676/Novi-prevod-Starog-zaveta-posle-gotovo-150-godina
Novi prevod Starog zaveta posle gotovo 150 godina
Profesor dr Dragan Milin prvi put je sa starojevrejskog originala preveo na srpski sve starozavetne knjige, koje je na naš jezik 1867. preveo Đura Daničić, i to sa latinskog predloška
Đura Daničić nam je u kostima, kaže profesor Svetog pisma Starog zaveta u penziji protojerej-stavrofor Dragan Milin. Daničićev prevod Starog zaveta čita se od 1867, kada je objavljen, i doskora je bio gotovo jedini na srpskom jeziku. Prevod Starog i Novog zaveta Luja Bakotića iz 1933. nikada nije ni izbliza toliko zaživeo i osvojio toliku popularnost.
Devet godina je bilo potrebno profesoru Milinu, vrsnom poznavaocu starojevrejskog, da ovu faktografiju promeni i donese novi prevod biblijskog teksta na našem jeziku. Bezmalo deceniju, na poziv Biblijskog društva Srbije, profesor dr Dragan Milin prevodio je Stari zavet, i to sa starojevrejskog originala (Daničić je prevodio sa latinskog predloška), a taj posao nedavno je okončan objavljivanjem njegovog prevoda Starog zaveta, prvog na srpskom jeziku prevedenog sa starojevrejskog.
Počeo program dočeka u Beogradu na vodi
U razgovoru za „Politiku”, prof. dr Milin objašnjava da je za prevod koristio Bibliju Štutgartenziju (Biblia Hebraica Stuttgartensia), izdanje iz 1997, čiji tekst smatra najpribližnijim originalu, a uz nju je koristio još dva-tri dobra rečnika, posebne analize na nemačkom jeziku svake starozavetne knjige i svake reči u njima, u kom je padežu i šta označava, dok je paralelno čitao devet prevoda Starog zaveta na druge jezike: grčki, latinski, crkvenoslovenski, ruski, engleski, nemački, francuski, dva hrvatska. I naravno – srpski, Đure Daničića. Okružen sa nekoliko desetina knjiga, proučavajući svaku reč, prvo kako je zapisana u starojevrejskom, pa kako je protumačena i analizirana u fusnotama i analizama, a zatim i kako je prevedena na neki od devet jezika, profesor Milin je, kako ističe, ne samo prevodio već i restaurisao tekst.
– Svaki dan sam radio otprilike jednu stranicu ili jednu glavu i za to vreme nisam znao ni da li sam oženjen, ni da li imam decu, ni gde sam niti ko sam. To je bio tako naporan rad – kaže naš sagovornik.
Objašnjavajući svoj prevodilački kredo, profesor Milin naglašava da u prevodilaštvu Biblije postoje originalni prevodi, oni koji teže da budu što verniji izvornim tekstovima, i popularni prevodi, oni koji nastoje da se približe ukusu savremenog čitaoca i koji su, uslovno govoreći, slobodniji. Profesor Milin opredelio se za prvi pristup.
Poslednja izmena: